148
Vlada Republike Hrvatske
i
Samostalni sindikat zdravstva
i socijalne skrbi Hrvatske
Hrvatski strukovni sindikat
medicinskih sestara – medicinskih tehničara
Sindikat zdravstva, socijalne
zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja Hrvatske
Hrvatski liječnički
sindikat
(u daljnjem tekstu:
Sindikati)
zaključili
su 8. prosinca 2004. godine sljedeći
I.
OPĆE ODREDBE
Primjena Kolektivnog
ugovora
Članak
1.
Kolektivnim ugovorom za
djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor)
uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u zdravstvenim
ustanovama čiji su osnivači Republika Hrvatska ili županija, odnosno grad i koje
obavljaju zdravstvenu djelatnost sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj
zaštiti na temelju sklopljenog ugovora s Hrvatskim zavodom za
zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kao i radnika
Zavoda.
Vremensko
važenje
Članak
2.
Ovaj
Ugovor zaključuje se na vrijeme od pet godina.
Temeljna
načela
Članak
3.
Ovaj
Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno
pristupe.
Prava i
obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom čine
jedinstven sustav pa se odredbe ovog Ugovora primjenjuju neposredno i
obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike
povoljnije riješena.
Primjena Ugovora u dobroj
vjeri i promjena okolnosti
Članak
4.
Strane
potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj
vjeri.
Ako
zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti bile poznate u trenutku
zaključenja Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora
izvršavati ili bi joj to bilo izuzetno otežano obvezuje se da neće jednostrano
prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu
Ugovora.
II.
MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA
Mirenje
Članak
5.
Ako nastane kolektivni radni
spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provest će se postupak
mirenja.
Mirenje provodi mirovno
vijeće od tri člana od kojih jednog imenuje Vlada Republike Hrvatske, jednog
Sindikati, a trećeg sporazumno obje strane.
Ako se oko trećeg člana obje
strane ne mogu usuglasiti, zatražit će da ga imenuje Gospodarsko-socijalno
vijeće.
Rokovi
mirenja
Članak
6.
Ugovorne strane moraju u roku
24 sata dati prijedlog svog člana mirovnog vijeća i odmah se dogovoriti oko
izbora trećeg člana.
Ako se strane ne dogovore oko
izbora trećeg člana, zatražit će od Gospodarsko-socijalnog vijeća da ga imenuje
u roku 24 sata od primitka zahtjeva.
Ako se ugovorne strane
drukčije ne dogovore, mirovno vijeće treba svoj prijedlog donijeti najkasnije u
roku tri dana od dana imenovanja svih članova.
Prihvat i učinci
mirenja
Članak
7.
Ugovorne strane mogu
prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti
prvog idućega radnoga dana nakon primitka prijedloga.
Ako se
neka strana ne izjasni o prijedlogu mirovnog vijeća u roku iz stavka 1. ovoga
članka, smatra se da ga nije prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate
obje ugovorne strane ima pravnu snagu i učinke kolektivnog
ugovora.
Arbitraža
Članak
8.
Ugovorne strane mogu se
dogovoriti da spor iznesu pred arbitražu.
Sastav,
način odlučivanja te rokovi arbitraže određuju se primjenom članka 5. i 6. ovoga
Ugovora.
Troškovi
Članak
9.
Troškove mirenja i arbitraže
ugovorne strane snose ravnopravno.
III.
ŠTRAJK
Suzdržavanje od štrajka i
uvjeti za dopuštenje štrajka
Članak
10.
Za
vrijeme važenja ovoga Ugovora Sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su ovim
Ugovorom uređena.
Suzdržavanje od štrajka iz
stavka 1. ovoga članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena
pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune ovoga
Ugovora.
Sindikati imaju pravo
organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama
ovoga Ugovora.
Donošenje odluke o
štrajku
Članak
11.
Pri
organiziranju i poduzimanju štrajka Sindikat mora voditi računa o ostvarivanju
Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.
Štrajkom se ne smiju ugroziti
prava na život, zdravlje i osobnu sigurnost.
Za
način donošenja odluka o štrajku te za druga pitanja štrajka koja nisu riješena
ovim Ugovorom, primijenit će se pravila Sindikata.
Najava
štrajka
Članak
12.
Štrajk se mora najaviti
drugoj ugovornoj strani najkasnije tri dana prije početka
štrajka.
U pismu kojim se štrajk
najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme
štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode
štrajkom.
Štrajk ne smije započeti
prije završenog postupka mirenja.
Zabrana ometanja
štrajka
Članak
13.
Štrajk koji je organiziran u
skladu sa zakonom i ovim Ugovorom, druga ugovorna strana ne smije sprječavati
ili ometati.
Rukovođenje
štrajkom
Članak
14.
Štrajkom rukovodi štrajkaški
odbor Sindikata.
U
ustanovama koje su uključene u štrajk, mora se osnovati štrajkaški odbor ili
imenovati osoba koja će obavljati funkciju štrajkaškog
odbora.
Članovi
štrajkaškog odbora ne mogu se odrediti da rade za vrijeme
štrajka.
Obveze i ovlasti štrajkaškog
odbora
Članak
15.
Štrajkaški odbor Sindikata
rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit
način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprječavanja i ometanja štrajka,
kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.
Štrajkaški odbor obvezan je
razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi druga
ugovorna strana s kojom je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu
je upućena.
Poslovi koji se ne smiju
prekidati
Članak
16.
Štrajk
u zdravstvenim ustanovama hitne medicinske pomoći, službama hitne medicinske
pomoći zdravstvenih ustanova i epidemiološkim službama zavoda za javno zdravstvo
nije dopušten.
Za
zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova, osim djelatnosti iz stavka 1.
ovoga članka, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uz prethodno mišljenje
Sindikata, u roku tri dana od najave štrajka određuje prijeko potrebne poslove
koji se moraju neprekidno obavljati radi sprječavanja ugrožavanja života ili
nastanka invalidnosti bolesnika.
Ako
Sindikat ne prihvaća odluku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iz stavka
2. ovoga članka, može podnijeti pritužbu posebnoj arbitraži u roku 48 sati od
primitka odluke.
Arbitraža iz stavka 3. ovoga
članka ima pet članova od kojih po dva člana imenuju Ministarstvo zdravstva i
socijalne skrbi i Sindikat, a predsjednika arbitraže imenuje predsjednik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Arbitraža mora donijeti
odluku o pritužbi sindikata u roku tri dana od dana prijma pritužbe. Odluka
arbitraže je konačna.
U
slučaju da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ne odredi prijeko potrebne
poslove iz stavka 2. ovoga članka, Sindikat će samostalno utvrditi prijeko
potrebne poslove koji se moraju neprekidno obavljati za vrijeme trajanja
štrajka.
Prava sudionika
štrajka
Članak
17.
Zbog
sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Ugovoru, radnici ne smiju
biti stavljeni u nepovoljniji položaj.
IV.
TUMAČENJE UGOVORA
Osnivanje i ovlasti
povjerenstva za tumačenje
Članak
18.
Ugovorne strane osnivaju
zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora u koje svaka imenuje po tri
predstavnika i njihove zamjenike.
Sjedište povjerenstva je u
Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
Povjerenstvo za tumačenje
ovoga Ugovora:
– daje
obvezujuća tumačenja odredaba ovoga Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne
strane,
– prati
izvršavanje ovoga Ugovora,
–
izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovoga
Ugovora.
