564
Na osnovi ovlaštenja koja
proizlaze iz primjene odredbi članka 30. Kolektivnog ugovora o izmjeni i dopuni
Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – Aneks
br. 1 (»Narodne novine« br. 108 od 7. 12. 2001. g.) Odbor za kolektivno
pregovaranje Udruge na svojoj sjednici održanoj dana 15. 12. 2001. g. utvrdio je
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi
Hrvatske.
Pročišćeni tekst Kolektivnog
ugovora iz prethodnog stavka obuhvaća Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva
u privatnoj praksi Hrvatske (»Narodne novine«, br. 114/2000.) i Kolektivni
ugovor o izmjeni i dopuni citiranog Kolektivnog ugovora – Aneks br. 1 (»Narodne
novine«, br. 108. od 07. 12. 2001. g.).
Broj:
213a/2001.
Zagreb, 15. prosinca 2001.
Predsjednik Odbora
dr. med. Željko Bakar, v.
r.
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Ovim Kolektivnim ugovorom za
djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (u daljnjem tekstu: Kolektivni
ugovor) utvrđuju se za radnika prava i obveze iz rada i po osnovi rada kada
obavlja poslove i radne zadaće za zdravstvenog djelatnika - poslodavca - fizičku
osobu ili grupu fizički h osoba (»grupna privatna praksa«) koji je/su temeljem
rješenja ministra zdravstva iz članka 129. Zakona o zdravstvenoj zaštiti dobili
odobrenje da obavljaju djelatnost osobnim radom u jedinici privatne prakse: u
ordinaciji, laboratoriju, ljekarni, medicinskobiokemijskom laboratoriju,
zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji bolesnika u kući, zubnom laboratoriju ili
jedinici za fizikalnu terapiju, te za poslodavce zdravstvene ustanove u
statusu pravne osobe u vlasništvu domaćih ili stranih fizičkih i pravnih osoba,
osnovane s namjerom stjecanja dobiti.
Kolektivni ugovor primjenjuje
se na poslodavce iz prethodnog stavka uz uvjet da su članovi Udruge ili da će
naknadno pristupiti u članstvo Udruge (u daljnjem tekstu:
Poslodavac).
Fizičke i pravne osobe, koje
u pravilu obavljaju gospodarsku djelatnost čija je djelatnost poslovno vezana za
djelatnost subjekata iz stavka 1. ili je kompatibilna toj djelatnosti, te
zdravstvene ustanove u vlasništvu države ili županija, koje su postale
pridruženi članovi Udruge da bi konzumirale određeni interes iz članstva u
Udruzi pa i interes iz domene radnih odnosa, nisu stranke ovog Kolektivnog
ugovora i na njih se ne primjenjuju njegove odredbe.
Članak
2.
Ovaj Ugovor obvezuje sve
članove Udruge i članove Sindikata, kao i one, koji naknadno postanu članovi
Udruge i Sindikata, na način kako je propisano Statutom Udruge i
Sindikata.
Radnici zaposleni kod
poslodavca koji redovito zapošljava najmanje 20 radnika imaju pravo sudjelovati
u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i
interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Kolektivnim
ugovorom.
Članak
3.
Prava i obveze radnika
utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom čine jedinstveni sustav pravnih normi, pa se
njegove odredbe mogu primjenjivati neposredno, poštivajući propisani postupak,
kao minimum prava radnika iz rada i po osnovi rada.
Drugim propisom ili ugovorom
o radu ili odlukom poslodavca, pojedina prava radnika utvrđena ovim
Kolektivnim ugovorom poslodavac može utvrditi u obimu koji je za radnika
povoljniji od utvrđenog minimuma ovim Kolektivnim
ugovorom.
Članak
4.
Stranke potpisnice ovog
Kolektivnog ugovora obvezuju se primjenjivati Kolektivni ugovor u dobroj
vjeri.
Članak
5.
Ovaj Kolektivni ugovor
stranke zaključuju na vrijeme od tri godine.
Članak
6.
Pregovore o obnovi ovoga
Kolektivnog ugovora obje stranke će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka
na koji je sklopljen.
II. ZAŠTITA NA RADU
RADNIKA
Članak
7.
Poslodavci iz članka 1.
Kolektivnog ugovora, prava i obveze između poslodavca i radnika koja proizlaze
iz domene zaštite na radu, prema pozitivnim zakonskim propisima, reguliraju ovim
Kolektivnim ugovorom.
Poslodavac, fizička ili
pravna osoba u djelatnosti zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, dužan je
pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup
mjestu rada, te organizirati rad, na način, koji osigurava zaštitu života i
zdravlja radnika u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla
koji radnik obavlja.
Poslodavac je dužan upoznati
radnika s opasnostima posla koji obavlja.
Poslodavac je dužan
osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja
radnika, te sprječava nastanak nesreća.
Ako su ovim Kolektivnim
ugovorom za rad radnika određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa,
poslodavac može sklopiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te
posebne uvjete.
Status poslodavca u svezi
zaštite na radu
Članak
8.
Poslodavci iz prethodnog
članka razvrstavaju se u četiri grupe poslodavaca glede primjene njihovih obveza
iz domene zaštite na radu i to:
1. poslodavac, koji
zapošljava više od 250 radnika, mora: ustrojiti službu za zaštitu na radu
sukladno broju zaposlenih (uvjeti propisani Pravilnikom… »Narodne novine«, br.
127/98.), te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom. Poslodavac donosi
procjenu opasnosti u smislu članka 18. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu
»Narodne novine« br. 59/96. (u daljnjem tekstu: Zakon), na način, kako je
propisano Pravilnikom…… »Narodne novine«, br. 48/97. i drugo, kako je utvrđeno
istim Zakonom.
2. poslodavac, koji
zapošljava više od 50 radnika, a manje od 250 radnika mora: zaposliti jednog ili
više stručnjaka za zaštitu na radu, izraditi procjenu opasnosti, kao što je
navedeno za prethodnu točku i drugo utvrđeno Zakonom.
3. poslodavac, koji
zapošljava više od 20, a manje od 50 radnika mora: u pisanom obliku utvrditi
organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite, te prava, obveze i
odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu
uređena Zakonom i propisima donesenim na temelju istog Zakona, te Kolektivnim
ugovorom i Ugovorom o radu;
4. poslodavac, koji
zapošljava do 20 radnika – nije obvezan postupiti, kako je navedeno u prethodnoj
točki.
Organizacija zaštite na
radu
Članak
9.
Poslodavac, koji zapošljava
do 50 radnika, može sam obavljati poslove zaštite na radu, može ih
povjeriti svojem ovlašteniku na temelju ugovora o radu ili ugovoriti obavljanje
tih poslova s ovlaštenom fizičkom osobom, ustanovom ili trgovačkim
društvom.
Ako poslodavac ili njegov
ovlaštenik obavljaju poslove iz prethodnog stavka, moraju biti osposobljeni za
obavljanje tih poslova.
Poslodavac i ovlaštenik
moraju ugovorom o radu ili aneksom tom ugovoru, ugovoriti obvezu obavljanja
poslova ovlaštenika, u sadržaju, kako je to propisano člankom 37. stavak 1.
podstavak 3. ovog Kolektivnog ugovora.
Upute za rad na siguran
način
Članak
10.
Poslodavac je dužan posebnim
pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na
radu.
Upute poslodavca moraju biti
istaknute na mjestu rada, radi njihovog korištenja.
Posebni uvjeti za sklapanje
ugovora o radu
Članak
11.
Poslodavac, fizička osoba,
samostalno svojom posebnom odlukom utvrđuje svoj organizacijski ustroj,
organizacijske i radne dijelove, strukturu zanimanja i uvjete koje radnici
moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako to zakonom ili drugim
propisom nije drugačije propisano, a poslodavac pravna osoba, posebnim
pravilnikom.
Poslodavac, pravna osoba fond
sati rada i broj radnika za svako radno mjesto utvrđuje Planom/godinu ili za
dulje vremensko razdoblje.
Pravilnikom iz stavka prvog,
poslodavac – pravna osoba utvrđuje uvjete koje mora ispunjavati radnik za radno
mjesto, kao i uvjete za ona radna mjesta koja su posebnim propisima utvrđena kao
radna mjesta na kojima je u procesu rada radnik eksponiran na moguće štete po
zdravlje. Za takva radna mjesta poslodavac može zaključiti ugovor o radu samo s
onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete.
Osposobljavanje radnika za
rad na siguran način
Članak
12.
Ako je poslodavac postupio na
opisani način u prethodnom članku i utvrdio posebne uvjete za rad radnika na
radnom mjestu, pored općih uvjeta, tada on ne smije dozvoliti samostalno
obavljanje poslova radniku/cima koji ne ispunjava tako utvrđene posebne
uvjete.
Posebni uvjeti za radna
mjesta zdravstvenih radnika utvrđeni su ovim Kolektivnim
ugovorom.
Radnika/ke, koji ne
zadovoljavaju propisanu zdravstvenu sposobnost i koji prethodno nije/su
osposobljen/ni da obavlja/ju poslove s posebnim uvjetima rada, poslodavac ne
može rasporediti na takvo radno mjesto, jer bi u protivnom ugrozio ili mogao
ugroziti život i zdravlje samog radnika, te život i zdravlje drugih radnika i
korisnika usluga poslodavca.
Radnicima, koji zadovoljavaju
zdravstvene uvjete za rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, ali koji
još nisu osposobljeni za rad na siguran način (tečaj zaštite na radu),
poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika, koji je osposobljen za takav
rad, na propisani način.
Članak
13.
Radnik, koji obavlja poslove
s posebnim uvjetima rada, obvezan je i tijekom konzumacije radnog odnosa
provjeravati svoju zdravstvenu sposobnost za daljnji rad na tim
poslovima.
Zbog naprijed navedenih
okolnosti, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za takva radna mjesta
je de facto zasnivanje s raskidnim uvjetom.
Članak
14.
Osposobljavanje radnika za
rad na siguran način je za poslodavca kontinuirani proces, da bi izvršio obvezu
iz zaštite na radu propisane ovim Kolektivnim ugovorom i to prije:
* početka rada radnika na
radnom mjestu ili;
* promjene uvjeta mjesta rada
radnika u odnosu na radno mjesto u tijeku procesa rada
ili;
* premještanja radnika na
drugo radno mjesto.
Članak
15.
Poslodavac donosi Program
osposobljavanja za rad na siguran način zavisno od obilježja rada na radnom
mjestu prema zanimanju radnika, ako zapošljava više od 10 radnika, na najmanje 2
radna mjesta.
III. ZAŠTITA ŽIVOTA I
ZDRAVLJA RADNIKA
Održavanje postrojenja,
uređaja, opreme….
Članak
16.
Poslodavac je dužan održavati
postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te
organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja
radnika.
Koja postrojenja, uređaje,
opremu i alate te mjesto rada iz prethodnog stavka je poslodavac dužan
održavati, na koji način i u kojim rokovima, propisano je ovim Kolektivnim
ugovorom, odlukama poslodavca – fizičke osobe, ili pravilima zaštite na radu
poslodavca – pravne osobe.
Poslodavac je dužan opskrbiti
radnika s dovoljnom količinom i odgovarajućom vrstom zaštitnih sredstava za
rad na radnom mjestu.
Procjena
opasnosti
Članak
17.
Poslodavac, koji zapošljava
više od 20 radnika, dužan je opći akt - pravila zaštite na radu donijeti nakon
izrade Procjene opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu za rad radnika pri
obavljanju poslova radnog mjesta.
Procjenom opasnosti iz
prethodnog stavka utvrđuju se zahtjevi kojima mora udovoljavati radno mjesto, a
naročito:
1. opskrbljenosti sredstava
rada zaštitnim napravama,
2. osiguranja od udara
električne struje,
3. sprječavanja nastanka
požara eksplozije,
4. osiguranja potrebne radne
površine i radnog prostora,
5. osiguranja potrebnih
putova za prolaz,
6. prijevoz i evakuaciju
radnika,
7. osiguranje čistoće,
potrebne temperature i vlažnosti zraka,
8. osiguranje potrebne
rasvjete mjesta rada i radnog okoliša,
9. ograničenja buke i
vibracije u radnom okolišu,
10. osiguranja od štetnih
atmosferskih i klimatskih utjecaja,
11. osiguranja od djelovanja
po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih
zračenja.
Procjenu opasnosti iz
prethodnog stavka poslodavac utvrđuje za radna mjesta s posebnim uvjetima rada,
taksativno navedena za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, prema
procjeni ovim Kolektivnim ugovorom.
Procjenu opasnosti odobrava
nadležno tijelo inspekcije rada.
Uvjeti za zasnivanje radnog
odnosa za radna mjesta
s posebnim uvjetima rada
Članak
18.
Osim općih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa, radnici, koji obavljaju ili bi trebali obavljati
poslove s posebnim uvjetima rada za poslodavca, moraju ispunjavati još i posebne
uvjete u pogledu:
* dobi
života,
*
spola;
* stručnih
sposobnosti;
*
zdravstvenog;
* tjelesnog ili psihičkog
stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje);
* psihofizioloških i
psihofizičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička
sposobnost).
Poslovi s posebnim uvjetima
rada
u
djelatnosti privatnog zdravstva RH
Članak
19.
Poslovi s posebnim uvjetima
rada taksativno su nabrojeni u članku 3. točka 18. Pravilnika o poslovima s
posebnim uvjetima rada (»Narodne novine«, br. 5/84., koji je preuzet kao
republički propis temeljem Zakona…… »Narodne novine«, br.
53/91.).
Za djelatnost zdravstva u
privatnom i mješovitom vlasništvu kapitala izdvojeni su poslovi iz citiranog
članka 3. Pravilnika, kao specifični poslovi za tu djelatnost s uvjetima za
njihovo obavljanje, uvjetom zdravstvene sposobnosti radnika, kontraindikacijama
koje ga diskvalificiraju za daljnji rad i rokovima za provjeru njegove
zdravstvene sposobnosti i to za:
1. rukovanje i upravljanje
strojevima i uređajima na mehanizirani pogon;
Posebni uvjeti radnika: 1.
stariji od 18 godina života, 2. stručna osposobljenost: osposobljenost za
rukovanje vrstom uređaja stroja, 3. zdravstveno stanje: uredan vid na daljinu,
dubinski vid, uredno vidno polje - kontraindikacije: psihoze, epilepsija,
bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge obveznosti, 4. psihička
sposobnost: opća intelektualna razvijenost iznad nivoa, koji se označava kao
granični.
Rok za ponovnu provjeru: 48
mjeseci.
2. rukovanje stanicama i
posudama s komprimiranim plinovima;
Posebni uvjeti radnika: 1.
stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno
vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid na daljinu, -
kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici,
alkoholizam i druge ovisnosti.
3. rukovanje uređajima za
preradu lako zapaljivih tekućina i plinova;
Posebni uvjeti radnika: 1.
stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za rukovanje odnosno
vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid na daljinu, -
kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici,
alkoholizam i druge ovisnosti, uredno vidno polje, uredan sluh, 4. Psihička
sposobnost: opća intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost iznad donje
granice prosjeka.
Rok za provjeru: zdravstvenog
i psihičkog stanja 48 mjeseci.
4. poslove, koji zahtijevaju
teško fizičko naprezanje; poslovi, koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenja
tereta težih od 25 kg za muškarce i težih od 15 kg za žene, poslovi koji se
obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela (npr.
stomatologija).
5. kontraindikacije: kronične
bolesti, kardiovaskularni i respiratorni sustav i…
Rok za provjeru: 24
mjeseca.
6. rad pri kojima je radnik
izložen ionizirajućem zračenju:
Posebni uvjeti rada: 1. dob
života, radnik stariji od 18 godina, 2. spol (kontraindikacije) žena za vrijeme
trudnoće, 3. stručna sposobnost (odgovarajuća stručna osposobljenost), 4.
zdravstveno stanje (kontraindikacije): bolesti krvotvornih organa, maligne
bolesti, bolesti očne leće, bolesti kože uzrokovane ionizirajućim zračenjem,
teži duševni poremećaji, teže bolesti centralnog živčanog sustava, teži
poremećaj endokrinih žlijezda.
Rok za provjeru: zdravstveno
stanje 12 mjeseci.
7. poslove, pri kojima je
radnik izložen kiselinama i lužinama (npr. u
laboratorijima);
Posebni uvjeti rada: 1. dob
života radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3.
kronične bolesti respiratornog sustava, kože i sluznica
oka;
Rok za ponovnu provjeru
zdravstvenog stanja: 12 mjeseci.
8. poslove, pri kojima je
radnik izložen plinovitim nadražljivcima; (formaldehidu, amonijaku, kloru,
sumpornom dioksidu, acetonu, dušikovim oksidima, ozonu i
dr.);
Posebni uvjeti rada: 1. dob
života, radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije),
3. kronične bolesti respiratornog sustava kože i sluznica oka, a kod izloženosti
formaldehidu, još i sklonost alergiji).
Rok za ponovnu provjeru
zdravstvenog stanja; 24 mjeseca.
9. poslove, pri kojima je
radnik izložen biološkim agensima – npr. u mikrobiološkim i parazitološkim
laboratorijima (npr. poslovi, kojima su radnici izloženi uzročnicima zarazne
žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa, salmonelama, brucelama i drugim
uzročnicima, poslovi u operativnim traktovima, dijagnostičkim
laboratorijima i dr.),
Posebni uvjeti rada: 1.
radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje kontraindikacije: kronične
bolesti i stanja koja smanjuju obrambene sposobnosti organizma, dekompenzirana
šećerna bolest; kronične bolesti dišnih organa, kronične bolesti jetre i
bubrega.