Način rada
povjerenstva
Članak
19.
Povjerenstvo donosi svoje odluke većinom
glasova svih članova.
Ako se povjerenstvo ne može
složiti oko tumačenja odredbi ovoga Ugovora, povjerit će tumačenje neutralnom
stručnjaku.
Pri izboru neutralnog
stručnjaka i određivanju rokova za donošenje odluka, odgovarajuće će se
primijeniti odredbe članka 6. stavka 2. i 3. ovoga
Ugovora.
Neutralni stručnjak ima pravo
na odgovarajuću naknadu koju zajednički snose obje ugovorne
strane.
Tumačenje neutralnog
stručnjaka povjerenstvo je obvezno prihvatiti kao svoje
tumačenje.
Tumačenja povjerenstva
obvezna su i dostavljaju se podnositelju te svim ustanovama na koje se odnose, a
imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
Rokovi za
tumačenje
Članak
20.
Na zahtjev jedne od ugovornih
strana ili ustanova, povjerenstvo za tumačenje obvezno je dati tumačenje ovoga
Ugovora u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva.
Neutralni stručnjak obvezan
je dati svoje tumačenje u roku 15 dana.
V.
IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA
Izmjene i dopune
Ugovora
Članak
21.
Svaka ugovorna strana može
predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.
U ime Sindikata prijedlog
izmjena i dopuna ovoga Ugovora može podnijeti pregovarački
odbor.
Ugovorna strana kojoj je
podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se pisano očitovati u
roku 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o
predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 30 dana od dana primitka prijedloga. U
protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku
mirenja.
Otkaz
Ugovora
Članak
22.
Ovaj Ugovor može se pisano
otkazati s otkaznim rokom od tri mjeseca.
Ovaj Ugovor mogu otkazati
obje ugovorne strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih
okolnosti.
Prije otkazivanja Ugovora,
strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune
Ugovora.
Obnova
Ugovora
Članak
23.
Pregovore o obnovi ovoga
Ugovora strane će započeti najmanje 60 dana prije isteka roka na koji je
zaključen.
VI.
RADNI ODNOSI
1.
ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Probni
rad
Članak
24.
Prilikom sklapanja ugovora o
radu može se ugovoriti probni rad.
Probni
rad može trajati najduže:
–
mjesec dana: za radna mjesta IV. vrste za koje je opći uvjet niža stručna sprema
ili osnovna škola i za radna mjesta III. vrste za koje je opći uvjet srednja
stručna sprema;
– tri mjeseca: za radna
mjesta II. vrste za koje je opći uvjet viša stručna sprema i za radna mjesta I.
vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema.
Probni rad može se iznimno
produžiti zbog objektivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko
vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset
dana.
Članak
25.
Radniku koji nije zadovoljio
na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i
obrazložen.
Ako poslodavac radniku otkaz
iz stavka 1. ovoga članka ne dostavi najkasnije posljednjega dana probnoga rada,
smatrat će se da je radnik zadovoljio na probnom radu.
Pripravnici
Članak
26.
Ugovor o radu može se
zaključiti s pripravnikom koji se osposobljava za samostalan rad za koji se
školovao.
Pripravnici se mogu
zapošljavati na radnim mjestima od I. do III. vrste.
Radi osposobljavanja za
samostalan rad završenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je
zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac je obvezan zasnovati
radni odnos na određeno vrijeme s tolikim brojem pripravnika koliko je propisano
na zakonom zasnovanom Pravilniku kojeg donosi ministar nadležan za
zdravstvo.
Pripravnički
staž
Članak
27.
Ako posebnim propisima nije
drukčije utvrđeno, za pripravnike nezdravstvene radnike pripravnički staž može
trajati najdulje:
– 3 mjeseca za obavljanje
poslova radnih mjesta III. vrste;
– 6 mjeseci za obavljanje
poslova radnih mjesta II. vrste;
– 12 mjeseci za obavljanje
poslova radnih mjesta I. vrste.
Na zahtjev pripravnika
pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da
se pripravnik osposobio za samostalan rad.
Uvjeti za obavljanje
pripravničkog staža
Članak
28.
Pripravniku se mora odrediti
stručna osoba, koja će pratiti njegov rad prema planu i programu osposobljavanja
koji mu mora biti uručen.
Stručni
ispit
Članak
29.
Pripravnik polaže stručni
ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom.
Pripravnik mora dobiti
ispitni program i popis ispitne literature.
Prije
polaganja stručnog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust utvrđen
ovim Ugovorom.
2.
RADNO VRIJEME
Radni
tjedan
Članak
30.
Puno radno vrijeme iznosi 40
sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme
raspoređeno je na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do
petka.
Za posebne poslove koji se
obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored
dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni
ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim
ustanovama koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, u okviru
petodnevnoga radnog tjedna.
Skraćeno radno
vrijeme
Članak
31.
Na poslovima na kojima ni uz
primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog
utjecaja, radno vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na
zdravlje i sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovoga
članka su poslovi:
– s otvorenim izvorima
ionizirajućeg zračenja,
– intravenozna aplikacija
citostatika,
pod uvjetom da se obavljaju
2/3 radnog vremena.
Za poslove iz stavka 1. ovoga
članka određuje se opseg skraćenoga radnog vremena na 35 sati
tjedno.
Dopunski
rad
Članak
32.
Zdravstveni radnici mogu
obavljati poslove u svojoj struci izvan punoga radnog vremena, ali ne dulje od
jedne trećine punoga radnog vremena, sukladno zakonu.
3.
ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak
33.
Odmor u
tijeku rada (stanka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta.
Vrijeme
odmora iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti
u prva tri sata nakon početka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije
završetka radnoga vremena.
Ako
priroda posla ne omogućuje stanku u tijeku rada, poslodavac će radniku omogućiti
da radi dnevno toliko kraće.
Odmor između dva radna dana
i najdulje neprekidno trajanje rada
Članak
34.
Između
dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati
neprekidno.
Radnik
ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće,
elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne
intervencije.
Tjedni
odmor
Članak
35.
Radnik
ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati
neprekidno.
Dani
tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako
radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora
tijekom sljedećeg tjedna.
Ako se
tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga
članka, može se koristiti naknadno prema odluci
poslodavca.
Radniku
se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana
neprekidnog rada.
Godišnji
odmor
Članak
36.
Trajanje godišnjeg odmora
utvrđuje se tako da se na 18 dana, koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg
odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim kako
slijedi:
a) s obzirom na duljinu radnog
staža
– od 5 – 10 godina
2 radna dana
– od 10 – 15 godina
3 radna dana
– od 15 – 20 godina
4 radna dana
– od 20 – 25 godina
5 radnih dana
– od 25 – 30 godina
6 radnih dana
– od 30 – 35 godina
7 radnih dana
– preko 35 godina
8 radnih rada
b) prema složenosti poslova
– poslovi zdravstvenog
radnika
specijalista
5 radnih dana
– poslovi VSS
4 radna dana
– poslovi VŠS
3 radna dana
– poslovi SSS, VKV, KV
2 radna dana
– ostali poslovi
1 radni dan
c) prema posebnim socijalnim
uvjetima
– roditelju, posvojitelju ili staratelju
s
jednim malodobnim djetetom
2 radna dana
– roditelju, posvojitelju ili staratelju
za
svako daljnje malodobno dijete
još po
1 radni dan
– roditelju, posvojitelju ili
staratelju
hendikepiranog djeteta
3 radna dana
– invalidu i radniku sa 70% i više
tjelesnog
oštećenja
2 radna dana
d) prema uvjetima rada
– rad u smjenama, s pripravnošću
ili
dežurstvom, rad na terenu s najmanje
2/3 radnog vremena
2 radna dana
– rad uz specifično otežane uvjete
rada
određene pravilnikom Zavoda, uz
suglasnost Sindikata
2 radna dana
e) prema posebnim uvjetima rada,
s najmanje 2/3
radnog vremena
– na
zatvorenim odjelima psihijatrijskih
bolnica,
– na
odjelima s bolesnicima koji se
liječe od AIDS-a,
– na
odjelima s bolesnicima koji se liječe
od aktivne TBC,
– na
patologiji,
– s
otvorenim izvorima ionizirajućeg
zračenja,
–
intravenoznoj aplikaciji citostatika,
– nuklearnoj
medicini,
– na
radiološko-dijagnostičkim i
terapijskim postupcima,
– na
gastroenterologiji – RCP,
– na
interventnoj gastroenterologiji,
– na
interventnoj kardiologiji,
– na
interventnoj pulmologiji
5 radnih dana.
Ukupno trajanje godišnjeg
odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.
Iznimno od stavka 2. ovoga
članka, radniku koji radi na poslovima iz stavka 1. podstavka e) ovoga članka
pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od
najviše 35 radnih dana.
Članak
37.
Za
vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini
kao da je radio u redovnom radnom vremenu.
Radniku čija je narav posla
takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom
predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na
naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u
prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
Dani koji se ne uračunavaju
u godišnji odmor
Članak
38.
Pri
utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora te
blagdani i neradni dani.
Razdoblje privremene
nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u
trajanje godišnjeg odmora.
Godišnji odmor u dijelovima
i korištenje neiskorištenoga godišnjeg odmora
Članak
39.
Radnik
može koristiti godišnji odmor u dva dijela, sukladno
zakonu.
Radnik
ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu
da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje dva dana
ranije.
Raspored godišnjeg
odmora
Članak
40.
Pri
određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama
organizacije rada, poslodavac je dužan voditi računa o potrebama i željama
radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se sa
Sindikatom.
Odluka o korištenju
godišnjeg odmora
Članak
41.
Na
temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o
korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja
godišnjeg odmora.
Radniku
se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi
izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke
poslodavca.
Radniku
kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se
omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg
odmora.
Radnik
ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom
korištenja godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovoga
članka smatraju se putni i drugi troškovi.
Putnim
troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u
polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u
trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini određenoj
ovim Ugovorom.
Drugim
troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno
prekida godišnjeg odmora što dokazuje odgovarajućom
dokumentacijom.
Izuzetak od prava na
razmjerni dio godišnjeg odmora
Članak
42.
Radnik
koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor za tu
godinu.
Plaćeni
dopust
Članak
43.
Radnik ima pravo na plaćeni
dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u
sljedećim slučajevima:
– sklapanja braka
– 5 radnih dana
– rođenja djeteta
– 5 radnih dana
– smrti supružnika, djeteta,
roditelja,
posvojenika, posvojitelja, skrbnika,
staratelja i unuka
– 5 radnih dana
– smrti brata ili sestre, djeda ili bake
te
roditelja supružnika
– 2 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja
– 1 radni dan
– selidbe u drugo mjesto stanovanja
– 3 radna dana
– teške bolesti roditelja ili djeteta
izvan
mjesta stanovanja
– 2 radna dana
– nastupanja u kulturnim i
športskim
priredbama
– 1 radni dan
– dobrovoljno davanje krvi
– 2 radna dana
– sudjelovanja na sindikalnim
susretima,
seminarima, obrazovanju za sindikalne
aktivnosti i dr.
– 2 radna dana
– elementarne nepogode
– 5 radnih dana.
Radnik ima pravo na plaćeni
dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, neovisno o broju
dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim
osnovama.
Obvezna edukacija za potrebe
poslodavca
Članak
44.
Za potrebe usavršavanja ili
obrazovanja za potrebe poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust
za:
– polaganje stručnog ispita
– 7 dana
– polaganje specijalističkog ispita
– 15 dana
– obvezno kontinuirano usavršavanje
radi stjecanja ili obnove odobrenja za
samostalan rad – godišnje
– 7 dana.
Članak
45.
Vrijeme provedeno na
seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od
poslodavca za potrebe poslodavca, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra
se vremenom provedenim na radu.
Troškovi
edukacije
Članak
46.
Poslodavac osigurava sredstva
za edukaciju radnika na temelju usuglašenih interesa poslodavca i
radnika.
Neplaćeni
dopust
Članak
47.
Radnik ima pravo na neplaćeni
dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog
usavršavanja i to:
– 5 dana za pripremanje i
polaganje ispita u srednjoj školi,
– 10 dana za polaganje ispita
na višoj školi ili fakultetu,
– 5 dana za prisustvovanje
stručnim seminarima i savjetovanjima,
– 2 dana za pripremanje i
polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko
školovanje, učenje stranih jezika i sl.).
Školovanje i stručno
usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka treba biti u vezi s poslovima koje radnik
obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću
poslodavca.
Radniku se može odobriti
dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske
godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da neće izazvati
teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije
kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak,
sudjelovanja na kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog
školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili
specijalizacije.
4. NAKNADA
ŠTETE
Uvjeti i načini smanjivanja
i oslobađanja od naknade štete
Članak
48.
Naknade štete iz Zakona o
radu, smanjit će se pod uvjetom da šteta nije učinjena namjerno, da radnik do
sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta
otkloni:
– ako se šteta može u
cijelosti ili djelomično otkloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove
ili
– ako je radnik u teškoj
materijalnoj situaciji a naknada štete bi ga osobito teško pogodila
ili
– ako se radi o invalidu,
starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku ili
– ako se radi o manjoj
šteti.
Smanjenje štete iz razloga iz
stavka 1. ovoga članka iznosi najmanje 20%, a radnika se može i u cijelosti
osloboditi od naknade štete.
5. PRESTANAK UGOVORA O
RADU
Zabrana otkaza bez prethodne
suglasnosti sindikalnog povjerenika
Članak
49.
Bez prethodne suglasnosti
sindikalnog povjerenika ne može se otkazati:
– radniku nakon 25 godina
radnog staža kod istog poslodavca i 50 godina života,
– trudnici, odnosno ženi koja
doji dijete,
– majci djeteta do 7
godina,
– invalidnoj
osobi,
– samohranom roditelju
malodobnog djeteta,
– roditelju s troje ili više
djece do 15 godina, odnosno djece na redovnom školovanju,
– roditelju djeteta s
poteškoćama u razvoju.
Ako se sindikalni povjerenik
u roku 8 dana ne izjasni ili uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s
odlukom poslodavca.
Otkazni rokovi i
otpremnina
Članak
50.
Kad otkazuje radnik, otkazni
rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i poslodavac drukčije ne
dogovore.