Rok za ponovnu provjeru
zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.
Poslodavac posebnim općim
aktom identificira radna mjesta iz svoje registrirane djelatnosti prema opisu od
1.–8. iz prethodnog stavka.
Nakon identifikacije radnih
mjesta, pa zatim i identifikacije broja i strukture zaposlenih radnika/radno
mjesto, poslodavac poduzima aktivnosti glede njihove zaštite zdravlja radi rada
na siguran način, kako je propisano odredbama ovog Kolektivnog
ugovora.
Posebni poslovi – specifični
za
djelatnost
zdravstva
Članak
20.
Pored poslova iz prethodnog
članka, poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti zdravstva identificirani
su i poslovi iz članka 6. Pravilnika o načinu obavljanja
zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (»Narodne novine«, br.
23/94.) i to:
a) poslovi pregleda,
liječenja i njege bolesnika te poslovi koji dovode radnika u neposredan dodir s
lijekovima;
b) poslovi opremanja i
izdavanja lijekova, te rada koji dovode radnika u neposredan dodir s
lijekovima;
Na okolnosti iz prethodnog
stavka, zdravstveni radnici podliježu obvezi:
* liječničkog pregleda na TBC
pluća,
* RTG snimanje pluća, ako se
na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na TBC
pluća.
Zdravstveni pregled iz
prethodnog stavka obavlja zdravstveni radnik prije stupanja u radni odnos i
jedanput godišnje (1 x/god.) tijekom zaposlenja.
... i za rad u sferi
ionizirajućeg
zračenja
Članak
21.
Pored poslova iz prethodna 2.
članka, zdravstvenom nadzoru podliježu prema odredbama članka 7. Pravilnika o
zdravstvenim uvjetima za rad s izvorima ionizirajućih zračenja, te mjerilima,
sadržaju, načinu i rokovima čuvanja podataka o zdravstvenim pregledima osoba,
koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, br. 76/2000.)
zdravstveni radnici i to:
– koji rade na poslovima s
izvorima ionizirajućeg značenja.
Zdravstveni radnici iz
prethodnog stavka obvezni su obaviti preglede:
* prethodni zdravstveni
pregled,
* redovni zdravstveni
pregled,
* nadzorni zdravstveni
pregled,
* izvanredni nadzorni
zdravstveni pregled.
Sadržaj pregleda objavljen je
Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.
Prethodni zdravstveni pregled
obavlja se prije početka rada s izvorima ionizirajućeg
zračenja.
Redovni zdravstveni pregled
obavlja se svakih 12 mjeseci nakon prethodnog pregleda.
Prošireni nadzorni
zdravstveni pregled obavlja se svakih 5 godina nakon prethodnog
pregleda.
Izvanredni nadzorni
zdravstveni pregled obavlja se u slučajevima propisanim
Pravilnikom.
Organizacija provedbe
zaštite na radu
Obveze
poslodavca
Članak
22.
Zaštitu na radu poslodavac
organizira na sljedeći način:
1. tako, da organizira
posebnu službu zaštite na radu sa odgovarajućim brojem stručnjaka zaštite na
radu, najmanje u broju, kako je to propisano Pravilnikom o stručnoj spremi,
radnom iskustvu, programima, sadržajima i načinu polaganja stručnog ispita -
stručnjaka zaštite na radu, ako zapošljava više od 50, a manje od 250
radnika;
2. da imenuje povjerenika za
zaštitu na radu, ako zapošljava više od 20, a manje od 50
radnika;
3. da poslove zaštite na radu
obavlja sam ili povjeri trećim fizičkim ili pravnim osobama, ako djelatnost
obavlja s manje od 20 radnika;
4. da osnuje odbor za zaštitu
na radu kao svoje savjetodavno tijelo, ako zapošljava 50 ili više
radnika;
5. da imenuje svog
ovlaštenika za zaštitu na radu, koji će obavljati poslove zaštite na radu koji
su imanentni poslodavcu, ili umjesto njega, ako obavlja djelatnost s više
od 20, a manje od 50 radnika;
6. da imenuje više
suovlaštenika ovlašteniku iz prethodne točke za svako radilište Poslodavca
(podružnicu), s prenijetim ovlastima za točno određeno
radilište;
7. da organizira prethodnu
provjeru zdravstvenog stanja osobe, koja je istaknuta kao kandidat za zasnivanje
radnog odnosa za poslove s posebnim uvjetima rada;
8. da organizira tečaj
zaštite na radu za svakog radnika, da bi isti mogao samostalno obavljati poslove
s posebnim uvjetima rada;
9. da organizira rad radnika
koji ne ispunjava uvjete iz prethodne točke tako, da on obavlja rad pod nadzorom
drugog radnika, koji ispunjava tražene uvjete;
10. da obavi prethodno
ispitivanje ispravnosti strojeva, uređaja i alata, kao i da obavlja kontrolu
njihove ispravnosti u tijeku rada u utvrđenim rokovima,
11. da organizira provjeru
strojeva iz prethodne točke nakon njihove rekonstrukcije, a prije ponovnog
početka korištenja te ispitivanje prije početka korištenja na novom mjestu
uporabe, ako su strojevi i uređaji premiješteni s jednog mjesta na drugo, pa su
zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni;
12. da obavi provjeru
stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova koje radnik
obavlja, odnosno koje treba obaviti na privremenom ili novom radilištu, na
način, kako je utvrđeno ovim Kolektivnim ugovorom;
13. da izradi pisanu Procjenu
opasnosti, u smislu odredbi članka 18. stavak 1. Zakona i istu dostavi na ocjenu
nadležnoj inspekciji, ako ulazi u kategoriju poslodavaca iz članka 8. ovog
Kolektivnog ugovora;
14. da ne dozvoli samostalno
obavljanje poslova radniku, koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran
način;
15. da donese pisane upute,
koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje radnika i trećih
osoba u svezi djelatnosti koju obavlja glede korištenja sredstava rada, te iste
istakne na vidnim mjestima na svakom mjestu rada;
16. dati upute iz prethodne
točke i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti iznenadna i neposredna
opasnost po život i zdravlje radnika i drugih osoba;
17. da osigura potrebnu vrstu
i količinu osobnih zaštitnih sredstva za radnika koji obavlja poslove s posebnim
uvjetima rada kod poslodavca;
18. da osigura mjesto rada na
propisani način, radi rada na siguran način;
19. da izvještava odbor za
zaštitu na radu o svim inovacijama u tehnologiji rada, te tražiti povratne
informacije o njihovoj ocjeni glede prilagodbe rada radnika novim tehnologijama
s aspekta zaštite na radu, kod poslodavca koji je osnovao –morao osnovati prema
odredbama ovog Kolektivnog ugovora;
20. da ustroji posebne
evidencije o ozljedama na radu;
21. da osigura permanentno
izvještavanje nadležne službe Inspekcije rada o aktivnostima glede zaštite na
radu;
22. da utvrdi plan evakuacije
i spašavanja radnika za slučaj nastupa izvanrednog događaja (elementarne
nepogode, požar, eksplozija, ispuštanje opasnih tvari u količinama iznad
dopuštenih),
23. i drugo, što je utvrđeno
kao obveza poslodavca ovim Kolektivnim ugovorom i Zakonom o zaštiti na
radu.
Osobna zaštitna sredstva
radnika
Članak
23.
U tijeku procesa rada, radnik
je dužan koristiti osobna zaštitna sredstva.
Osobna zaštitna sredstva iz
prethodnog stavka poslodavac utvrđuje svojim općim aktom (odluka ili pravilnik),
primjereno vrsti poslova i riziku ugroženosti koji proizlazi iz sadržaja rada
radnika.
Općim aktom poslodavac
utvrđuje ne samo vrstu osobnog zaštitnog sredstva, već i dinamiku njihove
promjene u tijeku dnevnog ili tjednog rasporeda
rada.
Radnik je dužan pod
prijetnjom primjene sankcija koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su za
njega propisana u procesu rada.
Obveze poslodavca glede
kvalitete radnih
prostorija, opreme i
instalacija u poslovnom prostoru, koje koristi radnik u procesu
rada
Članak
24.
Radi rada na siguran način
svojih radnika, poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad radnika, kao
njihovo mjesto rada, održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje
radnika.
Poslodavac je dužan održavati
instalacije u objektu iz prethodnog stavka u ispravnom stanju i kontrolirati
njihovu ispravnost u rokovima utvrđenim tehničkim propisima za svaku vrstu
instalacija.
Članak
25.
Poslodavac ne smije staviti u
uporabu strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu
s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna.
Poslodavac je dužan
isključiti iz uporabe strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva na kojima
nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigurnost i zdravlje
radnika.
Poslodavac je dužan obavljati
ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u propisanim
rokovima.
Članak
26.
Poslodavac je dužan na
propisani način obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim
opasnostima:
* prije njihovog stavljana u
uporabu;
* najmanje jedanput nakon
dvije godine njihove uporabe;
* poslije rekonstrukcije, a
prije ponovnog početka korištenja;
* prije početka
korištenja na novom mjestu uporabe.
Pod strojevima i uređajima s
povećanom opasnosti u djelatnosti zdravstva smatraju se kompresori, centrifuge,
RTG uređaji, te uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi
sa sličnim opasnostima.
Popis strojeva i uređaja s
povećanom opasnosti u smislu odredbi prethodnog stavka svaki poslodavac
identificira kao izvadak iz Popisa svoje trajne imovine i istakne na vidnom
mjestu u radnom prostoru u kojem je smješten takav stroj ili
uređaj.
Obvezne evidencije iz domene
zaštite na radu
Članak
27.
Poslodavac vodi propisane
evidencije o kontroli ispravnosti sredstava i uvjeta rada, te kontrole
zdravstvenog stanja radnika u odnosu na propisane kontraindikacije za poslove
radnog mjesta koje obavlja u smislu članka 19., 20. i 21. ovog Kolektivnog
ugovora i koje bi ga eventualno diskvalificirale za daljnji
rad.
Na okolnosti navedene u
prethodnom stavku poslodavca kontrolira državni inspektor zaštite na
radu.
Upute za korištenje
sredstava rada
Članak
28.
Poslodavac je dužan davati
radnicima odgovarajuće obavijesti i pisane upute, koje se odnose na opasnosti i
štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju
obavlja.
Obavijesti iz prethodnog
stavka poslodavac može dati i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti
iznenadna i neposredna opasnost po život i zdravlje.
Snagu obavijesti u smislu
odredbi stavka 1. ovog članka imaju i znakovi sigurnosti i znakovi općih
obavijesti u skladu s propisima zaštite na radu.
Poslodavac izrađuje pisane
upute iz stavka 1. ovog članka prema uvjetima rada. Pisane upute moraju biti
istaknute na vidnim mjestima, u okrugu obavljanja poslova
radnika.
Upute, bez obzira na formu,
za radnika su obvezne u izvršenju, nezavisno što nisu ugrađene u ugovor o
radu, pod prijetnjom primjene sankcija, u smislu odredbi ovog Kolektivnog
ugovora.
Odnos prema infekcioznom
otpadu
–
obveza donošenja općeg akta
Članak
29.
Poslodavac je dužan
selekcionirati otpad koji reproducira radom u obavljanju registrirane
djelatnosti prema potencijalnim izvorima (komunalni i infektivni
otpad).
Posebnim općim aktom
poslodavac utvrđuje vrstu i klasifikaciju otpada iz obavljanja svoje
djelatnosti, način njegovog razvrstavanja, puteve i način odlaganja, rokove i
način skladištenja, način uništavanja, zaduženje radnika za obavljanje
navedenih poslova i dr.
Obveza čuvanja
dokumenata
–
isprava
Članak
30.
Poslodavac je dužan
čuvati:
* tehničku dokumentaciju u
svezi objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije;
* upute o načinu korištenja
strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje
koristi;
* isprave o obavljenim
ispitivanjima;
* dokaze o ispravnosti
instalacija;
* evidencije o radnicima
osposobljenim za rad na siguran način;
* radnicima raspoređenim na
poslove s posebnim uvjetima rada;
* ozljedama na radu,
slučajevima profesionalnih bolesti.
Mjere prevencije zaštite na
radu
Članak
31.
U organizaciji rada glede
zaštite na radu radnika, poslodavac će se pridržavati načela prevencije, a
sastoje se:
– u procjenjivanju i
izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći,
– u prilagođavanju rada
pojedinih radnika u pogledu prilagodbe rada sredstvima rada i mjestu rada,
korištenju instrumenata i pomagala, te načina rada radi otklanjanja štetnih
utjecaja,
– u prilagođavanju
tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne
okoline,
– u davanju prednosti
kolektivnim mjerama zaštite nad individualnim,
– u davanju odgovarajućih
uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti,
– u zabrani samostalnog rada
radniku, koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, a priroda
posla je takva, da postoje opasnosti i štetnosti po život i zdravlje
radnika,
– zabraniti rad radniku s
umanjenom radnom sposobnosti da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od
daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti,
– obustaviti rad u radnim
prostorijama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje
radnika,
– zabraniti rad radniku, koji
ne koristi osobna zaštitna sredstva pri radu i udaljiti ga s radnog
mjesta,
– zabraniti rad radniku, ako
uoči, da su sredstva i uređaji koje radnik koristi u procesu rada
neispravni,
– odstraniti radnika s radnog
mjesta, ako primijeti da isti nije pri radu s opasnim radnim tvarima primijenio
propisana pravila zaštite na radu,
– spriječiti uzimanje
alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u
radne prostorije,
– udaljiti s mjesta rada
radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti,
– označiti uočljivo opasne
radne tvari i njihovo propisno skladištenje,
– provoditi kontinuirano
inventuru lijekova, kako bi izdvojio lijekove kojima je istekao rok valjanosti,
sukladno posebnom općem aktu,
– redovito obavljati preglede
svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava,
– utvrditi plan evakuacije i
spašavanja radnika,
– osigurati zabranu pušenja u
radnim prostorijama,
– osigurati pružanje prve
pomoći i medicinske pomoći,
– starati se, da svaki radnik
obavlja poslove svog radnog mjesta s dužnom pozornošću, sukladno pravilima
zaštite na radu,
– inzistirati, da svaki
radnik odmah izvijesti poslodavca o neposrednoj opasnosti za njegovu sigurnost i
zdravlje,
– inzistirati kod radnika, da
odmah obustavi rad na radnom mjestu, ako smatra da mu je život i zdravlje
ugroženo,
– i drugo, što je Zakonom o
zaštiti na radu propisano kao obveza poslodavca i radnika.
Prilikom planiranja i
uvođenja novih tehnologija, poslodavac ako zapošljava propisani broj radnika,
dužan je savjetovati se sa odborom za zaštitu na radu u svezi s izborom opreme,
uvjetima rada i radne okoline koje utječu na sigurnost i zdravlje
radnika.
Osposobljavanje radnika za
rad na
»siguran
način«
Članak
32.
Glede primjene načela
prevencije u praksi, poslodavac mora svakog radnika osposobiti za rad na siguran
način za poslove koji su utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada iz članka
19., 20. i 21. ovog Kolektivnog ugovora.
Primjena načela iz prethodnog
stavka pretpostavlja:
1. prethodne provjere njegove
zdravstvene sposobnosti za rad za ona radna mjesta, koja su označena s posebnim
uvjetima rada;
2. prethodno osposobljavanje
radnika kroz sustav svladavanja programa tečaja iz zaštite na
radu;
3. provjera praktične
osposobljenosti radnika za svaku vrstu posla na svakom za njega novom
radilištu.
Sadržaj osposobljavanja
utvrđuje poslodavac za svako radno mjesto, bez obzira na broj zaposlenih
radnika/radno mjesto.
Prije uvođenja u rad,
poslodavac sam zapisnikom provjerava praktičnu osposobljenost radnika ili
organizira da provjeru obavi drugi radnik istog zanimanja, iste ili više stručne
naobrazbe, koji je također prošao navedenu provjeru i koji je utemeljio stečena
znanja za rad na siguran način obavljanjem istih poslova i u istim uvjetima duži
niz godina u prethodnom vremenu rada.
Zapisnik iz prethodnog stavka
čini sastavni dio dosjea radnika.
Svako radilište poslodavca, u
propisanoj dokumentaciji radilišta (na pr. podružnice ustanove), obvezno mora
imati i zapisnik o provjeri stečenih znanja radnika za rad na siguran način u
duhu ovog članka.
Ako jedan te isti radnik
obavlja poslove različite vrste, u dokumentaciji iz prethodnog stavka poslodavac
mora osigurati zapisnik/e o provjeri njegovog znanja za svaku vrstu poslova koje
radnik obavlja, radi njegovog rada na siguran način na svim
poslovima.
Odbor za zaštitu na
radu
Članak
33.
Glede provedbe poslova
prevencije zaštite na radu od nastupa mogućih rizika štete po zdravlje radnika,
poslodavac koji zapošljava 50 ili više radnika obvezno osniva odbor za zaštitu
na radu, koji čine:
1. ovlaštenik
poslodavca,
2. stručnjak za zaštitu na
radu,
3. dr. med. specijalista
medicine rada i
4. jedan ili više povjerenika
radnika za zaštitu na radu.
Ovlaštenik poslodavca je
radnik na kojega je poslodavac prenio svoja ovlaštenja za obavljanje poslova
zaštite na radu, za koja je on po sili zakona nadležan (članak 12. Zakona o
zaštiti na radu).
Zbog prirode zdravstvene
djelatnosti poslodavaca privatne prakse, koja je apostrofirana propisima, kao
izričito rizična djelatnost – poslodavac iz stavka prvog ovog članka ima više
ovlaštenika s istom zadaćom, ako obavlja djelatnost u više dislociranih
radilišta (podružnica). Poslove ovlaštenika mogu obavljati i radnici u okviru
poslova voditelja radilišta (voditelj podružnice, ljekarne itd.), ako su tu
obvezu ugovorili poslodavac i radnik.