Svakome radniku kojemu
poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika,
pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.
Iznimno od odredbe stavka 2.
ovoga članka, radniku s 30 godina staža kod istog poslodavca, isplaćuje se
otpremnina u visini od najmanje 60% prosječne mjesečne bruto plaće,
isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku
navršenu godinu rada.
Ako radniku u posljednja tri
mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće
prema posebnim propisima ili mu je isplaćivana umanjena plaća uz naknadu
preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće
otpremnine uzet će se plaća koju bi radnik ostvario da je radio u punom radnom
vremenu.
Otpremnina iz stavka 2. ovoga
članka isplaćuju se najkasnije 30 dana po prestanku radnoga
odnosa.
Staž kod istoga
poslodavca
Članak
51.
Kao
staž kod istoga poslodavca računa se neprekinuti staž u javnim službama, bez
obzira na promjenu poslodavca.
Otkaz uvjetovan skrivljenim
ponašanjem radnika i izvanredni otkaz
Članak
52.
Poslodavac može redovito
otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnoga odnosa, a
osobito zbog:
– neizvršavanja ili
nesavjesnog, nepravovremenog i nemarnog izvršavanja radnih
obveza,
– neopravdanog nedolaska na
posao ili samovoljnog napuštanja posla, zbog čega se poremećuje rad ili
organizacija rada poslodavca,
– nedozvoljenog korištenja
sredstvima poslodavca,
– povrede propisa o
sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je
nastupila ili mogla nastupiti šteta,
– odavanja poslovne tajne
određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu,
– zlouporabe položaja ili
prekoračenja ovlasti,
– nanošenja znatnije
štete,
– nepropisnog i nekorektnog
odnosa prema radnicima i korisnicima ili njihovo
šikaniranje,
– zlouporabe korištenja
bolovanja.
Radi kršenja obveza iz stavka
1. ovoga članka poslodavac može izvanredno otkazati samo pod uvjetima utvrđenim
Zakonom o radu.
VII.
PLAĆA
Plaća
Članak
53.
Plaću
radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.
Osnovnu
plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje
je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu
godinu radnog staža.
Dodaci
na osnovnu plaću su: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni
dodaci i uvećanja plaća.
Plaća na temelju prihoda
ostvarenog na tržištu
Članak
54.
Poslodavac koji izvan
sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i prihode pružajući svoje usluge na
tržištu, može radnicima povećati plaće u skladu s osnovama i mjerilima utvrđenim
općim aktom poslodavca.
Članak
55.
Osnovicu za izračun plaće
utvrđivat će ugovorne strane posebnim dodatkom ovom Ugovoru, sukladno sporazumu
sindikata javnih službi i Vlade Republike Hrvatske svake
godine.
Isplata
plaće
Članak
56.
Plaća
se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s time da razmak između dviju
isplata ne smije biti dulji od 30 dana.
Radnici
imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati
plaća.
Poslodavac je dužan na
zahtjev radnika vršiti uplatu obustava (kredita, uzdržavanja, sindikalne
članarine, osiguranja i sl.).
Odsutnost tajnosti
plaća
Članak
57.
U djelatnosti zdravstva i
zdravstvenog osiguranja nema tajnosti plaća.
Javnost plaća osigurava se
pravom uvida sindikalnog povjerenika u obračun plaća, ako to zahtijeva
radnik.
Uvećanje
plaće
Članak
58.
Osnovna plaća radniku uvećat
će se:
– za rad noću
40%
– za rad subotom 25
%
– za rad nedjeljom 35
%
– za prekovremeni rad
50%
– za rad u drugoj smjeni 10%,
ako radnik radi u dvokratnom radu, u smjenskom radu ili u
turnusima.
Smjenski rad je svakodnevni
rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u
prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu
dana (treća smjena) tijekom mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika
koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog
mjeseca.
Smjenski rad je i rad radnika
koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u
mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.
Dvokratni rad je rad radnika
koji obavlja poslove tijekom dvije smjene u jednom danu s prekidom dužim od 1
sata.
Radom u turnusu smatra se rad
radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja
naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima
12 – 24 _ 12 – 48.
Uvećanje plaće iz stavka 1.
podstavka 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj
smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.
Noćni rad je u pravilu rad
radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg
dana.
Prekovremenim radom smatra se
svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i
svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni
fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu. Mjesečni
fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Umjesto
uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga
članka poslodavac može predložiti radniku korištenje slobodnih dana prema
ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada =
1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih
dana).
Dodaci iz stavka 1. ovoga
članka međusobno se ne isključuju.
Rad
na blagdan
Članak
59.
Za rad
u dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima i neradnim danima
te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na plaću uvećanu za
150%.
Ako
radnik na dan blagdana ili neradnog dana utvrđenog zakonom te na Uskrs radi u
smjenskom radu u drugoj smjeni ili noću, plaća mu se dodatno uvećava za 10%,
odnosno 40% za sate koje je na dan blagdana, neradnih dana, odnosno na Uskrs
odradio u drugoj smjeni, odnosno noću.
Primjena dodataka iz stavka
1. i 2. ovoga članka isključuje primjenu dodataka iz članka 58. ovoga
Ugovora.
Sati
odrađeni na blagdan, neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima
i dan Uskrsa ubrajaju se u redovitu mjesečnu satnicu.
Naknada za
dežurstvo
Članak
60.
Naknada za dežurstvo utvrđuje
se tako da:
a) radnim danom iznosi 9% od
osnovne plaće radnika, a obračunava se na sljedeći način:
– prvih osam sati obračunava
se kao redoviti rad,
– drugih osam sati obračunava
se kao redoviti rad jer radnik odrađuje sljedeći radni
dan,
– trećih osam sati dežurstva
(noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 9% od osnovne plaće
radnika.
b) radnim danom pred neradni
dan, subotom i nedjeljom naknada za dežurstvo iznosi 13,5% od osnovne plaće
radnika, a obračunava se na sljedeći način:
– prvih osam sati obračunava
se kao redoviti radni dan,
– daljnjih šesnaest sati
obračunava se u paušalnom iznosu 13,5% od osnovne plaće
radnika.
c) blagdanom se naknada za
dežurstvo obračunava u paušalnom iznosu 18% od osnovne plaće
radnika.
Nakon odrađenog dežurstva
subotom, nedjeljom i blagdanom, radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan
dan.
Članak
61.
Naknada za dežurstvo u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti subotom iznosi 9% od osnovne plaće
radnika.
Naknada za dežurstvo u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedjeljom iznosi 13,5% od osnovne plaće
radnika.
Naknada za dežurstvo u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti blagdanom iznosi 18% od osnovne plaće
radnika.
Dežurstvo subotom traje 8
sati, nedjeljom i blagdanom 16 sati. Nakon odrađenog dežurstva u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti radnik nema pravo na slobodan dan.
Naknada za
pripravnost
Članak
62.
Naknada
za pripravnost obračunava se od naknade obračunate za dežurstvo, ovisno o
tome u koji dan pada pripravnost, u paušalnim iznosima i to
za:
a)
standardnu pripravnost 30%
b)
pripravnost u dijelovima zdravstvenih ustanova udaljenim od središta više od 20
km cestovne udaljenosti 40%
c)
pripravnost na bolničkim odjelima i službama gdje nije organizirano dežurstvo, a
potrebno je 60%.