Povjerenik radnika za zaštitu
na radu imenuje poslodavac, u broju prema broju zaposlenih, sukladno odredbama
Zakona o zaštiti na radu.
Povjerenik/ci iz prethodnog
stavka mogu biti iste osobe, koje je izabrao nadležni organ sindikata pri
poslodavcu.
Način izbora članova odbora
propisuje poslodavac posebnom odlukom.
Broj povjerenika radnika
zastupljen je u članstvu odbora i jednak je broju prema broju članova Radničkog
vijeća u odnosu na broj radnika poslodavca, sukladno članku 148. Zakona o radu,
a u svezi s člankom 134. istog Zakona.
Članak
34.
Odbor iz prethodnog članka
sastaje se najmanje jedanput u tri mjeseca.
Zadaci odbora utvrđeni su
člankom 68. Zakona o zaštiti na radu, a u suštini se svode prvenstveno na
preventivne aktivnosti, kako bi se osigurali uvjeti da do ozljeda radnika na
radu kod poslodavca ne dođe.
Članak
35.
Poslodavac će osigurati rad
odbora za zaštitu na radu, najmanje u rokovima i na način kako je utvrđeno ovim
Kolektivnim ugovorom, a posredstvom odbora i s povjerenicima radnika za zaštitu
na radu radi transfera informacija o mjerama koje negativno utječu na sigurnost
i zdravlje radnika, o pravima i obvezama ovlaštenika poslodavca prema radnicima
glede obavljanja njihovog rada na siguran način, o pitanjima u svezi s obvezom
obavješćivanja predstavnika radnika, o mjerama zaštite i prevencije za rad na
siguran način, o planiranju i organiziranju izobrazbe iz područja zaštite na
radu, o stečenim iskustvima glede rada na siguran način i
drugo.
Predstavnici radnika imaju
pravo tražiti od poslodavca primjenu odgovarajućih mjera kao i predlagati mu
takve mjere koje će ublažiti opasnost za radnike i ukloniti izvor
opasnosti.
Stručnjak za zaštitu na
radu
Članak
36.
Poslove zaštite na radu za
poslodavca, koji zapošljava više od 50, a manje od 250 radnika mora obavljati
stručnjak u statusu radnika poslodavca, koji ispunjava uvjete iz Pravilnika o
stručnoj spremi, radnom iskustvu, programima, sadržajima i načinu polaganja
stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu (»Narodne novine«, br.
127/98.).
Stručnjak zaštite na radu
obavlja poslove unutarnjeg nadzora nad provedbom zaštite na radu i pružanja
stručne pomoći poslodavcu, ovlašteniku/cima i povjerenicima radnika za zaštitu
na radu.
Stručnjak zaštite na radu
član je odbora za zaštitu na radu po svom položaju.
Obveze poslodavca iz zaštite
na radu
Članak
37.
Obveze poslodavca iz zaštite
na radu su:
1. izraditi procjenu
opasnosti od nastupa rizika za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući
i one kojima su izvrgnute skupine radnika, ako sukladno članku 18. stavak 1.
Zakona o zaštiti na radu;
2. utvrditi u pisanom obliku
provedbu organizacije zaštite na radu odredbama ovog Kolektivnog ugovora ili
drugog općeg akta, ako zapošljava više od 20 radnika;
3. zadužiti jednog ili više
ovlaštenika u statusu radnika za provođenje mjera zaštite na radu, ako
zapošljava više od 50 radnika;
4. osigurati provedbu procesa
rada iz djelatnosti poslodavca u skladu s propisima zaštite na radu posebnim
pisanim uputama;
5. osigurati, da se upute iz
prethodne točke istaknu na mjestu rada radnika na svakom radilištu radi njihovog
korištenja od strane radnika;
6. osigurati, da svaki
radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, za radno mjesto za koje
je to propisano položi ispit iz zaštite na radu;
7. osigurati, da onaj radnik,
koji nije položio ispit iz prethodne alineje obavlja poslove svog radnog mjesta,
koji su klasificirani kao poslovi s posebnim uvjetima rada pod nadzorom drugog
radnika koji posjeduje takav ispit;
8. osigurati, da svaki radnik
iz točke 5. koji ispunjava uvjet za rad na siguran način prije početka rada na
novom radnom mjestu s istim uvjetima rada, pristupi provjeri stečenih znanja za
takav način rada i to za svaku vrstu poslova, koje će obavljati na tom radnom
mjestu, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom (samostalno obavljanje
poslova – članak 27. Zakona);
9. osigurati, da svaki radnik
koji bi trebao, odnosno, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada iz (općeg
akta odluke poslodavca ili pravilnika) i procjene opasnosti treba imati položen
ispit iz zaštite na radu;
10. osigurati, da radnik koji
obavlja poslove s posebnim uvjetima rada pristupi provjeri svoje zdravstvene
sposobnosti u roku, kako je to propisano posebnim
propisima;
11. osigurati da radnik iz
točke 6. koristi osobna zaštitna sredstva na radu, primjereno vrsti poslova koje
radnik obavlja;
12. osigurati zaštitu mjesta
rada radnika na radilištu, primjereno vrsti poslova svakog
radilišta;
13. osigurati tehničku
ispravnost strojeva, uređaja i osobnih zaštitnih sredstva koja radnik koristi u
procesu rada;
14. osigurati provjeru
tehničke ispravnosti sredstava rada iz prethodne točke prije njihovog stavljanja
u eksploataciju, ali i za vrijeme eksploatacije, u rokovima i na način kako je
propisano procjenom opasnosti;
15. zabraniti rad svakom
radniku koji je u stanju utjecaja alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti;
16. privremeno udaljiti
svakog radnika s radilišta ako njegov ovlaštenik prema vanjskim znacima postavi
sumnju, da radnik radi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti;
17. privremeno udaljiti
svakog radnika s rada na isti način kako je navedeno u prethodnoj alineji, za
kojeg ovlaštena osoba utvrdi, da u procesu rada radnik ne koristi propisana
zaštitna sredstva;
18. osigurati provođenje
mjera prema kojima bi spriječio uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava
ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore
radilišta;
19. obustaviti rad strojeva
na mehanički ili električni pogon za koje ovlaštena osoba utvrdi, da su tehnički
neispravni ili da ne posjeduju propisani atest tehničke ispravnosti, ili je
atestu istekao rok valjanosti;
20. osigurati sve radnike za
slučaj nastupa rizika ozljede na radu i profesionalne
bolesti;
21. osigurati djelatnost
poslodavca od odgovornosti od nastupa mogućih rizika bez obzira na poduzete
mjere zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, ovim Kolektivnim
ugovorom;
22. nadoknaditi radniku štetu
uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom,
prema načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima
obveznog prava;
23. prijaviti svako radilište
– podružnicu nadležnoj Inspekciji zaštite na radu;
24. postaviti znakove
sigurnosti i znakove općih obavijesti na mjestima rada, na sredstvima rada i
pripadajućim instalacijama;
25. izvijestiti povjerenike
radnika o mjerama koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite
zdravlja najmanje svaka tri mjeseca direktno ili posredno preko odbora za
zaštitu na radu, za one poslodavce, koji zapošljavaju odgovarajući broj
radnika;
26. utvrditi plan evakuacije
i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog događaja;
Ovlaštena osoba prema
odredbama ovog članka je poslodavac ili njegov ovlaštenik poslodavac, koji
zapošljava za poslove zaštite na radu do 50 radnika;
Radna mjesta za koje se traže
posebni uvjeti rada prema odredbama ovog članka su radna mjesta utvrđena u općem
aktu poslodavca (odluka ili pravilnik) i procjeni
opasnosti.
Radilište, prema odredbama
ovog članka je svako radilište sa statusom stalnog radilišta za pravne osobe –
ustanove tj. za podružnice, gdje poslodavac obavlja radove iz svoje registrirane
djelatnosti, ali u dislociranom mjestu.
Članak
38.
Poslodavac mora primijeniti
odgovarajuće mjere da radnici i njihovi predstavnici (povjerenik radnika za
zaštitu na radu) budu obaviješteni o opasnostima za sigurnost zdravlja, o
zaštitnim mjerama općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac
poduzima da bi radnici bili pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježivim
opasnostima i potrebi hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim
slučajevima.
Zaštita nepušača
Članak
39.
Poslodavac je dužan
prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog
dima.
Zabranjeno je pušenje u
radnim prostorijama i prostorima, osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi
da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknuti znak
mjesta za pušenje.
Zabrana konzumacije alkohola
i…
Članak
40.
Zabranjeno je uzimanje
alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo
unošenje u radne prostorije i prostore.
Poslodavac je dužan
privremeno udaljiti s mjesta rada radnika, koji je na radu pod utjecajem
alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Utvrđivanje, da li je radnik
pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, obavlja se alkometrom ili
drugim pogodnim sredstvom ili aparatom.
Ako radnik odbije pristupiti
provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola.
Obveze radnika iz zaštite na
radu
Članak
41.
Obveze radnika iz zaštite na
radu su:
1. raditi s dužnom pažnjom,
sposoban za rasuđivanje, bez utjecaja alkohola i opijata, tj. na način da
postiže očekivane poslovne efekte na radnom mjestu i da ne ugrožava svoj život
ili svoje zdravlje, kao i zdravlje i živote drugih radnika, te korisnika usluga
poslodavca;
2. pristupiti svim
organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi
radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom
mjestu;
3. pridržavati se propisanih
i priznatih mjera zaštite na radu;
4. pridržavati se svih
pisanih uputa proizvođača glede korištenja sredstava rada, alata i pomagala,
mjesta rada, instalacija i dr., sve radi rada na siguran
način;
5. obustaviti rad ili
korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja
opasnosti za rad radnika na siguran način;
6. koristiti osobna zaštitna
sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
7. upozoriti neposrednog
rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim
uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i
postupke drugih osoba koje mogu eskalirati u činidbe, koje će oštetiti ili
uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje
radnika,
8. upoznati poslodavca ili
nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na svoje
tjelesne nedostatke ili bolesti, koje mogu kod obavljanja određenih poslova
uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegovu
okolinu,
9. ovladati znanjima iz
zaštite na radu u mjeri primjerenoj radnom mjestu za rad na siguran
način,
10. podvrgnuti se provjeri da
li obavlja rad pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je
bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;
11. pristupiti zdravstvenim,
psihofizičkim i drugim propisanim pregledima na koje je upućen od poslodavca,
radi zaštite na radu, u smislu članka 19., 20. i 21. ovog Kolektivnog
ugovora;
12. pristupiti praktičnoj
provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova, na
način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim
ugovorom;
13. pridržavati se pisanih i
usmenih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja
strojeva i uređaja, alata, potrošnog materijala, sitnog inventara i
instalacija;
14. odnositi se prema
kolegama i pretpostavljenima s dužnom pažnjom, poštujući pri tome ličnost i
dostojanstvo svake osobe prema pravilima građanskog
morala.
Usluge medicine
rada
Članak
42.
Poslodavac je dužan osigurati
radnicima usluge službe medicine rada, kako bi osigurao zdravstveni nadzor
primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici
izloženi.
Usluge iz prethodnog stavka
poslodavac ugovara sa zdravstvenim ustanovama za medicinu rada ili sa
specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Ovlaštenja službe medicine
rada, te obveze poslodavca prema njoj i obrnuto, utvrđene su odredbama Zakona o
zaštiti na radu.
IV. MIRNO RJEŠAVANJE
SPORA
Mirovno vijeće
Članak
43.
Ako nastane spor između više
radnika na radu kod poslodavca ili više poslodavaca u svezi ostvarenja
nekog prava iz ovog Kolektivnog ugovora koji bi mogao dovesti do štrajka,
stranke će provesti postupak mirenja.
Mirenje provodi Mirovno
vijeće sastavljeno od tri člana od kojih jednog imenuje Udruga, jednog Sindikat,
a trećeg sporazumno obje stranke.
Ako se oko trećeg člana obje
stranke ne mogu usuglasiti, Udruga će u ime stranaka zatražiti da ga imenuje
ministar rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske u roku od 24 sata, računajući
od dana zadnjeg razgovora o istom predmetu, koji je rezultirao saznanjem o
nemogućnosti dogovora.
Članak
44.
Prvi sastanak Mirovnog vijeća
saziva predsjednik imenovan na način kako je navedeno u prethodnom
članku.
Mirovno vijeće zasjeda u
punom sastavu i utvrđuje prijedlog za mirenje.
Članak
45.
Ugovorne stranke mogu
prihvatiti i odobriti prijedlog Mirovnog vijeća o čemu se moraju izjasniti
prvog idućeg dana nakon primitka prijedloga.
Ako se neka stranka ne
izjasni o prijedlogu Mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovog članka,
smatra se da ga nije prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate
obje ugovorne stranke ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog
ugovora.
Arbitraža
Članak
46.
Ako se postupkom mirenja na
opisani način u prethodnom članku nije mogao riješiti nastali spor, stranke mogu
rješenje povjeriti arbitraži.
Sastav, način rada i
odlučivanja, te rokove za donošenje odluke arbitraže, stranke će posebno
ugovoriti.
Članak
47.
Troškove mirenja snosi
poslodavac/i sudionik/ci postupka mirenja.
Rješavanje spora posredstvom
trećih osoba
Članak
48.
Ugovorne stranke mogu
dogovoriti da spor pokušaju riješiti i posredovanjem trećih
osoba.
V.
ŠTRAJK
Članak
49.
Poslodavci iz članka 1. ovog
Kolektivnog ugovora neće sprječavati ili ometati štrajk radnika kao izraz
njihovog nezadovoljstva glede ostvarenja svojih prava, koji organizira Sindikat
u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak
50.
Pri organiziranju i vođenju
štrajka Sindikat preuzima obvezu poštivanja Ustavom zajamčenih sloboda i prava
drugih.
Sindikat preuzima obvezu da
štrajk neće ugroziti pravo na život i zdravlje građana korisnika usluga
poslodavaca te osobnu sigurnost svih sudionika štrajka.
Način donošenja odluke/a o
štrajku, te druga pitanja u svezi štrajka koja nisu riješena ovim Kolektivnim
ugovorom, primjenjivat će se pravila Sindikata.
Članak
51.
Štrajk se mora najaviti
poslodavcu.
U pismu kojim se štrajk
najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme
štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode
štrajkom.
Štrajk ne smije započeti
prije završenog postupka mirenja.
Članak
52.
Štrajkom rukovodi štrajkaški
odbor Sindikata.
Za poslodavce čiji su radnici
uključeni u štrajk, mora se osnovati zajednički štrajkaški odbor ili imenovati
osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.
Štrajkaški odbor prema
odredbama ovog članka može se osnovati za iste namjene i za iste svrhe na nivou
podružnice ili više podružnica Sindikata.
Odluku o imenovanju članova
štrajkaškog odbora u smislu odredbi stavka 3. ovog članka donosi Izvršni odbor
Sindikata.
Članak
53.
Štrajkaški odbor Sindikata
rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit
način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprječavanja i ometanja štrajka,
kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.
Štrajkaški odbor dužan je
razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s
kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je
upućena.
Članak
54.
Na prijedlog bilo koje
stranke, Sindikat i Udruga sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji
se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pri određivanju poslova koji
se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, stranke obavezno vode računa da
najavljeni štrajk obuhvati najmanji mogući broj djelatnika, kako bi se
poslovi zdravstvene zaštite obavljali bez prekida u
kontinuitetu.
Pravila o poslovima koji se
ne smiju prekidati sadrže i minimalni broj djelatnika za svakog poslodavca koji
moraju raditi u vrijeme štrajka.
Štrajk ne smije započeti dok
se ne utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati i broj djelatnika koji moraju
raditi.
U slučaju da stranka koja
inicira štrajk ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovog članka do najave štrajka,
inicijator-organizator štrajka mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima
uz neposredno sudjelovanje stručnjaka iz privatne prakse ili javnog
zdravstva.
O pravilima iz prethodnog
stavka ovoga članka Sindikat će obavijestiti Udrugu najkasnije tri dana prije
početka štrajka.
Članak
55.
Zbog sudjelovanja u štrajku
organiziranom sukladno ovom Kolektivnom ugovoru radnici ne smiju od svojih
poslodavaca biti stavljeni u nepovoljniji položaj, u odnosu na zatečeno stanje,
ili se na radnika/e ne smiju primijeniti bilo kakve duge mjere represije
(šikaniranje i tome sl.).
VI. TUMAČENJE
UGOVORA
Članak
56.
Ugovorne stranke osnivaju
zajedničku komisiju za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u koju svaka
imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike.
Zajednička komisija iz stavka
1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Kolektivnog ugovora.
Komisija za tumačenje ovoga
Kolektivnog ugovora:
– daje tumačenje odredaba
ovoga Kolektivnog ugovora,
– prati izvršenje ovoga
Kolektivnog ugovora i izvještava obje strane o njegovom
kršenju,
– obavlja druge poslove
određene ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak
57.
Komisija donosi odluke
većinom glasova svih članova.
Ako se komisija ne može
složiti oko tumačenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, povjerit će tumačenje
neutralnom stručnjaku.
Pri izboru neutralnog
stručnjaka i određivanju rokova u kojim se treba donijeti odluka, stranke će
primijeniti odredbe članka 8. stavka 3. ovog Kolektivnog
ugovora.
Neutralni stručnjak ima pravo
na naknadu koju zajednički snose obje strane.