U
slučaju spora o potrebi dežurstva, odnosno pripravnosti odlučuje ministarstvo
nadležno za zdravstvo.
Pripravnost radnim danom
traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i blagdanom 24
sata.
Potreba
za pripravnošću u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti utvrđuje se
ugovorom sa Zavodom.
Rad
po pozivu
Članak
63.
Rad po
pozivu, kao poseban oblik rada, koristi se u zdravstvenoj ustanovi kada nastane
problem iz sadržaja rada djelatnosti zdravstvene ustanove koji nazočni radnici
ne mogu riješiti, niti se rješavanje problema može odgoditi, a nije određena
pripravnost.
Obračun naknada za dežurstvo
i pripravnost
Članak
64.
Prilikom obračuna naknada za
dežurstvo i pripravnost ne uzimaju se istodobno i povećanja osnovne plaće za
noćni rad, prekovremeni rad, rad subotom, rad nedjeljom, rad blagdanom, rad u
smjenskom radu u drugoj smjeni, dvokratnom radu, rad u turnusima te uvećanje
plaće s osnova uvjeta rada.
Odredbe o dežurstvu odnose se
i na radnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže
specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.
Naknade za dežurstvo
isplaćuje ustanova u koju je radnik upućen.
Uvećanje plaće s osnova
posebnih uvjeta rada
Članak
65.
Radniku
u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i
poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na
plaću.
Osnovna
plaća uvećat će se radnicima na sljedećim radnim mjestima i
poslovima:
POPIS RADNIH MJESTA I
POSLOVA ZDRAVSTVENIH I NEZDRAVSTVENIH RADNIKA KOJI IMAJU PRAVO NA
DODATAK
|
Radna
mjesta I. vrste |
Dodatak
% |
1. |
–
liječnik specijalist kirurgije |
20 |
|
–
liječnik specijalist anesteziologije
i |
|
|
–
liječnik specijalist urologije – operater |
|
|
–
liječnik specijalist
maksilofacijalne |
|
|
–
liječnik specijalist ortopedije – operater |
|
|
–
liječnik specijalist oftalmologije
– |
|
|
–
liječnik specijalist otorinolaringologije |
|
|
–
operater |
|
|
–
liječnik specijalist radiologije – |
|
|
–
liječnik specijalist dječje kirurgije |
|
|
–
liječnik specijalist ginekologije i |
|
|
–
stomatolog specijalist oralne kirurgije |
|
|
–
liječnik specijalist neurokirurgije |
|
|
–
liječnik specijalist infektologije na |
|
|
–
liječnik specijalist koji radi s |
|
|
–
liječnik specijalist u primjeni citostatika |
|
|
–
zdravstveni i nezdravstveni radnik na |
|
|
–
liječnik specijalist u jedinici |
|
|
–
liječnik specijalist interne medicine – intervencijski
gastroenterolog |
|
|
–
liječnik specijalist interne medicine – |
|
|
–
liječnik specijalist psihijatrije na |
|
|
–
liječnik specijalist patologije
– |
|
|
–
liječnik specijalist sudske medicine |
|
|
–
liječnik specijalist u dijagnostici i |
|
|
–
liječnik u hitnoj medicinskoj pomoći |
|
2. |
–
zdravstveni radnik specijalist u bolnici |
16 |
|
–
zdravstveni radnik bez specijalizacije |
|
3. |
–
liječnik specijalist u državnim zdravstvenim zavodima, županijskim
zavodima za javno zdravstvo i Zavodu |
10 |
|
–
liječnik specijalist epidemiolog u zavodu za javno zdravstvo (2/3
radnog |
|
4. |
–
nezdravstveni radnik u bolnici koji sudjeluje u procesu dijagnostike
ili |
8 |
|
–
radnik koji radi na poslovima kontrole |
|
5. |
–
zdravstveni radnik u zavodima za javno zdravstvo i
Zavodu |
6 |
|
–
izabrani liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – voditelj
tima |
|
|
Položaji
II. vrste |
|
1. |
glavna
sestra KBC-a, kliničke bolnice iklinike kao samostalne
ustanove |
50 |
2. |
glavna
sestra županijske ustanove |
45 |
3. |
glavna
sestra klinike |
40 |
4. |
glavna
sestra, zdravstveni radnik |
15%
– više u
odnosu na dodatak
koji dobivaju zdravstveni radnici
na tom
odjelu |
5. |
–
voditelj odsjeka |
10%
– više u
odnosu na dodatak
koji dobivaju zdravstveni radnici
u tom
odsjeku |
6. |
–
voditelj tima |
5% –
više u
odnosu na dodatak
koji dobivaju zdravstveni radnici
u tom
timu |
|
Radna
mjesta II. i III. vrste |
|
1. |
zdravstveni
radnik: |
25 |
|
– u
intenzivnoj skrbi i operaciji |
|
|
– na
primjeni citostatika (2/3
radnog |
|
|
– na
liječenju AIDS-a (2/3 radnog |
|
|
– na
liječenju aktivne TBC (2/3 radnog |
|
|
– na
otvorenim izvorima zračenja (2/3 |
|
|
–
ing. med. radiologije |
|
2. |
zdravstveni
radnik: |
20 |
|
– u
HMP (2/3 radnog vremena na terenu) |
|
|
–
koji sudjeluje u liječenju i dijagnostici |
|
|
–
neurokirurgija i traumatologija |
|
|
–
forenzičnoj psihijatriji |
|
3. |
zdravstveni
radnik: |
16 |
|
– na
hemodijalizi |
|
|
– na
psihijatriji |
|
|
– na
neurologiji i prosekturi |
|
|
– na
intrahospitalnim infekcijama |
|
|
– u
hitnoj kirurškoj službi |
|
4. |
zdravstveni
radnik |
15 |
|
– u
patronaži |
|
|
–
vozač u HMP |
|
5. |
zdravstveni
radnik: (2/3 radnog vremena) |
12 |
|
– u
hitnoj službi |
|
|
–
rađaoni |
|
|
–
transfuziji |
|
|
–
patologiji |
|
|
zdravstveni
i nezdravstveni radnik (2/3
radnog vremena) |
|
|
–
rad s infektima |
|
|
–
rad s otrovima |
|
|
–
rad na citoskineru |
|
6. |
zdravstveni
radnik: |
10 |
|
– na
bolničkim odjelima |
|
7. |
zdravstveni
radnik: |
8 |
|
– u
laboratoriju |
|
|
–
fizioterapeuti |
|
|
– u
poliklinikama |
|
|
– u
centralnoj sterilizaciji |
|
|
–
analitičke
službe u zavodima za javno zdravstvo
i Zavodu |
|
8. |
vatrogasac
i kotlovničar s ATK ispitom |
7 |
9. |
zdravstveni
radnik II. i III. vrste u |
6 |
|
zavodima
za javno zdravstvo, |
|
|
PZZ
i poliklinikama |
|
|
nezdravstveni
radnik: |
|
|
– na poslovima čišćenja u
operacijskoj |
|
1. |
Ostala
radna mjesta i poslovi I., II., III.
i IV. vrste |
5 |
Članak
66.
Uvećanja osnovne plaće
zaposlenima na radnim mjestima i poslovima iz članka 65. ovoga Ugovora ne mogu
se međusobno kumulirati.