Tumačenje neutralnog
stručnjaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga
prezentirati.
Tumačenje komisije obavezno
je i dostavlja se Udruzi i Sindikatu.
O tumačenju iz prethodne
stavke Udruga i Sindikat informiraju svoje članove na stranicama časopisa
»Privatna praksa u zdravstvu«.
Članak
58.
Radnik član Sindikata ili
poslodavac član Udruge može tražiti tumačenje ovog Kolektivnog ugovora od Odbora
za kolektivno pregovaranje Sindikata odnosno Udruge. Ako predlagatelj nije
zadovoljan tumačenjem Odbora za kolektivno pregovaranje, može ponoviti zahtjev
za tumačenje koji Sindikat ili Udruga prosljeđuju Komisiji za tumačenje iz
članka 21. ovog Kolektivnog ugovora.
Na zahtjev Sindikata ili
Udruge, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora
u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Neutralni stručnjak dužan je
dati svoje tumačenje u roku od 15 dana.
VII. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA
KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak
59.
Svaka ugovorna stranka može
predložiti izmjene i dopune ovoga Kolektivnog ugovora.
U ime Sindikata i Udruge
prijedlog izmjena i dopuna ovoga Kolektivnog ugovora podnose Odbori za
kolektivno pregovaranje.
Stranka kojoj je podnesen
prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Kolektivnog ugovora mora se pisano izjasniti
u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o
predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka
prijedloga.
U protivnom, ako stranka
kojoj je podnesen prijedlog ne postupi na opisani način, stranka koja je
podnijela prijedlog ima pravo inicirati postupak mirenja na način kako je
propisano ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak
60.
Ovaj Kolektivni ugovor
stranke mogu pismeno otkazati jedna drugoj/drugima s otkaznim rokom od 3
mjeseca.
VIII. RADNI
ODNOSI
1. Zasnivanje radnog
odnosa
Propisani uvjeti i forma za
zasnivanje radnog odnosa
Članak
61.
Radnik zasniva radni odnos s
poslodavcem iz članka 1. stavka 1. ovog Kolektivnog ugovora prema uvjetima
propisanim općim propisima o radu, propisima iz djelatnosti zdravstva, općim
aktima poslodavca i ovim Kolektivnim ugovorom.
Radni odnos zasniva se
ugovorom o radu u pravilu na neodređeno vrijeme s punim radnim
vremenom.
Ugovor o radu mora biti u
pisanom obliku.
Ako Ugovor o radu nije
sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku uručiti pisanu potvrdu o
sklopljenom ugovoru prije početka rada, u sadržaju koji je propisan za sadržaj
Ugovora o radu.
Sadržaj ugovora o radu
propisan je člankom 12. Zakona o radu.
Probni rad
Članak
62.
Prilikom sklapanja Ugovora o
radu stranke mogu ugovoriti probni rad.
Probni rad može trajati
najduže 6 mjeseci.
Dužinu trajanja probnog rada
u okviru vremena trajanja iz prethodnog stavka ugovaraju poslodavac i radnik,
prema datim okolnostima.
Ako stranke ugovaraju probni
rad u manjem trajanju od 6 mjeseci, mogu iznimno ugovoriti produženje do 6
mjeseci, samo iz razloga bolesti ili mobilizacije radnika ili sl. i to za
onoliko vremena za koliko je radnik bio odsutan i to ako je bio odsutan najmanje
deset dana.
Članak
63.
Ako radnik nije zadovoljio
kriterije probnog rada, da bi mu slijedom toga poslodavac prekinuo radni odnos,
poslodavac mora svoju odluku dostaviti radniku u pismenoj formi i istu
obrazložiti.
Ako poslodavac ne postupi na
opisani način i ne dostavi odluku iz prethodnog stavka radniku do posljednjeg
dana probnog rada, smatrat će se da je radnik zadovoljio kriterije probnog rada
i da je na taj način stekao svojstvo radnika na radu za istog poslodavca na
neodređeno vrijeme.
Zaključenje ugovora o
službi
Članak
64.
Ako poslodavac – zdravstvena
ustanova, radnika s kojim je zasnovala radni odnos ugovorom o radu na neodređeno
vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta iz općeg akta o sistematizaciji
poslova i radnih zadaća imenuje da obavlja i poslove s posebnim ovlaštenjima u
procesu rada u okviru punog radnog vremena njegovog rada, za obavljanje tih
poslova, poslodavac i radnik zaključuju ugovor o službi.
Ugovor o službi iz prethodnog
stavka sadrži odredbe o ovlaštenjima za rukovođenje većom ili manjom grupom
radnika, naznaku organizacijske forme takve jedinice, naznaku koordinacije rada
radnika i organizacijske jedinice kojom rukovodi s drugim radnicima i
oganizacijskim jedinicama ustanove, naznaku subordinacije prema
pretpostavljenima, trajanje mandata, mogućnosti opoziva ugovora o službi i
prije isteka mandata; odredbe o plaći u svezi izvršenja ugovora o službi i
dr.
Opozivom ugovora o službi ne
raskida se ugovor o radu, suprotno da.
Zasnivanje radnog odnosa na
određeno vrijeme
Članak
65.
Radnik iznimno zasniva radni
odnos na određeno vrijeme zbog razloge iz članka 10. Zakona o radu i iz razloga
kao što su:
– svladavanje programa
specijalizacije, prema ugovoru o specijalizaciji, i
– drugi slučajevi specifični
za djelatnost zdravstva.
Radni odnos zasnovan na
osnovi iz prethodnog stavka može trajati duže od vremena trajanja, kako je
propisano člankom 10. stavak 4. Zakona o radu.
Izvršenje poslova po
ugovoru
o
djelu, kao zamjena za rad po ugovoru o radu
Članak
66.
Ako poslodavac objavi potrebu
za zasnivanje radnog odnosa na način kako je propisano člankom 57. Zakona o
zapošljavanju ili na drugi način, pa se nakon proteka roka za dostavu
ponuda utvrdi da nitko nije dostavio ponudu ili da je ponudu dostavila
osoba koja ne ispunjava tražene uvjete, poslodavac može obavljanje
poslova radnog mjesta iz prijave potrebe za radnikom, oglasa ili natječaja,
povjeriti radniku koji je zaposlen kod drugog poslodavca ili umirovljeniku i to
po ugovoru o djelu.
Namjeru zasnivanja radnog
odnosa po ugovoru o radu s nezaposlenom ili djelomično zaposlenom osobom
traženih uvjeta poslodavac ponavlja – svakih 6 mjeseci, kako bi potrebu za radom
radnika konzumirao zaključenim ugovorom o radu, umjesto s ugovorom o djelu, kako
je navedeno u prethodnom stavku.
Edukacija
pripravnika
Članak
67.
Radi osposobljavanja za
samostalan rad svršenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je
zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac zasniva radni odnos na
određeno vrijeme.
Trajanje pripravničkog staža,
način provođenja, mjesto edukacije, sadržaj programa edukacije, ovlaštenja
mentora i sl. regulirano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i odgovarajućim
podzakonskim propisima.
Broj pripravničkih mjesta
utvrđuje poslodavac svojom odlukom.
Volonterski
rad
Članak
68.
Iz razloga što je državni ili
stručni ispit propisan Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kao uvjet za samostalno
obavljanje poslova zdravstvenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je
završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje i bez
zasnivanja radnog odnosa, sukladno članku 29. Zakona o radu (volonterski
rad).
Razdoblje volonterskog rada
iz prethodnog stavka ovog članka ubraja se u pripravnički staž, a stečeno
radno iskustvo se priznaje kao uvjet za rad u određenom zanimanju radi polaganja
državnog ili stručnog ispita.
Na volontera se primjenjuju
odredbe o radnim odnosima iz Zakona o radu i ovog Ugovora, osim odredbi o
sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o
radu.
Za vrijeme edukacije,
volonter ima pravo na mirovinsko osiguranje, prema propisima o mirovinskom
osiguranju, te na osiguranje za ozljedu na radu i za profesionalno oboljenje,
prema propisima o zdravstvenom osiguranju, sve na teret sredstava
poslodavca.
Ugovor o volonterskom radu
mora se sklopiti u pisanom obliku.
Završni ispit pripravnika,
kao uvjet za samostalan rad
Članak
69.
Pripravnik – osoba koja je
završila škole – fakultete zdravstvenog usmjerenja polaže državni ili stručni
ispit kako je propisano Zakonom i odgovarajućim podzakonskim
propisom.
Specijalizacija
Članak
70.
Specijalizacija je oblik
edukacije zdravstvenih djelatnika VSS s položenim državnim ispitom, u tijeku
koje radnik – specijalizant koji je u radnom odnosu u propisanom roku stiče
teoretska i praktična znanja za obavljanje poslova specijaliste iz grane
medicine, stomatologije ili farmacije iz Pravilnika o specijalističkom
usavršavanju zdravstvenih djelatnika.
Pored ugovora o radu
zaključenog na određeno vrijeme, poslodavac i radnik – specijalizant zaključuju
Ugovor o specijalizaciji.
Sadržaj Ugovora o
specijalizaciji propisan je Pravilnikom iz stavka prvog ovog
članka.
2. Radno
vrijeme
Puno radno
vrijeme
Članak
71.
Puno radno vrijeme radnika
iznosi 40 sati rada tjedno.
Poslodavac može ugovorom o
radu s radnikom ili svojom posebnom odlukom utvrditi za radnika kraće radno
vrijeme, od vremena kako je propisano u prethodnom stavku.
Ako poslodavac utvrdi radno
vrijeme kraće od 40 sati tjedno, kako je navedeno u prethodnom stavku, tako
utvrđeno radno vrijeme smatra se punim radnim vremenom.
Nepuno radno
vrijeme
Članak
72.
Ako poslodavac ocijeni da
prema uvjetima poslovanja, može zadani volumen poslova obaviti sa svojim radom i
radom članova svoje obitelji i to prema njihovom znanju i sposobnostima u odnosu
na registriranu djelatnost, ili s radom radnika s punim ili s nepunim radnim
vremenom, ili u kombinaciji u odnosu na puno radno vrijeme iz članka 71. ovog
Kolektivnog ugovora, može zasnovati radni odnos s radnikom i za nepuno radno
vrijeme.
Neka prava iz rada i po
osnovi rada, koja su uvjetovana fondom sati rada radnika, radnik ostvaruje
srazmjerno takvom radu u odnosu na procjenu za puno radno
vrijeme.
Skraćeno radno
vrijeme
Članak
73.
Ako radnik obavlja poslove na
kojima se i uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštiti radnika od štetnih
utjecaja, puno radno vrijeme za takvog radnika poslodavac skraćuje razmjerno
štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost
radnika.
Radnicima koji rade na
poslovima u sferi ionizirajućeg zračenja skraćuje se svaki sat rada sa 60 na 45
minuta.
Ako radnik iz prethodnog
stavka ne obavlja poslove u sferi ionizirajućeg zračenja puno radno
vrijeme, već samo jedan njegov dio, u preostalom dijelu do punog radnog vremena
radnik obavlja druge poslove po rasporedu i uputama poslodavca, a najduže do za
njega izvedenog punog radnog vremena, vodeći računa o činjenicama iz prethodnog
stavka.
Skraćeno radno vrijeme u
smislu odredbi stavka 3. ovog članka za radnika, izjednačeno je s punim radnim
vremenom.
Članak
74.
Radnik koji obavlja poslove u
sferi ionizirajućeg zračenja ne smije na takvim poslovima raditi prekovremeno,
niti smije kod drugog poslodavca obavljati iste poslove po ugovoru o
djelu.
Prekovremeni
rad
Članak
75.
Poslodavac može u slučajevima
iz članka 33. Zakona o radu narediti radniku rad duži od punog radnog vremena
(prekovremeni rad).
Trajanje prekovremenog rada i
oznaka kome je zabranjen, propisano je citiranim člankom 33. Zakona o
radu.
Raspored radnog
vremena
Članak
76.
Tjedno radno vrijeme u
privatnoj praksi Hrvatske u pravilu traje šest dana u tjednu, tj. od ponedjeljka
do subote.
Poslodavac može odrediti
drugačiji raspored broja radnih dana/tjedan i slijedom toga i broj sati radnog
vremena/dan, ako je to odlučio u smislu članka 71. stavak 2. ovog Kolektivnog
ugovora.
Tjedni i dnevni raspored
radnih dana/ tjedan i broja sati rada/dan utvrđuje poslodavac posebnom pisanom
odlukom.
Poslodavac mora obavijestiti
radnike o rasporedu iz prethodnog stavka ili promjeni takvog rasporeda najmanje
tjedan dana unaprijed.
Članak
77.
Raspored radnog vremena za
rad ordinacije ili drugog oblika rada privatne prakse ili zdravstvene ustanove,
koja je ugovorni partner Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje može
utvrditi i ministar zdravstva RH svojim općim
aktom.
Preraspodjela radnog
vremena
Članak
78.
Poslodavac može puno ili
nepuno radno vrijeme iz članka 71. odnosno 72. ovog Kolektivnog ugovora
preraspodijeliti tako, da tijekom jednog razdoblja puno ili nepuno radno vrijeme
radnika traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog odnosno nepunog
radnog vremena, s tim, da prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine za
radnika ne smije trajati duže od punog odnosno nepunog radnog vremena iz članka
71. odnosno 72. ovog Kolektivnog ugovora.
Ako je poslodavac
preraspodijelio radno vrijeme u smislu odredbi prethodnog stavka, tako
preraspoređeno radno vrijeme za radnika ne može u pravilu trajati duže od 52
sata rada/tjedan.
Kada u mjestu sjedišta rada
poslodavca npr. za vrijeme trajanja turističke sezone boravi više osoba u odnosu
na broj pučanstva koje ima prebivalište u tom mjestu, ili kada posloda-vac
ima zahtjeve za intervencijama iz registrirane djelatnosti prosječno više u
odnosu na ustaljeni prosjek - ritam rada, npr. za vrijeme veće učestalosti
bolesti (epidemije, endemije i sl.), tada poslodavac može za to vrijeme puno
radno vrijeme iz stavka prvog i drugog ovog članka preraspodijeliti tako, da
radno vrijeme traje duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati rada/tjedan,
ali uz uvjete iz st. 1. ovog članka.
Odluku o preraspodjeli radnog
vremena u smislu odredbi ovog članka donosi poslodavac u pisanom obliku.
Duže vrijeme rada u okviru
preraspoređenog radnog vremena nema karakter prekovremenog
rada.
3. Odmori i
dopusti
Odmor u tijeku radnog
dana
Članak
79.
Radnik koji radi puno radno
vrijeme ima svakog radnog dana pravo na stanku od 30 minuta, a koristi je
sukladno rasporedu koji odredi poslodavac.
Vrijeme stanke iz stavka 1.
ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva dva sata
nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije završetka radnog
vremena.
Odmor između dva uzastopna
radna dana
Članak
80.
Između dva uzastopna radna
dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati
neprekidno.
Tjedni
odmor
Članak
81.
Radnik ima pravo na tjedni
odmor u trajanju 24 sata neprekidno.
Dan tjednog odmora u pravilu
je nedjelja, kao produkt naslijeđa učenja i tradicije
kršćanstva.
Ako radnik iznimno radi na
dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg
tjedna.
Godišnji
odmor
Članak
82.
Radnik ima pravo u svakoj
kalendarskoj godini koristiti plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18
radnih dana, a više od toga prema utvrđenim kriterijima i to kako
slijedi:
a) prema dužini radnog staža
za istog poslodavca:
– od 5 do 10 godina 2 radna
dana
– od 10 do 15 godina 3 radna
dana
– od 15 do 20 godina 4 radna dana
– od 20 do 25 godina 5 radnih
dana
– od 25 do 30 godina 6 radnih
dana
– od 30 do 35 godina 7 radnih dana
– preko 35 godina 8
radnih dana.
b) prema zalaganju i odnosu
prema radu, po ocjeni poslodavca od 1 do 5 radnih
dana.
Poslodavac može radniku
utvrditi pravo na godišnji odmor i za druge osnove.
Godišnji odmor radnika može
trajati najduže 30 radnih dana.
Raspored korištenja godišnjeg
odmora za svoje radnike utvrđuje poslodavac posebnom pismenom odlukom u pravilu
15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Pravo radnika na godišnji
odmor i njegovo trajanje utvrđuje poslodavac posebnim
rješenjem.
Ništav je sporazum poslodavca
i radnika o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade
radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 83.
Radnik, koji za poslodavca
obavlja poslove iz sfere ionizirajućeg zračenja iz članka 73. ovog
Kolektivnog ugovora, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih
dana.
Članak
84.
U dane godišnjeg odmora iz
članka 82. ovog Kolektivnog ugovora ne uračunavaju se: dan tjednog odmora iz čl.
81. ovog Kolektivnog ugovora te blagdani i neradni dani određeni Zakonom...
(»Narodne novine«, br. 33/96.).
Razdoblje privremene
nesposobnosti za rad, koju je utvrdio izabrani doktor medicine, odnosno
stomatologije, ne uračunava se u trajanje godišnjeg
odmora.
U trajanje godišnjeg odmora,
uračunava se i subota, kao da je dnevni raspored rada radnika raspoređen na šest
radnih dana, bez obzira na stvarni raspored.
Pravo na godišnji odmor
radnika
koji
se prvi puta zaposli
Članak
85.
Radnik, koji se prvi puta
zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe
pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Privremena nesposobnost za
rad, vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustva s rada,
ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.