Uvećanja osnovne plaće na
radnim mjestima i poslovima iz članka 65. ne odnose se na pripravnike I., II. i
III. vrste.
Članak
67.
Pravo
na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i
Zavodu ostvarili radni staž i to:
– od 20 – 29 godina
4%
– od 30 – 34 godina
8%
– od 35 i više godina
10%.
Zaštita
radnika
Članak
68.
U
slučaju kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne
sposobnosti utvrđene rješenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih
uvjeta:
–
starosti – 5 godina pred starosnu mirovinu
ili
–
profesionalne bolesti ili
–
povrede na radu
poslodavac je obvezan radniku
osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u
vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.
Radniku
pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne
sposobnosti te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do
raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, plaća u iznosu plaće
radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.
Radnike
5 godina pred starosnu mirovinu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i
samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost
bez njihovog pristanka.
VIII. OSTALA MATERIJALNA
PRAVA
Slučajevi kada radnicima
pripada pravo na naknadu plaće
Članak
69.
Radnik ima pravo na naknadu
plaće kada ne radi zbog:
– godišnjeg
odmora,
– plaćenog
dopusta,
– državnih blagdana i
neradnih dana utvrđenih zakonom,
– obrazovanja,
prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane
poslodavca,
– obrazovanja za potrebe
sindikalne aktivnosti,
– zastoja u poslu do kojeg je
došlo bez njegove krivnje,
– drugih slučajeva utvrđenih
zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.
Naknada za vrijeme
bolovanja
Članak
70.
Ako je
radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u
visini 85% osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom
osiguranju.
Naknada
u 100% iznosu osnovice utvrđene Zakonom o zdravstvenom osiguranju pripada
radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na
radu.
Isplata plaće za skraćeno
radno vrijeme
Članak
71.
Poslodavac je obvezan radniku
koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale
povredom na radu bez njegove krivnje ili zbog profesionalne bolesti, isplatiti
plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju
ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je
postavljen, odnosno raspoređen.
Regres
Članak
72.
Radniku pripada pravo na
regres za korištenje godišnjeg odmora u visini koju za svaku godinu dogovore
Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi.
Ako se strane u postupku
donošenja državnog proračuna ne dogovore o visini regresa, isplata će se
izvršiti u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna.
Isplata regresa izvršit će se
u cijelosti najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg
odmora.
Otpremnina pri odlasku u
mirovinu
Članak
73.
Radniku
koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u iznosu tri proračunske
osnovice.
Pomoć
Članak
74.
Radnik
ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju:
– smrti
radnika koji izgubi život u obavljanju ili povodu obavljanja, službe
odnosno rada – 3 proračunske osnovice i troškove pogreba
– smrti
radnika – 2 proračunske osnovice
– smrti
supružnika, djeteta i roditelja – 1 proračunske osnovice.
Članak
75.
Radnik
ima pravo na pomoć u slučaju:
–
bolovanja duljeg od 90 dana – jednom godišnje u visini 1 proračunske
osnovice
–
nastanka teške invalidnosti radnika, djece ili supružnika radnika – u visini 1
proračunske osnovice,
–
kupnje medicinskih pomagala i prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili
supružnika u visini stvarnih troškova, a najviše do 1 proračunske osnovice
godišnje.
Dnevnica i naknada troškova
putovanja
Članak
76.
Kad je
radnik upućen na službeno putovanje u zemlji pripada mu puna naknada prijevoznih
troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za
spavanje.
Visina
dnevnice određuje se na način kako je to utvrđeno Temeljnim kolektivnim ugovorom
za javne službenike i namještenike.
Terenski
dodatak
Članak
77.
Za
vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka
radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove
života zbog boravka na terenu.
Visina
terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i
drugi uvjeti boravka na terenu.
Iznos
terenskog dodatka isplaćuje se u visini koja je kao neoporeziva utvrđena
Pravilnikom o porezu na dohodak.
Terenski dodatak isplaćuje se
unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući
mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak
međusobno se isključuju.
Naknada za odvojeni
život
Članak
78.
Ako u
skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu radnik bude
premješten na rad izvan sjedišta poslodavca, a obitelj mu trajno boravi u
mjestu sjedišta poslodavca, pripada mu pravo na naknadu za odvojeni
život od obitelji.
Naknada
za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u visini kako je to utvrđeno
Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike i
namještenike.
Naknada za trošak
prijevoza
Članak
79.
Radnik
ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim
prijevozom.
Ako nije organiziran mjesni
javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s
posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u
visini cijene karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj
prijevoz organiziran.
U slučaju da postoji
mogućnost kupnje godišnje karte, radnik ima pravo na godišnju kartu
ako mu je to povoljnije, ili na 1/12 cijene godišnje karte koja se
isplaćuje svakog mjeseca u godini.
Ako nema mogućnosti
kupnje godišnje već samo mjesečne karte, radnik koji stanuje više od 1
km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili
pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne
karte.
Radnik koji stanuje na
udaljenosti manjoj od 1 km od mjesta rada ima pravo na naknadu
troškova mjesnog prijevoza u visini 1/12 cijene godišnje karte
najbližeg mjesta u kojem postoji mogućnost kupnje godišnje karte,
iznos 1/12 cijene utvrđuje se pregovorima za svaku proračunsku
godinu.
Radnik kojem nije organiziran
mjesni javni prijevoz na posao i s posla ima pravo na naknadu za mjesni prijevoz
u skladu s odredbama stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti
mjesta stanovanja od mjesta rada.
Radnik ima pravo na naknadu
troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini
stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ako je
mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta
rada.
U slučaju udaljenosti
mjesta stanovanja od mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova
prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom, utvrđuje se posebnom
odlukom Ministarstva.
U mjestu u kojem je javni
prijevoz organiziran na način da se mjesečnom ili godišnjom kartom
pokrivaju mjesni i međumjesni javni prijevoz (tzv. prijevozne zone), radnik koji
koristi takvu vrstu prijevoza ne ostvaruje pravo iz stavka 4. i 5. ovoga
članka.
Ako radnik mora sa stanice
međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci
utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog
prijevoza.
Troškovi mjesnog prijevoza
radnika do najbliže stanice međumjesnog prijevoza utvrđuju se u skladu s
odredbom stavka 4. i 5. ovoga članka, ovisno o udaljenosti mjesta
stanovanja od stanice međumjesnog prijevoza.
Ako postoji više mogućnosti
korištenja javnog prijevoza, o povoljnosti odlučuje poslodavac
uzimajući u obzir vremenski najprihvatljiviji prijevoz za radnika,
uvažavajući racionalnost troškova.
Ako nije organiziran
međumjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i
odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje
u visini cijene karte međumjesnog javnog prijevoza za istu udaljenost na
tom području.
Naknada troškova prijevoza
isplaćuje se unaprijed i to najkasnije posljednjeg dana u mjesecu
za idući mjesec.
Iznimno od stavka 1. do 14.
ovoga članka, naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza na posao i s
posla ne isplaćuje se u slučaju godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta i
bolovanja dužeg od 42 dana.
Naknada za korištenje
privatnog automobila
Članak
80.
Ako je
radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će
mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina euro super po prijeđenom
kilometru.
Jubilarna
nagrada
Članak
81.