Radnik, koji ne ispunjava
uvjet iz prethodnog stavka u tekućoj godini za korištenje godišnjeg odmora iz
članka 82. ovog Kolektivnog ugovora ima pravo na 1/12 godišnjeg odmora za svaki
mjesec dana rada za poslodavca, određenog na način propisan istim člankom 82.
ovog Kolektivnog ugovora, kao i u slučaju da mu radni odnos prestane prije
završetka šestomjesečnog roka i to ako mu radni odnos prestane prije 1. 7.
tekuće godine.
Korištenje godišnjeg odmora
u dva dijela
Članak
86.
Radnik može koristiti
godišnji odmor u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji
odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno,
mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji
odmor, a drugi dio godišnjeg odmora iskoristiti najkasnije do 30. 6. iduće
godine.
Članak
87.
Radnik ima pravo koristiti
jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji, uz obvezu da o tome izvijesti
poslodavca ili osobu koju on ovlasti, najmanje tri dana
ranije.
Radnici koji zbog
mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog radne obveze nisu koristili godišnji
odmor u tekućoj godini, imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor za
prethodnu godinu po demobilizaciji ili po prestanku radne obveze, s time, da
vrijeme korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora određuje
poslodavac.
Radnik mora iskoristiti
godišnji odmor iz prethodnog stavka najkasnije do 30. lipnja tekuće
godine.
Članak
88.
Pri određivanju vremena
korištenja godišnjeg odmora, poslodavac postupa prema potrebama organizacije
rada i željama radnika ako one nisu u koliziji s potrebama procesa
rada.
Članak
89.
Poslodavac može radniku
odgoditi izvršenje plana korištenja godišnjeg odmora, odnosno prekinuti započeto
korištenje samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih potreba procesa
rada.
Odluku iz stavka prvog donosi
poslodavac u pisanoj formi i dostavlja je radniku.
Radniku kojem je poslodavac
odgodio ili prekinuo korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno
korištenje odnosno nastavak neiskorištenog dijela godišnjeg
odmora.
Radnik ima pravo na naknadu
stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja
godišnjeg odmora.
Troškovima iz stavka 4. ovoga
članka smatraju se troškovi stvarno uplaćenog aranžmana u hotelu i sl., te putni
i drugi troškovi uvjetovani prekidom korištenja godišnjeg
odmora.
Putnim troškovima smatraju se
stvarni troškovi prijevoza koje je radnik koristio u polasku i povratku iz
mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku
prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja u visini određenoj ovim
Kolektivnim ugovorom.
Drugim troškovima smatraju se
ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora,
a što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.
Članak
90.
Radnik može prekinuti
korištenje godišnjeg odmora zbog bolesti ili porodnog dopusta, a isti nastaviti
koristiti u sljedećoj godini najkasnije do 30. 6. pod uvjetom, da je u
prethodnoj godini radio najmanje 6 mjeseci u odnosu na godinu u kojoj se vratio
na rad.
Plaćeni
dopust
Članak
91.
Radnik ima pravo na plaćeni
dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 6 radnih dana ili
pojedinačno za:
– sklapanje braka
6 radnih dana
– rođenja djeteta
2 radna dana
– smrti supružnika, djeteta, roditelja
i unuka
3 radna dana
– selidbe u istom mjestu stanovanja
1 radni dan
– selidbe u drugo mjesto stanovanja
2 radna dana
Iznimno, radnik ima pravo na
plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka,
nezavisno o ukupnom broju dana koje je tijekom godine iskoristio po svim
osnovama u odnosu na broj iz stavka 1. ovog članka.
Poslodavac može radniku
utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem trajanju, kako je utvrđeno u stavku
1. ovog članka.
Članak
92.
Za potrebe stručnog
usavršavanja ili obrazovanja, poslodavac može radniku odobriti plaćeni dopust
za:
– polaganje državnog ili stručnog
ispita
6 radnih
dana
– polaganje specijalističkog ispita
12 radnih dana
– vrijeme praktičnog rada
u
specijalističkoj ordinaciji privatne
prakse ili zdravstvenoj
ustanovi
sukladno izvršenju obveze iz ugovora
ugovora sa HZZO-om
6 radnih
dana/god.
–
sudjelovanje u radu stručnih skupova na
kojem sudjelovanje daje određeni
broj
bodova za relicenciranje dozvole za
samostalni rad prema
propisima
nadležne komore do
2 radna
dana/god.
Poslodavac može radniku
utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem trajanju, kako je utvrđeno u stavku
1. ovog članka.
Članak
93.
Plaćeni dopust i naknadu
plaće za plaćeni dopust, radnik ostvaruje na osnovi rješenja
poslodavca.
Neplaćeni
dopust
Članak 94.
Radnik ima pravo na dopust
bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 radnih dana u tijeku kalendarske
godine pod uvjetom da je takav dopust za njega opravdan i da se može
dokazati da njegovo odsustvo neće izazvati teškoće u obavljanju poslova za
poslodavca, a osobito ako je dopust potreban radi gradnje, popravka ili
adaptacije kuće ili stana, njege užeg člana obitelji, liječenja na vlastiti
trošak, sudjelovanja na kulturno umjetničkim i športskim priredbama,
vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili
specijalizacije.
Radnik ostvaruje pravo iz
stavka 1. ovog članka na osnovi posebnog rješenja
poslodavca.
4. Naknada
štete
Članak
95.
Radnik, koji na radu ili u
svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu,
dužan je nadoknaditi počinjenu štetu.
Ako štetu uzrokuje više
radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je
uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne
može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao, smatra se, da su svi radnici
podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim
dijelovima.
Ako je više radnika
uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju
solidarno.
Iznos naknade štete iz stavka
1. ovog članka poslodavac će smanjiti radniku/cima, ako utvrdi da štetu nije/su
učinio/li namjerno, ako radnik do tada nije uzrokovao sličnu štetu, te ako
je radnik u konkretnom slučaju poduzeo sve potrebne radnje da se šteta otkloni i
ako utvrdi da:
– se šteta može u cijelosti
ili djelomično otkloniti radom radnika kod poslodavca i sredstvima rada
poslodavca, ili
– je radnik u teškoj
materijalnoj situaciji ili da bi ga naknada štete teško pogodila,
ili
– se radi o invalidu,
starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili ako se radi o manjoj
šteti.
Smanjenje štete iz prethodne
stavke ovoga članka može iznositi najmanje 20%, a najviše da se radnika oslobodi
od plaćanja naknade štete u cijelosti.
Članak
96.
Ako radnik pretrpi štetu na
radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu po općim
propisima o odgovornosti prema Zakonu o obveznim odnosima.
Za osiguranje izvršenja
obveze iz prethodne stavke, radnik ima pravo, a poslodavac obvezu osigurati
izvršenje prava radnika na naknadu štete osiguranjem nastupa tog rizika kod
osiguravajućeg društva uplatom premije za tzv. osiguranje od
odgovornosti.
5. Prestanak ugovora o
radu
Članak 97.
Ugovor o radu sklopljen
između poslodavca i radnika prestaje na način kako je propisano člankom 103.
Zakona o radu.
Otkaz ugovora o
radu
a) za poslodavca koji
zapošljava 10 i manje od 10 radnika
Otkaz ugovora o radu uz
obvezu poštivanja ugovorenog ili zakonskog otkaznog roka
Članak
98.
Poslodavac, koji zapošljava
10 ili manje od 10 radnika ili ako otkazuje ugovor o radu koji traje kraće od 6
mjeseci dužan je otkazati ugovor o radu uvažavajući propisani ili ugovoreni
otkazni rok, osim ako otkazuje ugovor o radu izvanrednim
otkazom.
Odluku o otkazu ugovora o
radu poslodavac dostavlja radniku u pismenom obliku.
U odluci iz prethodnog stavka
poslodavac može, ali i ne mora navesti razloge otkaza ugovora o
radu.
Otkazni rok ugovora o radu za
radnika teče od dana dostave odluke o otkazu.
Dostavu odluke o otkazu
radnik potvrđuje svojim potpisom na samoj odluci uz naznaku dana, mjeseca i
godine dostave, ako se dostava obavlja neposredno.
Ako radnik odbije dostavu
odluke, na način kako je propisano u prethodnom stavku, poslodavac tu činjenicu
registrira zabilježbom na samoj odluci. Ako su činu dostave odluke bile
nazočne druge osobe, u zabilježbi poslodavac navodi i njihova imena i prezimena,
te njihov status ii njihov odnos prema poslodavcu.
Ako se poslodavac odluči na
posrednu dostavu odluke o otkazu ugovora o radu, tada odluku dostavlja na adresu
radnika preporučenom poštom s povratnicom. Dan dostave odluke o otkazu Ugovora o
radu radniku HP-a na otpremu, smatra se danom dostave.
Članak
99.
Ugovoreni ili propisani
otkazni rok otkaza ugovora o radu radniku teče od dana dostave
otkaza.
Radniku, koji je u tijeku
korištenja prava iz članka 111. stavak 5. Zakona o radu i kojem je u tom vremenu
uručen otkaz ugovora o radu, otkazni rok teče od dana koji se nadovezuje na
zadnji dan korištenja navedenog prava.
Radniku, kojem je uručen
otkaz ugovora o radu, a on nije u tijeku korištenja jednog od prava navedenih u
članka 111. stavak 5. Zakona o radu, prestaje ugovor o radu danom isteka
otkaznog roka, s tim, da naknadno stečeno pravo iz istog članka Zakona o radu
radnik ostvaruje prema propisima koji reguliraju ostvarenje tih/tog prava bilo
na teret poslodavca ili HZZO-a ili MO-a ili ..... (na primjer prava iz
zdravstvenog osiguranja i sl.).
b) za poslodavca koji
zapošljava 11 i više od 11 radnika
Poslovno i osobno uvjetovani
otkaz
Članak
100.
Poslodavac koji zapošljava 11
i više radnika može otkazati ugovor o radu ako za to ima opravdani razlog tzv.
poslovno uvjetovani otkaz – ako prestane potreba za obavljanjem određenog
posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga,
ili osobno uvjetovani otkaz – ako radnik nije u mogućnosti uredno
izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina
ili sposobnosti ili otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika – ako radnik krši obveze iz radnog odnosa, na
način i uz uvjete kako je propisano člankom 106. stavak 1–4. Zakona o
radu.
Članak
101.
Pri odlučivanju o poslovno i
osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, poslodavac mora voditi računa o
trajanju radnog odnosa, starosti radnika, o obvezama uzdržavanja koje terete
radnika, te u tom smislu poslodavac utvrđuje kriterije, prema kojima bi radnik
na radnom mjestu s više radnika mogao imati prednosti nastavka rada kod
poslodavca u odnosu na ostale radnike.
Poslovno i osobno uvjetovani
otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika
za rad na nekim drugim poslovima, ili ako postoje okolnosti zbog kojih to nije
opravdano očekivati od poslodavca.
Ako poslodavac otkazuje
ugovor o radu, mora dokazati postojanje opravdanog razloga za
otkaz.
Poslodavac koji je zbog
gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku – poslovno
uvjetovani otkaz, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog
radnika.
Članak
102.
Radnik može poslodavcu
otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to
razlog/e.
Otkaz ugovora o radu
uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
Članak
103.
Poslodavac iz članka 98. i
100. ovog Kolektivnog ugovora može otkazati radniku ugovor o radu za učinjene
tzv. lakše povrede radnih obveza, ili otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika (redoviti otkaz ugovora o radu), ako:
1. radnik učestalo zakašnjava
na posao,
2. radnik učestalo napušta
radno mjesto prije isteka propisanog radnog vremena,
3. radnik napušta radne
prostorije tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih
razloga,
4. ako se neuljudno ponaša
prema kolegama radnicima, poslovnim partnerima Poslodavca, kupcima i tome
sl.,
5. radnik ne izvršava obvezne
upute za rad iz članka 3. Zakona o radu, u skladu s naravi i vrstom
rada,
6. radnik ne održava čistoću
i urednost radnog mjesta i sredstava rada,
7. radnik neopravdano
izostane s posla 1 dan,
8. radnik ne obavijesti
pretpostavljenog o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata, računajući
od dana nastanka osnova,
9. radnik ne vodi ili
neuredno vodi propisane evidencije na način i po postupku kako mu je naredio
poslodavac u okviru poslova radnog mjesta,
10. radnik ne koristi
propisana zaštitna sredstva,
11. radnik ne obavi propisane
preglede u roku koji se nadovezuje na rok upisan u sanitarnoj
iskaznici.
12. radnik ne obavi
cijepljenje ako je propisano ili određeno od strane poslodavca (tetanusu,
virusni hepatitis, itd.),
13. radnik se ne pridržava
uputa proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih
sredstava.
Protupravno ponašanje radnika
i njegovu izjavu u odnosu na optužbu, u smislu odredbi prethodnog stavka,
poslodavac registrira u pismenoj formi, kao dokaz da je saslušao radnika na
okolnost njegovog protupravnog ponašanja.
Ako radnik odbije dati izjavu
o razlozima njegovog protupravnog ponašanja, poslodavac tu činjenicu evidentira
na istom podnesku, kao svoju zabilježbu, uz naznaku vremena, kada je pokušao
ishoditi od zaposlenika njegovu izjavu. Ako je/su tom činu bila/bile nazočna/ne
osoba ili druge osobe, poslodavac navodi njihova imena, prezimena i njihov
status u odnosu na poslodavca i radnika.
Prije realizacije namjere
redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem radnika u smislu
odredbi ovog članka Kolektivnog ugovora, nakon što je radnik već prethodno
učinio istu ili sličnu povredu radne obveze (za što poslodavac ima dokaz),
poslodavac je dužan zaposlenika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i
ukazati mu na mogućnost otkaza ugovora o radu za slučaj ponovnog kršenja tih
obveza.
Veći broj protupravnih
ponašanja radnika u smislu odredbi stavka 1. ovog članka nije sam po sebi uvjet
za otkaz ugovora o radu. Poslodavac odlučuje o otkazu, a njegova odluka ovisi i
o činjenici da li je prethodno postupio na način opisan u predzadnjem
stavku ovog članka, te na osnovi toga odlučuje, kada će i da li će dati otkaz
ugovora o radu radniku.
Radniku kojem se ugovor o
radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, za osnove iz stavka 1. ovog
članka, zakonski otkazni rok utvrđuje se u dužni ˝ pripadajućeg otkaznog
roka.
Članak 104.
Poslodavac iz članka 98. i
100. ovog Kolektivnog ugovora i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o
radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja
propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako nastavak radnog
odnosa radnika nije moguć, zbog učinjene osobito teške povrede obveze iz radnog
odnosa, kao npr.:
1. neizvršavanje, nesavjesno,
nepravodobno ili nemarno izvršavanje radnih obveza,
2. nezakoniti rad ili
propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je radnik ovlašten radi
sprečavanja nezakonitosti,
3. nezakonito raspolaganje
sredstvima poslodavca (krađa novca ili potrošnog materijala ili sitnog inventara
i sl.),
4. nesvrsishodno i
neodgovorno korištenje sredstava rada i nakon upozorenja koje je imalo za
posljedicu kvar, ubrzano habanje i tome sl.,
5. nepoduzimanje radnji, koje
je poslodavac dužan poduzeti u okviru svojih ovlaštenja s negativnim
reperkusijama na prava radnika,
6. neizvršavanje obveza
radnika iz domene zaštite na radu, zaštite od požara, sprječavanje eksplozija,
štetnih djelovanja otrovnih i drugih opasnih tvari, kao što su
da:
* ne radi s dužnom pažnjom i
na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, kao zdravlje i život i
drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja;
* ne pristupi svim
organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi
radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom
mjestu;
* se ne pridržava propisanih
i priznatih mjera zaštite na radu;
* se ne pridržava uputa
proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih
sredstava;
* ne obustavi rad ili
korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja
opasnosti za rad na siguran način;
* ne koristi osobna zaštitna
sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje;
* ne upozori neposrednog
rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim
uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i
postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti
život i zdravlje radnika;
* ne upozna poslodavca ili
nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne
nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati
posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov
okoliš;
* ne ovlada znanjima iz
zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način;
* se ne podvrgava provjeri da
li obavlja rad i pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je
bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;
* ne pristupi zdravstvenim,
psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen od
poslodavca;
* ne pristupi praktičnoj
provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova na
radilištu (ordinaciji, laboratoriju, dijagnostičkoj jedinici, ljekarni,
galenskom laboratoriju, stanu pacijenta, podružnici i dr.) na način i po
postupku, kako je propisano zakonskim propisima;
* se ne pridržava pisanih
uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja
strojeva i uređaja;
7. drsko i arogantno
ponašanje prema poslodavcu i drugim osobama, kao i poslodavca prema
radniku,
8. zloporaba položaja i
prekoračenja danog ovlaštenja,
9. odbijanje izvršenja naloga
od strane poslodavca ili ovlaštene osobe, ako za to ne postoje opravdani razlozi
na strani radnika,
10. neovlaštena posluga
sredstvima rada koja radnik koristi u procesu rada za poslodavca, za svoje ili
tuđe potrebe, a koja mu stoje na raspolaganju pri izvršenju radnih zadaća za
poslodavca,
11. iznošenje poslovnih
podataka iz dnevnih, mjesečnih ili godišnjih izvješća poslodavca, kao npr.
podataka o prometu, troškovima poslovanja, poslovnim partnerima, radnicima i
drugim osobama koje obavljaju poslove za poslodavca, rezultatima poslovanja i
slično, sve kao izraz odavanja poslovne tajne poslodavca;
12. iznošenje podataka iz
osobnog statusa pacijenta, korisnika usluga poslodavca ili podataka iz anamneze
i statusa pacijenta koje su svi zdravstveni djelatnici dužni čuvati kao
profesionalnu tajnu i koja je za odavanje sankcionirana kao kazneno djelo
temeljem članaka 132. Kaznenog zakona;
13. samovoljno korištenje
nekih prava iz rada i po osnovi rada od strane radnika, kršeći pri tome svjesno
ili nesvjesno propisani način, kao npr. pravo na godišnji odmor, stanku (dnevni
odmor) i sl.