Radniku se isplaćuje
jubilarna nagrada za neprekidni rad u javnim službama bez obzira na promjenu
poslodavca za:
– 5 godina – u visini 1
osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 10 godina – u visini 1,25
osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 15 godina – u visini 1,50
osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 20 godina – u visini 1,75
osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 25 godina – u visini 2
osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 30 godina – u visini 2,50
osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 35 godina – u visini 3
osnovice iz stavka 2. ovoga članka,
– 40 godina – u visini 4
osnovice iz stavka 2. ovoga članka.
Osnovica za isplatu
jubilarnih nagrada iznosi najmanje 1800,00 kuna.
O visini osnovice za isplatu
jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat
će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog
proračuna.
Jubilarna nagrada isplaćuje
se sljedećeg mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu
nagradu.
Darovi za
djecu
Članak
82.
Djetetu radnika mlađem od 15
godina pripada pravo za dar u prigodi dana Svetog
Nikole.
O visini dara za djecu Vlada
Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u
postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna. Stvarni iznos utvrdit će se
najkasnije do 1. studenoga.
Dar za djecu ne može se
isplatiti u iznosu manjem od 400,00 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ovoga
članka isplaćuju se svakom radniku – roditelju djeteta mlađeg od 15
godina.
Božićnica
Članak
83.
Radniku pripada pravo na
isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u visini koju za svaku godinu
dogovore Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih
službi.
Ako se strane u postupku
donošenja državnog proračuna ne dogovore o visini božićnice, isplata će se
izvršiti u iznosu od najmanje 1.000,00 kuna.
Isplata nagrade za božićne
blagdane izvršit će se u cijelosti najkasnije do 31. prosinca tekuće
godine.
Članak
84.
Iznosi
materijalnih prava iz članaka 50., 72., 73., 74., 75., 81., 82. i 83. ovoga
Ugovora ugovoreni su u neto iznosima.
Naknade po osnovi izuma i
tehničkog unaprjeđenja
Članak
85.
Radniku pripada pravo na
naknadu za izum i tehničko unaprjeđenje.
Naknada iz stavka 1. ovoga
članka može biti određena u obliku apsolutnog iznosa ili u obliku udjela od
ostvarenog učinka izuma i tehničkog unaprjeđenja.
Naknada mora biti razmjerna
učinku koji poslodavac ima od izuma ili tehničkog unaprjeđenja, odnosno učinku
koji se stvarno može očekivati, s time da mora iznositi najmanje 10% vrijednosti
ostvarenog ili očekivanog učinka.
O naknadi iz stavka 1., 2. i
3. ovoga članka radnik i poslodavac zaključit će posebni
ugovor.
Osiguranje
Članak
86.
Poslodavac je dužan osigurati
radnike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada kao i u
slobodnom vremenu tijekom 24 sata.
IX.
ZAŠTITA NA RADU
Zaštita na
radu
Članak
87.
Glede
provođenja zaštite na radu poslodavci i radnici obvezni su se pridržavati
odredbi Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu u zdravstvenoj
ustanovi te odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama.
X.
PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA
I SINDIKALNIH
POVJERENIKA
Obavijest o izboru
sindikalnog predstavnika
Članak
88.
Sindikat je obvezan
obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnih povjerenika i drugih
sindikalnih predstavnika.
Prava sindikalnih
predstavnika i povjerenika
Članak
89.
Poslodavac je obvezan
sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti neophodan pristup radnim
mjestima u svrhu obnašanja njegove dužnosti te radi omogućavanja uvida u podatke
i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika u vrijeme i na način
koji ne šteti djelotvornosti poslovanja.
Poslodavac treba sindikalnom
predstavniku, odnosno povjereniku, osigurati informacije koje su bitne za
gospodarski položaj radnika kao što su prijedlozi odluka i pravilnika o radu
kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, prijedlozi poslovnih i
razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika.
Poslodavac je obvezan primiti
na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po
mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku tri dana.
Poslodavac je obvezan u
pisanoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno
sindikalnog predstavnika.
Sindikalni predstavnik,
odnosno povjerenik ne smije biti spriječen ili ometan u obnašanju svoje dužnosti
ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim Ugovorom.
Prava
iz stavka 1. – 5. ovoga članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i
sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod tog
poslodavca.
Sindikalni predstavnik
obvezan je pred poslodavcem predstaviti se odgovarajućom punomoći ili
iskaznicom.
Ozljeda
sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja dužnosti radničkoga vijeća i
službenog puta u svezi te dužnosti, smatra se ozljedom na radu kod
poslodavca.
Predstavnici radničkih
vijeća i sindikata
u upravnim vijećima
Članak
90.
U
upravnim vijećima zdravstvenih ustanova dva su člana predstavnici radnika
sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
Ako
predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće nije član sindikata, sindikati
imaju pravo imenovati jednog predstavnika u upravno vijeće, ali bez prava
glasa.
Povjerenik zaštite na
radu
Članak
91.
U
provođenju mjera zaštite na radu povjerenik ima pravo i obvezu
osobito:
–
sudjelovati u planiranju mjera za unaprjeđivanje rada,
– biti
informiran o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje
radnika,
–
primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na
radu,
–
pozvati inspektora zaštite na radu kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje
radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,
–
školovati se za obavljanje poslova zaštite na radu, stalno proširivati i
unaprjeđivati svoje znanje, pratiti i prikupljati informacije odgovarajuće za
rad na siguran način,
–
svojom aktivnošću poticati ostale radnike za rad na siguran
način.
Izabrani, odnosno imenovani
povjerenik za zaštitu na radu ima pravo u obavljanju svojih dužnosti izbivati s
poslova svog radnog mjesta 4 sata tjedno, s pravom na naknadu plaće kao da radi
na svom radnom mjestu.
Ako u
ustanovi nije izabran povjerenik zaštite na radu sva prava i obveze u odnosu na
zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu može preuzeti sindikalni
povjerenik.
Sindikalne aktivnosti i
sastanci
Članak
92.
Poslodavac je sindikalnom
predstavniku, odnosno sindikalnom povjereniku ili članovima povjereništva
obvezan omogućiti da sindikalne aktivnosti obavlja u radno vrijeme na način i u
opsegu koji ovisi o veličini ustanove i organizaciji rada ustanove, a koji ne
šteti obavljanju službe.
Članovi
povjereništva sindikata imaju pravo održati sindikalne sastanke u radno vrijeme
ustanove, vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne
šteti djelotvornosti poslovanja ustanove.
Svi
članovi sindikata ustanove imaju pravo jednom u 6 mjeseci održati sindikalni
skup u radno vrijeme ustanove, o čemu trebaju obavijestiti poslodavca, pazeći da
se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava redovno
poslovanje ustanove.
Sindikalni povjerenik,
odnosno članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo na plaćeni dopust za
sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju do ukupno 10
dana godišnje.
Uvjeti za rad
sindikata
Članak
93.