14. dolazak na posao u
pijanom stanju, pod utjecajem droge ili drugih opojnih
sredstava,
15. konzumiranje alkohola ili
opijata na radnom mjestu,
16. izazivanje tuče i nereda
i svako drugo nedolično ponašanje, koje šteti ugledu
poslodavca,
17. zloporaba prava
korištenja bolovanja (ako radnik obavlja druge poslove umjesto da se liječi,
miruje i tome sl., što je primjereno naravi njegove
bolesti),
18. nije obavijestio
poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad u roku od 48 sati, računajući od
dana nastanka osnova nesposobnosti,
19. ne prezentira dokaz
izabranog doktora opće medicine o nesposobnosti za rad u roku kako je propisano
Zakonom o radu,
19. neopravdano izostane s
posla 2 dana u kontinuitetu,
20. neopravdano izostane s
posla do 2 dana u jednom mjesecu,
21. ponovi lakše povrede
radnih obveza iz članka 103. ovog Kolektivnog ugovora 2 do 3
puta,
22. radi za drugog poslodavca
suprotno pravilima o zakonskoj zabrani utakmice iz članka 91. Zakona o
radu,
23. obavlja i druge slične
radnje ili propuste dužnih radnji.
Ugovor o radu može se
izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na
kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Stranka ugovora o radu koja
izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od druge stranke koja je kriva za
otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih
obveza.
Članak
105.
Prije realizacije namjere
otkazivanja ugovora o radu temeljem članka 103. i 104. ovog Kolektivnog ugovora,
koji se temelji na protupravnom ponašanju ili radu radnika, odnosno poslodavca,
ako Ugovor o radu otkazuje poslodavac, poslodavac je dužan omogućiti radniku
iznijeti svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano
očekivati od poslodavca da to učini.
Otkaz ugovora o radu s
ponudom
izmijenjenog
ugovora
Članak
106.
Ako poslodavac iz članka 98.
i 100. ovog Kolektivnog ugovora ponudi radniku izmjenu uvjeta iz sklopljenog
ugovora o radu, a radnik odbije ponudu, poslodavac može realizirati svoju
namjeru na način da radniku dade otkaz važećeg ugovora o radu, ali s ponudom
novog ugovora s izmijenjenim uvjetima.
O ponudi za sklapanje ugovora
iz prethodnog stavka, radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a
koji ne smije biti kraći od 8 dana.
U slučaju otkaza ugovora o
radu prema odredbama stavka 1. ovog članka, rok iz članka 110. ovog Kolektivnog
ugovora teče za radnika od dana kad je radnik priopćio poslodavcu svoje
odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima unutar
postavljenog roka, ili ako se radnik nije očitovao o primljenoj ponudi u istom
roku, ili se radnik očitovao nakon isteka postavljenog mu
roka.
Ako radnik odbije ponudu
poslodavca i ne potpiše novi ponuđeni ugovor u postavljenom roku, nastupaju u
primjeni odredbe odluke o otkazu ugovora o radu, sa svim pravnim
posljedicama.
Ako radnik prihvati ponudu na
način opisan u prethodnom stavku, on zadržava pravo da pred nadležnim sudom
osporava dopuštenost takve izmjene ugovora o radu.
Forma otkaza ugovora o
radu
Članak
107.
Otkaz ugovora o radu mora
biti u pisanom obliku.
Otkaz Ugovora o radu iz
članka 100., 103. i 104. ovog Kolektivnog ugovora Poslodavac mora
obrazložiti.
Poslodavac mora otkaz ugovora
o radu dostaviti radniku koristeći oblike dostave koji će dostavu učiniti
vjerodostojnom, kako je utvrđeno člankom 98. ovog Kolektivnog
ugovora.
Otkazni rok počinje teći od
dana dostave otkaza, osim u slučajevima iz članka 111. stavak 5. Zakona o
radu.
Ako poslodavac iz članka 100.
ovog Kolektivnog ugovora otkazuje ugovor o radu, za sve osnove otkaza, osim u
slučaju primjene članka 104. istog Kolektivnog ugovora, za valjanost otkaza na
strani poslodavca mora postojati opravdani razlog za otkaz, te u tom slučaju on
mora dokazati i postojanje opravdanog razloga.
Radnik je dužan dokazati
postojanje opravdanog razloga za otkaz samo ako ugovor o radu otkazuje
izvanrednim otkazom.
Otkazni
rok/rokovi
Članak
108.
Za otkaz ugovora o radu
radniku u smislu odredbi članka 98. i 100. ovog Kolektivnog ugovora poslodavac
primjenjuje zakonski otkazni rok utvrđen u članku 113. Zakona o radu, ako
poslodavac i radnik nisu ugovorili otkazni rok.
Kad ugovor o radu otkazuje
radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se radnik i poslodavac
drugačije ne dogovore.
Otpremnina
Članak
109.
Svakom radniku kojemu
poslodavac otkazuje ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, a razlog
otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika ili izvanredni otkaz, pripada
otpremnina, ako ispunjava propisane uvjete.
Radnik za svaku navršenu
godinu rada za istog poslodavca stječe pravo na otpremninu* u iznosu od
najmanje 1/2 prosječne mjesečne neto plaće * isplaćene radniku
u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu uz uvjet dvije godine neprekidnog
rada za istog poslodavca.
Na teret poslovnih rashoda
bez obračuna poreza i doprinosa, poslodavac može isplatiti radniku otpremninu i
do punog iznosa plaće, uz uvjete kako je navedeno u prethodnom stavku, a više od
toga uz tretman isplata kao da isplaćuje plaću radniku.
Otpremninu iz prethodne
stavke ovog članka poslodavac isplaćuje radniku u roku od 15 dana, računajući od
dana prestanka radnog odnosa.
Ako poslodavac otkazuje
radniku ugovor o radu, koji ujedno obnaša i poslove s posebnim ovlaštenjima u
procesu rada po ugovoru o službi, pa za takav rad radnik ostvaruje plaću u
smislu članka 128. ovog Kolektivnog ugovora, osnovicu za utvrđivanje otpremnine
čini samo plaća radnika prema ugovoru o radu svedena na iznos plaće za puno
radno vrijeme.
Zaštita prava
radnika
a) na radu u zdravstvenoj
ustanovi
Članak
110.
Ako radnik obavlja poslove po
ugovoru o radu za poslodavca zdravstvenu ustanovu, koja je pravna osoba (npr.
poliklinike, bolnice, ljekarne, zdravstvene ustanove za kućnu njegu i sl.) i ako
smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, pa tako i u
slučaju otkaza ugovora o radu, može u roku od 8 dana, računajući od dana dostave
rješenja ili Odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, izjaviti žalbu Upravnom
vijeću zdravstvene ustanove.
Ako Upravno vijeće svojom
odlukom potvrdi prvostupanjsko rješenje ili Odluku ili ne uzme u razmatranje
žalbu zaposlenika u roku od 30 dana, računajući od dana dostave, zaposlenik ima
pravo zaštitu svog prava potraživati tužbom sudu.
Zaštitu prava pred nadležnim
sudom radnik mora pokrenuti u roku od 15 dana računajući od dana proteka roka iz
prethodnog stavka.
b) na radu kod poslodavca u
privatnoj praksi Hrvatske
Članak
111.
Radnik, koji smatra da mu je
poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može zahtijevati zaštitu svog
prava u roku i na način kako je propisano člankom 126. Zakona o
radu.
Članak
112.
Ako je iniciran postupak
mirenja između poslodavca i radnika, kako je propisano ovim Kolektivnim
ugovorom, rokovi iz prethodna dva članka teku i od dana okončanja postupka
mirenja pred arbitražom.
Članak
113.
Propust radnika da zahtijeva
naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa u rokovima iz
članka 110. i 111. ovog Kolektivnog ugovora ne može imati za posljedicu gubitak
prava na to potraživanje.
Članak
114.
Ako sud utvrdi da otkaz
ugovora o radu poslodavca nije dopušten, utvrdit će da radni odnos nije ni
prestao, pa će narediti vraćanje radnika na posao.
Radnik može u tijeku postupka
pred sudom tražiti da ga sud privremeno, do okončanja spora vrati na posao
(privremena mjera).
Ako sud utvrdi, da otkaz
poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud
će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu
štete u iznosu najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća tog radnika
isplaćenih u prethodna 3 mjeseca, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti
radnika, te obvezama uzdržavanja koje terete radnika, sve sukladno članku 116.
Zakona o radu.
Zastupanje poslodavca i
radnika u radnim sporovima
Članak
115.
Poslodavac može pisanom
punomoći ovlastiti radnika Udruge, da ga prema radniku s kojim je u sporu radi
ostvarivanja njegovih prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim
odnosom vansudski zastupa.
Isto pravo ima i radnik
poslodavca da ga u vansudskom postupku zastupa radnik Sindikata ili fizička
osoba odgovarajućih kvalifikacija koja nema status radnika
Sindikata.
Članak
116.
Poslodavac koji zapošljava 20
i više radnika dužan je savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom
o:
1. uvođenju nove tehnologije
za rad poslodavca,
2. promjeni u organizaciji i
načinu rada,
3. planu godišnjih odmora
radnika poslodavca,
4. rasporedu radnog
vremena.
Sindikalni povjerenik iz
prethodne stavke je radnik koji sam obavlja poslove za poslodavca ili radnik
koji je između više radnika istog poslodavca izabran za sindikalnog povjerenika.
Sindikalni povjerenik temeljem članka 148. stavke 3. Zakona o radu, u svezi s
člankom 145. istog Zakona zamjenjuje Radničko vijeće u njegovoj
nadležnosti.
Zabrana otkaza ugovora o
radu
Članak
117.
Za vrijeme verificirane
trudnoće, korištenja porodnog dopusta, korištenja prava na rad sa skraćenim
radnim vremenom radnika, ili drugog roditelja, odnosno posvojitelja i dr. iz
članka 70. Zakona o radu, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu takvoj
osobi.
Ugovor o radu poslodavac ne
može otkazati ni radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od
profesionalne bolesti dok je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili
oporavka.
Zabrana iz prve i druge
stavke ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno
vrijeme.
Verificirana trudnoća je i
trudnoća kada je radnik u roku od 15 dana, računajući od dana dostave otkaza
obavijestio poslodavca o činjenici trudnoće s tim, da donese odgovarajuću
potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenoga tijela (članak 70. stavak
2. Zakona o radu).
Ako je poslodavac radniku na
radu uručio otkaz ugovora o radu, na način kako je propisano člankom 98. i 100.
ovog Kolektivnog ugovora, pa su nakon toga na strani radnika nastupile okolnosti
iz stavke 1. ovog članka, otkaz ugovora o radu je
pravovaljan.
Nakon prestanka radnog
odnosa, radnik iz prethodnog stavka ostvaruje prava osigurane osobe kojoj je
prestao radni odnos u sadržaju, roku, na način i po postupku sukladno propisima
iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te propisima o
zapošljavanju.
IX. PLAĆE I NAKNADE
PLAĆE
1. Plaće i dodaci na
plaću
Članak
118.
Radnik ima pravo na plaću za
svoj rad za poslodavca u primjerenom iznosu.
Poslodavac utvrđuje plaću
radniku množenjem iznosa osnovice i koeficijenta koji je propisan za radno
mjesto za koje je radnik zasnovao radni odnos, da bi dobiveni iznos u isplati
prilagodio svojoj ekonomskoj snazi.
Osnovica za izračun
plaće
Članak
119.
Osnovica za izračun plaće od
1. 5. 2001. godine iznosi 4.232,43 kn bruto i jednaka je za izračun plaće svih
radnika, nezavisno od zanimanja i stupnja stručne spreme
radnika.
Novi iznos osnovice u odnosu
na iznos iz stavka 1. ovog članka stranke utvrđuju posebnim aneksom ovom
Kolektivnom ugovoru.
Koeficijenti za izračun
plaće
Članak
120.
Koeficijenti za obračun plaće
radniku predstavljaju izraz relativnog odnosa vrijednosti svakog radnog mjesta u
odnosu na prethodno ili sljedeće radno mjesto, i zbog toga su veći u odnosu na
koeficijent za prethodno radno mjesto.
Za radna mjesta u privatnoj
praksi Hrvatske utvrđuju se koeficijenti i to kako
slijedi:
1. VSS – zdravstveni radnik specijalist u
bolnici
2,09
2. VSS – zdravstveni radnik specijalist
2,00
3. VSS - ugovorni zdravstveni radnik
primarne
zdravstvene zaštite
1,85
4. VSS zdravstveni radnik
1,61
5. VSS nezdravstveni radnik
1,39
6. VŠS zdravstveni radnik u intenzivnoj
skrbi,
inž. med. radiologije u bolničkoj djelatnosti
1,42
7. VŠS zdravstveni radnik u patronaži
1,30
8. VŠS zdravstveni radnik u primjeni
citostatika
i otvorenim izvorima zračenja
1,36
9. VŠS zdravstveni radnik u
neurofiziološkom
laboratoriju
1,13
10. VŠS zdravstveni radnik na bolničkom odjelu
1,21
11. VŠS zdravstveni radnik u hitnoj službi
1,18
12. VŠS zdravstveni radnik u
polikliničko-
konzilijarnoj djelatnosti (med. sestra,
zdravstv.
tehničar, ing. med. radiologije itd.)
1,07
13. VŠS nezdravstveni radnik
1,01
14. SSS zdravstveni radnik u bolničkoj
djelatnosti:
u jedinici intenzivne skrbi, na otvorenim
izvorima
zračenja, u primjeni citostatika,
u operacijama
(instrumentiranje i anestezija)
1,32
15. SSS zdravstveni radnik u rađaoni, hitnoj
službi
i
hemodijalizi
1,21
16. SSS zdravstveni radnik na bolničkim
odjelima,
forenzičkoj psihijatriji,
1,08
17. SSS zdravstveni radnik u centralnoj
sterilizaciji
i kućnoj njezi
0,98
18. SSS zdravstveni radnik u
polikliničko-konzilijarnoj
djelatnosti,
primarnoj zdravstvenoj zaštiti i dijagnostici:
zdravstveni
tehničar, zdravstv. tehničar laborat. smjera,
kemijski
tehničar, te ljekarničkoj djelatnosti: farm.
tehničar i dr.
0,92
19. SSS nezdravstveni radnik
0,81
20. VKV radnici
0,92
21. KV radnici
0,75
22. NSS zdravstveni radnici (bolničari,
babice,
dječje njegovateljice i laboranti)
0,70
23. NSS i PKV radnici
0,41
Elementi za izračun
primjerene plaće radnika
Članak
121.
Primjerena plaća iz članka
118. ovog Kolektivnog ugovora je plaća koju je poslodavac obračunao za radnika
primjenom mjerila i kriterija iz članka 119. i 120. istog Kolektivnog ugovora, a
njenu visinu u isplati prilagodio svojoj ekonomskoj snazi u poreznom
razdoblju.
Ekonomska snaga poslodavca
mjeri se iznosom njegovih ukupnih primitaka koje realizira po svim osnovama –
izvorima stjecanja u poreznom razdoblju u odnosu na iznos baznog iznosa za
usporedbu realnosti njegovih svih primitaka.
Bazni iznos svih primitaka
koji služi za ocjenu ekonomske snage poslodavca glede isplate primjerene plaće
radniku je iznos naknade koju je utvrdio svojim općim aktom Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) za isplatu ugovornom
zdravstvenom radniku privatne prakse za propisani – optimalni standard/godinu
(godišnja/e vrijednost/tima), ili izvedeni optimalni iznos naknade prema istim
ili sličnim parametrima HZZO-a i to za vrstu zdravstvene zaštite koju obavlja
poslodavac.
Bazni iznos iz prethodnog
stavka, računajući na dan kako je utvrđeno u članku 85. ovog Kolektivnog ugovora
iznosi: za poslodavca koji obavlja djelatnost obiteljskog doktora opće medicine
21.837,91 kn bruto/mjesec; koji obavlja djelatnost za zdravstvenu zaštitu
predškolske djece 21.140,00 kn bruto/mjesec; koji obavlja djelatnost za
zdravstvenu zaštitu žena 23.960,00 kn bruto/mjesec i koji obavlja djelatnost
obiteljskog doktora stomatologije za polivalentnu stomatološku zdravstvenu
zaštitu 28.910,41 kn bruto/mjesec.
Godišnja ili mjesečna
vrijednost naknade za rad tima ugovornog zdravstvenog
radnika privatne prakse iz prethodnog stavka može poslužiti za ocjenu baznog
iznosa svih njegovih primitaka, jer u sebi sadrži trošak plaće radnika koji je u
strukturi ukupnih troškova zastupljen sa određenim postotkom u odnosu na ukupan
iznos naknade (element za ocjenu primjerene plaće).
Porezno razdoblje iz stavka
drugog ovog članka računa se prema propisima koji reguliraju porez na
dohodak.
Članak
122.
Radnik u isplati ostvaruje
plaću obračunatu prema mjerilima i kriterijima iz članka 119., 120., 123. i 124.
ovog Kolektivnog ugovora, odnosno manje ili više od tako obračunatog iznosa
srazmjerno iznosu svih primitaka koje realizira poslodavac u poreznom razdoblju
ili kraćem razdoblju u odnosu na bazni iznos svih primitaka iz stavka 4.
prethodnog članka.