Poslodavac je obvezan bez
naknade, osigurati za rad sindikata najmanje sljedeće
uvjete:
– jednu prostoriju za rad
sindikata u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje
sastanaka, neovisno o broju sindikata koji djeluju u ustanovi, a raspored
korištenja prostorije određuje se sukladno broju plaćenih sati rada na koje
pojedini sindikat ima pravo u radničkom vijeću,
– pravo na korištenje
telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za
ostvarivanje sindikalne aktivnosti,
– slobodu podjele tiska,
sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama sindikata za
redovne sindikalne aktivnosti, u vrijeme i na način koji ne šteti
obavljanju službe,
– slobodu podjele tiska,
izvješćivanja i oglašavanja i na drugim mjestima u vrijeme štrajka, odnosno
provođenja drugih sredstava pritiska,
– oglasne ploče o svom trošku
na mjestu dostupnom najvećem broju radnika,
– obračun sindikalne
članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prilikom obračuna plaća i
doznačivanja članarine na račun sindikata, a na temelju pisane izjave člana
sindikata.
U slučaju kad sindikalni
povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u punom radnom vremenu, a zbog prirode
njegova posla te aktivnosti nije moguće obavljati na njegovom mjestu rada,
poslodavac će mu u pravilu osigurati drugi odgovarajući prostor za obavljanje
sindikalnih aktivnosti.
Poslodavac će se suzdržavati
od svakoga činjenja ili propuštanja kojim bi pojedini sindikat u ustanovi
bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.
U slučaju spora o korištenju
uvjeta za rad sindikata nužnih za ostvarivanje sindikalnih aktivnosti, spor će
biti povjeren arbitraži Gospodarsko-socijalnog vijeća, odnosno Ureda za
socijalno partnerstvo.
Zaštita sindikalnog
povjerenika
Članak
94.
Sindikalnog povjerenika bez
suglasnosti sindikata poslodavac ne smije otpustiti, premjestiti na nepovoljnije
mjesto rada, premjestiti ga u sklopu iste ili druge ustanove, niti na bilo koji
drugi način staviti u nepovoljniji položaj.
Najveći
broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu sukladno zakonu i ovom
Ugovoru, određuje se:
– prema
broju članova sindikata – u slučaju kada je u ustanovi izabrano radničko
vijeće,
– prema
ukupnom broju zaposlenih u ustanovi – u slučaju kada radničko vijeće nije
izabrano.
Suglasnost za otkaz i
suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje osoba određena statutom sindikata, a
ako nije određena statutom onda predsjednik sindikata ili osoba koju on
ovlasti.
Zamjena radničkih vijeća
sindikatom
Članak
95.
Ako radničko vijeće nije
izabrano, sva njegova prava i ovlasti preuzima jedan ili više sindikalnih
povjerenika, o čemu odlučuju sindikati u ustanovi.
Broj sindikalnih povjerenika
ne može biti veći od broja organiziranih sindikata u
ustanovi.
Sindikalnog povjerenika koji
ima ovlasti radničkog vijeća može u dijelu tih ovlasti zamijeniti sindikalni
predstavnik koji nije zaposlen u ustanovi pod uvjetom da je sindikat obavijestio
poslodavca o toj osobi i da joj je povjerenik prenio u pisanoj formi određenu
ovlast radničkog vijeća.
Kada zamjenjuje radničko
vijeće, sindikalni povjerenik, odnosno drugi članovi tako ustrojenog radničkog
vijeća imaju pravo na naknadu plaće u skladu sa zakonom, a koja se utvrđuje
prema broju članova koje bi imalo radničko vijeće da je bilo
izabrano.
U ustanovi s manje od 20
zaposlenih, samo sindikalni povjerenik najreprezentativnijeg sindikata ima pravo
na 2 sata rada tjedno uz naknadu plaće.
Povrat na
rad
Članak
96.
Čelnik
sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnoga odnosa kod poslodavca, a
koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na
rad na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda na odgovarajuće poslove u
okviru njegove stručne spreme.
O
namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti
poslodavca u roku 30 dana od prestanka funkcije.
Radničko vijeće i
štrajk
Članak
97.
Članovi
radničkih vijeća, koji su članovi sindikata, odnosno sindikalni povjerenici,
mogu obavljati sve sindikalne aktivnosti uključujući i organiziranje štrajka,
ali ne u ime zaposleničkog vijeća, već isključivo u ime sindikata.
Doprinos
solidarnosti
Članak 98.
Ovim Ugovorom utvrđuje se
obveza javnih službenika i namještenika – radnika u djelatnosti zdravstva i
zdravstvenog osiguranja koji nisu članovi sindikata, da za vrijeme važenja
Ugovora plaćaju naknadu za povoljnosti ugovorene ovim Ugovorom – doprinos
solidarnosti reguliran Zakonom o radu.
Doprinos solidarnosti iz
stavka 1. ovog članka iznosi 0,65% neto plaće službenika i
namještenika.
Doprinos solidarnosti dijeli
se razmjerno broju članova sindikata, koji svaki od sindikata potpisnika ovog
Ugovora ima na području za koje se zaključuje Ugovor.
Sukladno stavku 3. ovoga
članka, poslodavci su obvezni sredstva solidarnosti prikupljena po osnovi
doprinosa solidarnosti doznačiti sindikatima potpisnicima kako
slijedi:
– Samostalni sindikat zdravstva i
socijalne
skrbi Hrvatske
28%
– Hrvatski
strukovni sindikat medicinskih
sestara – medicinskih tehničara
28%
– Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i
mirovinsko-
-invalidskog osiguranja Hrvatske
16%
– Hrvatski liječnički sindikat
28%.
XI.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
99.
Ugovorne strane utvrđuju da
su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sindikati potpisnici ovoga Ugovora
sporazumom preuzeli obvezu rješavanja radnopravnog statusa zdravstvenih radnika
– zaposlenih kod zdravstvenih radnika privatne prakse – zakupaca u domovima
zdravlja putem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite osiguranim osobama
Zavoda za 2005. godinu te sustavno rješavanje statusa tih radnika u roku tri
godine od dana potpisivanja sporazuma.
Članak
100.
Dodaci na plaće utvrđeni
Uredbom o dodacima na plaće za pojedina radna mjesta zdravstvenih djelatnika
srednje i više stručne spreme (»Narodne novine«, br. 62/02 i 20/03) te Uredbe o
dodacima na plaće za pojedine poslove zaposlenih u zdravstvu (»Narodne novine«,
br. 20/03 i 47/03) ne primjenjuju se za vrijeme važenja ovoga
Ugovora.
Članak
101.
Smatra se da je ovaj Ugovor
zaključen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih
strana.
Članak
102.
Ovaj Ugovor stupa na snagu
ako ga na referendumu kojem je pristupilo najmanje jedna trećina radnika
zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i Zavodu, prihvati natpolovična većina
radnika izašlih na referendum, a primjenjuje se od 1. siječnja 2005.
godine.
ZA VLADU
ZA
SINDIKATE
REPUBLIKE HRVATSKE
Samostalni sindikat zdravstva
prof. dr. sc.
Andrija
i socijalne skrbi Hrvatske
Hebrang, v.
r.
predsjednica
potpredsjednik
Vlade,
Spomenka
Avberšek, v. r.
ministar
zdravstva i
Hrvatski strukovni
sindikat
socijalne skrbi medicinskih sestara
– medicinskih tehničara
predsjednica
Anica Prašnjak, v. r.
Sindikat zdravstva, socijalne
zaštite i mirovinsko-invalidskog
osiguranja Hrvatske
predsjednica
Ljiljana Oštrić Anić, dr. med., v. r.
Hrvatski liječnički
sindikat
predsjednik
mr. sc. Ivica Babić, dr. med., v. r.