Članak
123.
Za poslodavce koji
realiziraju primitke iz ugovornog odnosa sa HZZO-om sustavom drugih mjerila u
odnosu na mjerila iz članka 121. ovog Kolektivnog ugovora, za ocjenu baznog
iznosa svih primitaka za obračun i isplatu plaće/radnik, u smislu odredbi
prethodnog članka ovog Kolektivnog ugovora, primjenjuju se mjerila iz tzv.
»Plave knjige« i iz drugih općih akata HZZO-a, koji su relevantni za kalkulacije
cijena zdravstvenih usluga, u smislu Zakona o zdravstvenom
osiguranju.
Sukladno iznijetom,
poslodavac ljekarnik utvrđuje primjerenu plaću radniku primjenom mjerila i
kriterija iz članaka 119. i 120. ovog Kolektivnog ugovora, da bi njenu visinu u
isplati prilagodio svojoj ekonomskoj snazi.
Ekonomska snaga poslodavca iz
prethodnog stavka mjeri se razlikom ostvarenog prihoda u odnosu na nabavnu
vrijednost roba iz asortimana ljekarne u tom prihodu, realiziran u poreznom
razdoblju, svedeno na 1 mjesec.
Bazni iznos za ocjenu
ekonomske snage poslodavca iz prethodnog stavka dobije se množenjem broja
bodova iz »Plave knjige« za radnika/godinu sa vrijednošću boda na dan 1. 5.
2001. g. (6,11 kn/bod), svedeno na 1 mjesec.
Članak
124.
Po istom principu kako je
navedeno u prethodnom članku plaću ostvaruje i radnik na radu kod medicinske
sestre koja obavlja djelatnost kućne njege i rehabilitacije bolesnika u kući, na
radu kod zubnog tehničara u zubotehničkom laboratoriju i na radu kod dipl. ing.
med. biokemije u biokemijskom laboratoriju.
Članak
125.
Radnik ima pravo na plaću u
manjem ili većem iznosu od iznosa utvrđenog primjenom mjerila i kriterija iz
članka 119., 120., 123. i 124. ovog Kolektivnog ugovora, prema pravilima iz
članka 122. ovog Kolektivnog ugovora.
Članak
126.
Poslodavac, koji nije
ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse (fizička ili pravna osoba)
obračunava plaću radniku prema mjerilima i kriterijima iz članka 119. i 120.
ovog Kolektivnog ugovora, a njenu visinu za isplatu prilagođava svojoj
ekonomskoj snazi primjenom istih mjerila iz članka 121. ili 123. istog
Kolektivnog ugovora kako je propisano i za ugovornog zdravstvenog radnika
privatne prakse.
Objava podataka za
izračun
primjerene
plaće
Članak
127.
Podatke za primjenu odredbi
članka 120. do 124. ovog Kolektivnog ugovora objavljuje Udruga u časopisu
»Privatna praksa u zdravstvu«.
Izračun plaće radniku koji
pored poslova radnog mjesta
obavlja i poslove rukovođenja po ugovoru o
službi
Članak
128.
Ravnatelj zdravstvene
ustanove u privatnom vlasništvu ili drugi radnik zdravstvene ustanove, koji
pored poslova radnog mjesta koje obavlja po ugovoru o radu obnaša i posebne
dužnosti (ravnatelj, šef odjela, voditelj ljekarne itd.), ostvaruje plaću
primjenom mjerila i kriterija iz ovog Kolektivnog ugovora za radno mjesto iz
ugovora o radu (npr. liječnik specijalist, farmaceut itd.), srazmjerno vremenu
obavljanja tih poslova u okviru punog radnog vremena (PRV) i plaću za obnašanje
posebnih dužnosti, odnosno za posebna ovlaštenja u procesu rada (šef odsjeka,
odjela, pomoćnik direktora, ravnatelj i sl.) sukladno dogovoru sa
osnivačima, a legalizirano ugovorom o službi.
Bazni iznos svih primitaka
koji služi za ocjenu ekonomske snage zdravstvene ustanove u privatnom vlasništvu
– poslodavca, u smislu odredbi članka 121. ovog Ugovora utvrđuje zdravstvena
ustanova – poslodavac svojim financijskim planom za svako radilište – tim ili
sl. (ambulanta, dijagnostički laboratorij, itd.).
Isplata akontacije
plaće
Članak
129.
Radnik tijekom poreznog
razdoblja ostvaruje akontaciju plaće, sukladno čl. 121., 123. i 124. ovog
Kolektivnog ugovora.
Ako se tijekom godine
promjene parametri za izračun primjerene plaće radniku prema odredbama istog
članka 121. i 123. ovog Kolektivnog ugovora, poslodavac posebnim rješenjem
jednom ili više puta godišnje, zavisno o veličini promjena, obavlja obračun
plaće radniku u odnosu na isplaćene akontacije.
Isplata plaće
radniku
–
vlasniku ustanove
Članak
130.
Ako je poslodavac obveznik
plaćanja poreza iz dobiti, a istovremeno je vlasnik ili suvlasnik kapitala i kao
radnik obavlja za poslodavca djelatnost primjerenu svom zanimanju, te je po tom
osnovu osiguran, za sebe utvrđuje plaću sam ili u dogovoru s drugim vlasnicima,
a najmanje u iznosu koji je propisan općim aktom HZZO-a, kao iznos osnovice za
obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje, prema stupnju stručne spreme koju
posjeduje.
Plaće pripravnika i
specijalizanata
Isplata plaće pripravniku i
specijalizantu
Članak
131.
Radniku-pripravniku, koji se
osposobljava za samostalni rad pripada plaća utvrđena prema mjerilima iz članka
119., 120., 123. i 124. ovog Kolektivnog ugovora, svedeno na 30% utvrđenog
iznosa.
Radniku-specijalizantu, za
vrijeme svladavanja programa specijalizacije edukacijom u zdravstvenoj
ustanovi/ustanovama u kojoj/ima provodi program specijalizacije, pripada naknada
plaće utvrđena primjenom mjerila i kriterija iz članka 119., 120., 123. i 124.
ovog Kolektivnog ugovora, svedeno na 30% utvrđenog iznosa.
Za vrijeme rada za poslodavca
u tijeku specijalizacije, specijalizant ostvaruje pravo na plaću prema mjerilima
i kriterijima iz članka 121. ovog Kolektivnog ugovora svedeno na 50% utvrđenog
iznosa.
Pravo na veću plaću
radnika
ako
tako odluči poslodavac
Članak
132.
Radnik ima pravo na plaću
utvrđenu prema odredbama članka 121. i 123. ovog Kolektivnog ugovora i više od
toga, ako tako odluči poslodavac.
Prilikom isplate plaće,
naknade plaće i otpremnine poslodavac je dužan radniku uručiti obračun iz kojeg
je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i
otpremnine.
Periodske
povišice
Članak
133.
Osnovna plaća radnika
utvrđena na način kako je propisano člankom 118., 120., 123. i 124. ovog
Kolektivnog ugovora, povećava se za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža u
istom zanimanju na radu kod istog poslodavca.
Periodsku povišicu plaće
radnik stječe od sljedećeg 1. u mjesecu u odnosu na dan, kada je navršio
potreban broj godina radnog staža za prvu ili sljedeću periodsku
povišicu.
Poslodavac može odlučiti da
radniku prizna pravo na periodsku povišicu za njegov ukupni radni
staž, kao pravo iz minulog rada, tj. za rad radnika kod drugog/ih
poslodavca/aca.
Dežurstvo
Članak
134.
Ako poslodavac naredi radniku
dežurstvo, kao poseban uvjet rada, prema obilježjima iz Zakona o zdravstvenoj
zaštiti i to izvan propisanog fonda sati rada/tjedan, radnik ima pravo na
naknadu za taj poseban uvjet rada.
Naknada za dežurstvo utvrđuje
se od plaće radnika obračunate temeljem članka 121. i 123. ovog
Kolektivnog ugovora tako, da se:
1) radnim
danom:
– za prvih osam sati
obračunava se kao redoviti rad,
– drugih osam sati obračunava
se kao redoviti rad jer radnik odrađuje sljedeći radni
dan,
– trećih osam sati dežurstva
(noćnih) obračunava se u paušalnom iznosu u visini 5% plaće
radnika.
2) radnim danom pred neradni
dan (blagdani, po članku 3. Zakona.... »Narodne novine«, br. 33/96.) i nedjeljom
nadoknada za dežurstvo utvrđuje se;
– za prvih osam sati
obračunava se kao redoviti radni dan,
– daljnjih šesnaest sati
obračunava se u paušalnom iznosu od 7% od plaće radnika.
3) blagdanom (iz članka 1.
Zakona ... »Narodne novine«, br. 33/96), naknada za dežurstvo obračunava se u
paušalnom iznosu od 10% od osnovne plaće radnika.
Nakon odrađenog dežurstva
nedjeljom i blagdanom radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan
dan.
Raspored dežurstva utvrđuje
poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana unaprijed, kako bi radnik mogao
planirati svoje osobne i obiteljske obveze.
Članak
135.
Ako poslodavac naređuje
dežurstvo svom radniku po rasporedu doma zdravlja, jer ga na to obvezuje
primjena ugovora o provođenju primarne zdravstvene zaštite za djelatnost koju
obavlja prema HZZO-u, pa realizira veće iznose naknade za obavljeno dežurstvo
svog radnika, jer je isto obračunato primjenom drugih, povoljnijih mjerila za
obračun, u odnosu na mjerila prema prethodnom članku ovog Kolektivnog ugovora,
radnik ostvaruje plaću za dežurstvo u tom – većem iznosu.
Ako poslodavac naredi radniku
dežurstvo izvršavajući preuzetu obvezu iz ugovora sa HZZO-om ili drugim
poslovnim partnerom, radnik ima pravo na naknadu za dežurstvo u iznosu koji je
poslodavac obračunao naručitelju dežurstva, ali ne u manjem iznosu u odnosu na
obračunati iznos prema odredbama prethodnog članka ovog Kolektivnog
ugovora.
Članak
136.
Ako specijalizant obavlja
dežurstvo u zdravstvenoj ustanovi gdje provodi program specijalizacije, pravo s
tog naslova realizira u toj ustanovi.
Naknadu za dežurstvo
isplaćuje poslodavac one zdravstvene ustanove u kojoj radnik obavlja poslove na
specijalističkoj edukaciji i koji je rješenjem naredio dežurstvo specijalizantu,
na temelju ovlaštenja koja proizlaze iz primjene odredbi ugovora o
specijalizaciji.
Pripravnost
Članak
137.
Ako poslodavac naredi radniku
da u svoje slobodno vrijeme bude na dispoziciji poslodavcu, tj. u stanju
pripravnosti, prema obilježjima iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi na
poziv mogao intervenirati u obavljanju poslova svog radnog mjesta u prostorijama
rada ili na drugom mjestu, radnik ima pravo na naknadu za pripravnost koja mu je
naređena kao poseban uvjet rada.
Naknada za pripravnost
obračunava se od iznosa nadoknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome za koji
dan je po rasporedu u stanju pripravnosti:
a) za standardnu
pripravnost
20%
b) a za pripravnost glede
moguće intervencije
u stanu bolesnika koji je udaljen od mjesta
stanovanja radnika više od 20 km cestovne
udaljenosti
30%
Članak
138.
Pripravnost radnim danom
traje 16 sati, a nedjeljom i blagdanom 24 sata.
Raspored stanja pripravnosti
radnika utvrđuje poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana
unaprijed.
Pravni status isplate
naknade za dežurstvo i
pripravnost
Članak
139.
Ako poslodavac naredi radniku
pripravnost po rasporedu Doma zdravlja izvršavajući preuzetu obvezu iz
ugovora sa HZZO-om, radnik ima pravo na naknadu plaće za pripravnost u iznosu
koji je poslodavac obračunao naručitelju pripravnosti, ali ne u manjem iznosu u
odnosu na obračunati iznos prema odredbama prethodnog članka ovog Kolektivnog
ugovora.
Članak
140.
Isplata naknade za dežurstvo
i za pripravnost pribraja se plaći radnika u mjesecu isplate i slijedi pravnu
sudbinu plaće glede ostvarivanja prava radnika iz zdravstvenog i
mirovinsko-invalidskog osiguranja.
Povećanje plaće
radniku
Članak
141.
Plaća radnika iz članka 121.,
123., 124. i 126. ovog Kolektivnog ugovora uvećat će se:
– za rad noću
15%
– za prekovremeni rad
15%
– za rad nedjeljom
10%
– za rad u smjenskom radu u
drugoj smjeni ili dvokratni rad s
prekidom dužim od 1 sat
5%
Noćnim radom smatra se rad u
vremenu između 22 sata tekućeg i 6 sati idućeg dana.
Naknade iz stavka 1. ovoga
članka međusobno se ne isključuju.
Poslodavac može svojim
rješenjem za kraće ili duže vremensko razdoblje rada radnika utvrditi radniku
povećanje plaće iz stavka 1. i u većem postotku.
Članak
142.
Za rad u dane blagdana i
neradnih dana utvrđenih Zakonom.... (»Narodne novine«, br. 33/96) te za rad
na Uskrs, radnik ima pravo na naknadu plaće uvećanu za
150%.
Plaća za rad u drugom
mjestu
Članak 143.
Radniku koji je po rješenju
ministra zdravstva upućen na rad u zdravstvenu ustanovu izvan mjesta rada
radnika koje je označeno u ugovoru o radu, utvrdit će se plaća za takav rad
prema rješenju ministra, a ne može biti manja od plaće obračunate prema
mjerilima iz ovog Kolektivnog ugovora.
Obračun i isplatu plaće
radniku u smislu odredbi prethodnog stavka obavlja
poslodavac.
Za vrijeme rada u drugoj
zdravstvenoj ustanovi, kako je navedeno u stavku 1. ovog članka radnik ima pravo
i na smještaj, prehranu, troškove prijevoza i druge izdatke sukladno rješenju
ministra zdravstva na teret ustanove u kojoj obavlja rad po
rasporedu.
Rokovi isplate
plaće
Članak
144.
Plaća se isplaćuje u pravilu
jednom mjesečno za prethodni mjesec.
Kad se plaća isplaćuje jednom
mjesečno, razmak između dvije isplate u pravilu ne smije biti dulji od 30 dana,
a iznimno najdulje do 40 dana, s tim da se kod sljedeće isplate nadoknadi
poremećena dinamika.
Kad se plaća isplaćuje dva
puta mjesečno, prvi dio ne može iznositi manje od 50% pripadajuće mjesečne
osnovne plaće zaposlenika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu
za koji se obavlja isplata. Drugi dio plaće isplaćuje poslodavac radniku u
pravilu do 15-tog, a iznimno do 20-tog dana u mjesecu za prethodni
mjesec.
Poslodavac koji na dan
dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ju ne isplati u
cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada
plaće ili otpremnine, uručiti radniku obračun iznosa koji je bio dužan
isplatiti. Takav obrčaun ima snagu vjerodostojne isprave.
Na teret plaće radnika
poslodavac obustavlja iznos članarine u korist Sindikata i uplaćuje na propisani
žiro račun u roku od 3 dana, računajući od dana isplate plaće
radniku.
Isplata najniže
plaće
Članak
145.
Za vrijeme zastoja u poslu
ili padom prometa poslodavca ili zbog velikog rasta troškova koje poslodavac
nije pokrio/mogao pokriti većim prihodom, koji su uzrokovani razlozima
objektivne prirode ili subjektivnim razlozima bilo poslodavca ili radnika,
radnik ima pravo na plaću obračunatu primjenom članka 121. i 123. ovog
Kolektivnog ugovora, koja može biti i manja od plaće utvrđene prethodnim
rješenjem, za razdoblje zastoja u poslu, ali ne može biti manja od najniže
plaće.
Najniža plaća je plaća koju
su sporazumom utvrdili sindikati i Vlada RH i jednaka je za sve
radnike.
Iznos najniže plaće, kako je
utvrđeno u prethodnom stavku ovog članka, ostvaruje i radnik koji bi na osnovi
obračuna plaće temeljem članka 121. i 123. ovog Kolektivnog ugovora ostvario
manji iznos plaće od iznosa najniže plaće.
Članak
146.
Visina plaće u privatnoj
praksi Hrvatske smatra se poslovnom tajnom.
Zbog kršenja poslovne tajne
iz prethodne stavke ovog članka, poslodavac može s radnikom raskinuti ugovor o
radu na njegovu štetu, primjenjujući institut izvanrednog
otkaza.
2. Naknada
plaće
Članak
147.
Radnik ima pravo na naknadu
plaće kada ne radi zbog:
– godišnjeg odmora
– plaćenog dopusta,
– državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih
zakonom,
– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog
osposobljavanja na koje je upućen od strane poslodavca,
– obrazovanja za potrebe sindikalne
aktivnosti
– drugih slučajeva utvrđenih
zakonom.
Za vrijeme kada radnik ne
radi, kako je navedeno u prethodnom stavku ovog članka, ima pravo na naknadu
plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri
mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja s rada, prema posebnom rješenju
poslodavca.
Za vrijeme prekida
djelatnosti poslodavca, kada se radnik nalazi na tzv. čekanju za nastavak rada,
radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu najniže plaće.
Izračunu prosječne plaće
radnika u smislu odredbi stavka 2. ovog članka pribraja se i iznos obračunate i
isplaćene akontacije plaće iz članka 129. ovog Kolektivnog ugovora, svedeno na
jedan mjesec razdoblja za koje je obračun akontacije obračunat i
isplaćen.
Naknada plaće zbog
bolovanja
Članak
148.
Ako je radnik odsutan s rada
zbog bolovanja do 42 dana i isplata naknade tereti sredstva poslodavca, pripada
mu naknada plaće:
a) 80% od osnovice ako
bolovanje traje do 6 dana,
b) 90% ako bolovanje traje do
30 dana u kontinuitetu,
c) 95% ako bolovanje traje 42
dana u kontinuitetu.
Osnovicu čini iznos prosječno
isplaćene plaće po radniku/mjesec ostvarene u prethodna 3 mjeseca, računajući na
dan nastupa bolovanja.
3. Pravo radnika na isplatu
godišnje nagrade
Članak
149.
Poslodavac će isplatiti
radnicima godišnju nagradu u visini najniže plaće iz članka 145. ovog
Kolektivnog ugovora (koeficijent 1) uz uvjet da poslodavac ne posluje s
gubitkom.
Obveznik plaćanja poreza iz
dohotka posluje s »gubitkom« ako ostvareni neto dohodak za pokriće troškova
života poreznog obveznika evidentiran u poreznoj prijavi nije ostvaren u visini
koja se dobije množenjem iznosa prosječne neto isplaćene plaće radnika u
djelatnosti zdravstva/godinu za prethodnu godinu s koeficijentom 2,5. Ako je
vidljivo da je poslodavac nakon izvedene računske operacije realizirao veći neto
dohodak, koji je dovoljan za isplatu godišnje nagrade radniku, tada ne posluje s
»gubitkom« i u obvezi je isplatiti 13. plaću radniku u iznosu kako je navedeno u
stavku 1. ili manje ako preostali iznos ne dozvoljava isplatu punog iznosa ili
srazmjerno više.
Poslodavac, obveznik plaćanja
poreza iz dobiti posluje s »gubitkom«, ako godišnji iznos bruto plaće/radnik u
djelatnosti zdravstva RH (objava: Izvješće Državnog zavoda za statistiku)
pomnoži sa koeficijentom 2,5 za sebe ili za sebe i za ostale suvlasnike (za
grupnu privatnu praksu, ako su radnici), da bi dobio izvedeni godišnji iznos
bruto plaće za »isplatu« vlasniku - suvlasniku (prvi bruto). Od dobivenog iznosa
odbija se iznos isplaćene bruto plaće za vlasnika/vlasnike (prvi bruto). Ocjena,
da li je poslodavac ostvario »gubitak« u poslovanju dobije se ako dobiveni iznos
razlike dobiti nakon oporezivanja daje razliku do pozitivne »0«. Ako se tada i
nakon toga iskaže razlika neto dobiti, poslodavac/ci ne posluju s »gubitkom« i u
obvezi je/su isplatiti 13. plaću radniku (prvi bruto) u iznosu iz stavka 1. ovog
članka ili srazmjerno manje odnosno više, zavisno od ostatka tako izvedene neto
dobiti poslodavca (iz neto dobiti isplaćuje se prvi bruto 13. plaća
radniku).
Članak
150.
Pravo iz prethodnog članka
radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja poslodavca.
Isplatu godišnje nagrade
radnik ostvaruje do kraja travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, nakon što
poslodavac saldira ukupni rezultat poslovanja, mjeren veličinama iz članka 149.
ovog Kolektivnog ugovora.
X. OSTALA MATERIJALNA PRAVA
RADNIKA
Otpremnina radniku prilikom
odlaska u mirovinu
Članak
151.
Radniku koji odlazi u
mirovinu pripada pravo na otpremninu prema uvjetima iz ovog Kolektivnog ugovora
u iznosu do visine koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na
dohodak (u daljnjem tekstu osnovica).
Iznos za isplatu otpremnine
radniku iz prethodnog stavka uvjetovan je njegovim brojem godina rada za istog
poslodavca, računajući do dana odlaska u mirovinu.
Radnik iz stavka 1. ovog
članka ostvaruje pravo na otpremninu najmanje u iznosu koji se dobije primjenom
2,85% na iznos osnovice, za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca, a
najviše do iznosa osnovice.
Poslodavac može odlučiti da
radniku isplati i veći iznos otpremnine, od pripadajućeg iznosa prema obračunu
iz prethodnog stavka.
Ako poslodavac odluči da
radniku isplati otpremninu u većem iznosu od iznosa osnovice iz st. 3. ovog
članka, razlika za isplatu slijedi pravnu sudbinu plaće
radnika.
Pomoć radniku ili njegovoj
obitelji
Članak
152.
Radnik ili njegova obitelj
ima/ju pravo na pomoć na osnovi rješenja poslodavca u
slučaju:
a) smrti
radnika
b) smrti supružnika, djeteta
i roditelja u skrbi
c) nastanka teške
invalidnosti radnika
d) bolovanja dužeg od 90 dana
(jednom godišnje).
Maksimalna visina pomoći
određena je Pravilnikom o porezu na dohodak kao neoporezivi iznos koji tereti
poslovne rashode poslodavca (u daljnjem tekstu osnovica).
Obitelj umrlog radnika ima
pravo na pomoć najmanje u visini osnovice.
Radnik u slučaju smrti
bračnog druga ima pravo na pomoć u visini od najmanje 50% od
osnovice.
Radnik u slučaju smrti
djeteta ili roditelja u skrbi ima pravo na pomoć u visini od najmanje 25% od
osnovice.
Radnik u slučaju nastupa
svoje teške invalidnosti ima pravo na pomoć u visini od najmanje 30% od
osnovice. Smatra se da je kod radnika nastupila teža invalidnost, ako mu je
nadležno tijelo utvrdilo stupanj njegove tjelesne invalidnosti najmanje 70%,
prema Listi tjelesnih oštećenja.
Radnik u slučaju bolovanja
koje traje duže od 90 dana ima pravo na pomoć jednom godišnje u visini od
najmanje 10% od osnovice.
Poslodavac posebnim rješenjem
utvrđuje pomoć radniku u iznosima prema odredbama ovog članka ili većim
iznosima, ako tako on odluči. Razlika većeg iznosa pomoći od osnovice, slijedi
pravnu sudbinu plaće radnika.
Troškovi službenog
putovanja
Članak
153.
Kada je radnik upućen na
službeno putovanje u zemlji, ima pravo na nadoknadu prijevoznih troškova,
troškova noćenja i dnevnica u visini i do iznosa kako je utvrđeno
Pravilnikom o porezu na dohodak.
Naknada troškova i dnevnica
za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se na način kako je to regulirano za
tijela državne vlasti.
Naknadu za službeno putovanje
ostvaruje radnik na osnovi izdanog putnog naloga od strane
poslodavca.
Terenski
dodatak
Članak
154.
Za vrijeme rada izvan
sjedišta rada poslodavca i izvan mjesta stalnog boravka radnika, radnik ima
pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog
boravka na terenu.
Visina terenskog dodatka
ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka
na terenu.
Puni iznos terenskog dodatka
utvrđuje se u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na
dohodak.
Dnevnica i terenski dodatak
međusobno se isključuju.
Terenski dodatak isplaćuje se
unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec na osnovi
rješenja poslodavca.
Naknada za odvojeni
život
Članak
155.
Radnici na specijalizaciji,
užoj specijalizaciji i radnici koje je poslodavac uputio na poslijediplomski
studij, a sve u kontinuiranom trajanju od 30 dana izvan mjesta stalnog boravka,
ostvaruju pravo na naknadu za odvojeni život do visine koja je određena
Pravilnikom o porezu na dohodak, na osnovi rješenja
poslodavca.
Naknada za odvojeni život
isključuje terenski dodatak.
Naknada troškova
prijevoza
na
posao i s posla
Članak
156.
Ako radnik za dolazak na
posao i povratak s posla koristi sredstva prijevoza, ima pravo na naknadu
troškova.
Radnik ima pravo na naknadu
troškova prijevoza na posao i s posla i to samo ako se koristi sredstvima
mjesnog javnog prijevoza u visini troškova stvarnih izdataka prema cijeni
mjesečne odnosno pojedinačne karte.
Radnik ima pravo na naknadu
troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini
stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne
karte.
Ako radnik mora sa stanice
međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci
utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog
prijevoza.
Naknada troškova prijevoza iz
stavka 1., 2. i 3. ovoga članka isplaćuje se radniku zajedno sa
plaćom.
Korištenje privatnog
automobila u službene svrhe
Članak
157.
Ako je radniku odobreno
korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u
visini 30% cijene litre benzina (super olovni) po prijeđenom
kilometru.
Izvješće radnika mora
sadržavati podatke koji ukazuju da je radnik stvarno obavljao poslove
službenog karaktera, relacije vožnje i broj stvarno prijeđenih
km.
Isplatu naknade odobrava
poslodavac na istom ili posebnom aktu.
Isplata jubilarne
nagrade
Članak
158.
Radniku će se isplatiti
jubilarna nagrada za ukupno navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog
staža kod istog poslodavca i to do visine od najmanje 2,85% od iznosa koji je
kao neoporeziv iznos za isti osnov utvrđen Pravilnikom o porezu na dohodak (u
daljnjem tekstu osnovica).
Posebnim rješenjem kojim
poslodavac odobrava isplatu utvrđuje istovremeno i broj ukupno navršenih godina
radnog staža zaposlenika, na radu za istog poslodavca, računajući do 31. 12.
tekuće godine, nezavisno kada poslodavac obavlja isplatu jubilarne
nagrade.
Rješenjem iz prethodnog
stavka poslodavac može utvrditi i veći postotak za isplatu jubilarne nagrade u
odnosu postotak iz stavka 1. ovog članka, a najviše do iznosa osnovice. Ako
poslodavac odluči isplatiti veći iznos nagrade od osnovice, razlika za isplatu
slijedi pravnu sudbinu plaće radnika.
Isplata pomoći za kupnju
poklona djetetu
Članak
159.
Radniku, roditelju djeteta za
koje je nositelj zdravstvenog osiguranja, poslodavac će isplatiti jednom
godišnje sredstva za poklon djetetu mlađem od 15 godina starosti u visini
najmanje od 6,66% od neoporezivog iznosa za taj osnov propisan Pravilnikom o
porezu na dohodak (u daljnjem tekstu osnovica) za svaku godinu života djeteta,
najviše do iznosa osnovice.
Posebnim rješenjem poslodavac
utvrđuje visinu iznosa za poklon djetetu i isplatu za poklon. Istim rješenjem
poslodavac može odobriti isplatu za poklon djetetu i u većem iznosu, kao i
isplatu radniku za isti osnov koji nije nositelj zdravstvenog osiguranja
djeteta.
Pomoć radniku za štete
izazvane elementarnim nepogodama
Članak
160.
Radnik koji je pretrpio štete
na svojoj imovini zbog elementarne nepogode ima pravo na pomoć za otklon šteta,
prema mogućnosti poslodavca u odnosu na visinu procijenjene
štete.
Poslodavac posebnim rješenjem
odlučuje da li će ili ne participirati u otklonu štetnih posljedica na imovini
radnika.
Isplata »božićnice« ili
regresa
za
godišnji odmor
Članak
161.
Radnik ima pravo na isplatu
tzv. »božićnice« ili regres za korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje
2,85% od neoporezivog iznosa za taj osnov utvrđen u Pravilniku o porezu na
dohodak (u daljnjem tekstu osnovica) obračunat za svaku godinu rada za istog
poslodavca, u svakoj kalendarskoj godini.
Posebnim rješenjem poslodavac
utvrđuje iznos »božićnice« ili regresa u svakoj godini rada radnika, do iznosa
kako je utvrđeno u prethodnom stavku ili više od toga, do iznosa osnovice.
Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos za navedeni osnov, razlika do iznosa
osnovice u isplati slijedi pravnu sudbinu plaće radnika.
XI. DJELOVANJE I UVJETI RADA
SINDIKATA
Članak
162.
Radnici na radu kod
poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika imaju pravo tajnim glasanjem
izabrati jednog ili više svojih predstavnika u Radničko vijeće, koji će ih
zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i
interesa.
Broj članova Radničkog vijeća
prema broju radnika poslodavca utvrđen je Zakonom o radu.
Članak
163.
Ako poslodavac promijeni
statusni oblik svoje djelatnosti, na primjer iz statusa ordinacije u status
poliklinike ili iz statusa ljekarne u ljekarničku ustanovu, tj. iz statusa
fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost u djelatnost zdravstvene
ustanove - pravne osobe tako, da je pravna osoba sljednik njegovog prethodnog
oblika registrirane djelatnosti, svi ugovori o radu njegovih radnika prenose se
na novog poslodavca.
Prava radnika utemeljena ovim
Kolektivnim ugovorom za koja se obim prava veže za rad za istog poslodavca, u
slučajevima kako ja opisano u prethodnom stavku, zaposlenici zadržavaju
kontinuitet trajanja radnog staža bez prekida.
Članak
164.
Ako Radničko vijeće nije
izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan ili više sindikalnih
povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuju članovi sindikata – radnici tog
poslodavca.
Broj sindikalnih povjerenika,
s pravima iz prethodnog stavka, ne može biti veći od broja članova
Radničkog vijeća iz članka 134. Zakona o radu.
Sindikalnog povjerenika, koji
ima ovlasti Radničkog vijeća temeljem članka 148. Zakona o radu, u dijelu tih
ovlasti zamjenit će sindikalni predstavnik koji nije zaposlen kod istog
poslodavca pod uvjetom da je radnik - sindikalni povjerenik obavijestio svog
poslodavca o toj osobi.
Sindikalni predstavnik iz
prethodne stavke mora biti radnik poslodavca iz članka 1. ovog Kolektivnog
ugovora.
Sindikalni povjerenik,
odnosno sindikalni predstavnik, kada obavljaju poslove iz nadležnosti Radničkog
vijeća, imaju pravo na naknadu plaće u skladu s odredbama ovog Kolektivnog
ugovora.
Članak
165.
Kada sindikalni povjerenik
odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje Radničko vijeće ima pravo
zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz djelokruga primjene
Zakona o radu i ovog Kolektivnog ugovora.
Članak
166.
Poslodavac se obvezuje da
neće svojim djelovanjem onemogućiti sindikalni rad sindikalnog povjerenika,
sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom
sindikata.
Članak
167.
Sindikat se obvezuje da će
svoje sudjelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama iz rada, zakonima i
ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak
168.
Poslodavac je obvezan
sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti aktivnosti u razumnoj
mjeri u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te uvida u podatke i isprave u svezi s
ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika.
Poslodavac također treba
sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku osigurati informacije koje su
bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka o primjeni
Zakona o radu i ovog Ugovora kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog
odnosa, te prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i
socijalni položaj radnika.
Poslodavac je dužan primiti
na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po
mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana od podnijetog zahtjeva za
prijem.
Poslodavac je dužan u
pismenoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno
sindikalnog predstavnika.
Sindikalni povjerenik,
odnosno sindikalni predstavnik ima i druga prava određena ovim Ugovorom ili
zakonom.
Prava iz prethodnih stavaka
ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnom
predstavniku uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog
poslodavca.
Ozljeda sindikalnog
povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s
tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Članak
169.
Čelnik sindikata koji je na
tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju obavlja
profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na iste poslove,
a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru njegove
stručne spreme.
O namjeri povratka na rad,
osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti, poslodavca u roku od 30
dana od prestanka funkcije.
XII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE
ODREDBE
Članak
170.
Sva prava iz rada i po osnovi
rada utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom radnik ostvaruje na osnovi
posebnog rješenja ili odluke poslodavca.
Jedan primjerak pravnog akta
iz prethodnog stavka poslodavac dostavlja radniku, a po jedan knjigovođi i u
dosje radnika.
Dostavu pravnog akta iz
stavka 1. ovog članka poslodavac obavlja na način kako je propisano člankom 98.
ovog Kolektivnog ugovora.
Članak
171.
Nacrt prijedloga ovog Ugovora
priprema osoba pravne struke.
Nacrt prijedloga izrađuje
Odbor za kolektivno pregovaranje Udruge i Sindikata.
Izrađeni Nacrt prijedloga
ovog Kolektivnog ugovora, odbori iz prethodne stavke dostavljaju na mišljenje
Izvršnom odboru Udruge, odnosno Sindikata.
Odbori za kolektivno
pregovaranje razmatraju primjedbe i prijedloge svojih izvršnih odbora na tekst
Nacrta prijedloga i utvrđuju prijedlog ovog Kolektivnog ugovora za
donošenje.
Ovaj Ugovor donose izvršni
odbori Udruge i Sindikata.
Ovaj Ugovor postaje pravno
perfektan kada ga potpišu tajnici Udruge i Sindikata.
Članak
172.
Ovaj Ugovor dostavlja se
Ministarstvu rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske kao nadležnom tijelu za
upis u Knjigu evidencija kolektivnih ugovora sukladno članku 3. Pravilnika o
vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora (»Narodne novine«, br.
14/96.).
Članak
173.
Izmjene i dopune ovog
Kolektivnog ugovora obavljaju se na identičan način, kako je propisano za
njegovo donošenje.
Članak
174.
Ovaj Kolektivni ugovor stupa
na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Članak
175.
Stupanjem na snagu ovog
Kolektivnog ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u
privatnoj praksi Hrvatske od 20. 10. 1997. godine evidentiran pod brojem 36 u
Knjizi kolektivnih ugovora pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi, Aneks br. 1
KU, od 8. 3. 1998. godine, Aneks br. 2 KU, od 22. 9. 1998. godine i Aneks br. 3
KU od 29. 6. 1999. godine, evidentirani također u istoj Knjizi kolektivnih
ugovora pri Ministarstvu rada i socijalne skrbi.
Objava ovog
Kolektivnog ugovora u časopisu »Privatna praksa u zdravstvu« zamjenjuje objavu u
»Narodnim novinama«.