2700
Udruga
privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 (u daljnjem
tekstu: Udruga), zastupana po tajniku Udruge Ivanu Gabrilu, dipl. iur.
i
Sindikat zaposlenika na radu
kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 (u daljnjem
tekstu: Sindikat), zastupan po tajniku Sibel Latin, zaključili su dana 10.
studenoga 2003. godine
I.
TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Ovim
Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po
osnovi rada za radnika kada obavlja poslove i radne zadaće za poslodavca
zdravstvenog radnika privatne prakse, domaću i/ili stranu fizičku osobu ili
grupu fizičkih osoba (»grupna privatna praksa«), koji je/su, temeljem rješenja
ministra zdravstva iz članka 142. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem
tekstu: Zakon) dobili odobrenje da obavljaju djelatnost osobnim radom u jedinici
privatne prakse: u ordinaciji, laboratoriju, ljekarni, medicinsko-biokemijskom
laboratoriju, zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji bolesnika u kući, zubnom
laboratoriju i jedinici za fizikalnu terapiju.
Ovim Kolektivnim ugovorom
utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada i za radnika na radu u
zdravstvenim ustanovama: zdravstvenim ustanovama, poliklinikama, ljekarničkim
ustanovama, općim i specijalnim bolnicama, lječilištima, ustanovama za
palijativnu skrb, ustanovama za zdravstvenu njegu i drugim zdravstvenim
ustanovama, koje je osnivač domaća ili strana fizička i/ili druga pravna
osoba, u smislu članka 40. i 41. Zakona, odnosno na radu u trgovačkim društvima,
koja su osnovana za obavljanje zdravstvene djelatnosti, u smislu članka 111. i
112. istog Zakona, tj. u pravnim osobama, kojima je zajedničko, da su osnovane s
namjerom stjecanja dobiti.
Ovim Kolektivnim ugovorom
utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada i za radnika na radu kod
nezdravstvenog radnika, koji obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi
prema rješenju ministra zdravstva Republike Hrvatske.
Ovaj Kolektivni ugovor
primjenjuje se na poslodavce iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka uz uvjet da
su članovi Udruge. Popis poslodavaca koje obvezuje primjena Kolektivnog ugovora,
kao i sve promjene u Popisu, Udruga dostavlja Ministarstvu rada i socijalne
skrbi, kao nadležnom tijelu, u smislu članka 198. Zakona o radu (u daljnjem
tekstu: ZOR).
Kolektivni ugovor primjenjuje
se i na subjekte iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka, u statusu poslodavca, koji
naknadno pristupe u članstvo Udruge.
PridruŽeni Članovi
Udruge
Članak
2.
Fizičke i pravne osobe, koje u pravilu
obavljaju gospodarsku djelatnost, čija je djelatnost poslovno vezana za
djelatnost subjekata iz članka 1. ili je kompatibilna toj djelatnosti, te
zdravstvene ustanove u vlasništvu države ili županija, koje su postale
pridruženi članovi Udruge da bi konzumirale određeni interes iz članstva u
Udruzi, pa i interes iz domene radnih odnosa, nisu stranke ovog Kolektivnog
ugovora i na njih se ne primjenjuju njegove odredbe.
II.
NAČELA, KOJA UVJETUJU OSTVARENJA POJEDINIH PRAVA I OBVEZA, GLEDE PRIMJENE
ODREDBI OVOGA KOLEKTIVNOG UGOVORA, ZA POSLODAVCA I ZA
RADNIKA
DuŽnost poslodavca upoznati
radnika s propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaŠtitom na radu,
prije poČetka njegovog rada
Članak
3.
Poslodavac je dužan upoznati
svakog radnika prije početka njegovog rada s propisima o radnim odnosima,
odnosno s organizacijom rada poslodavca i propisima iz zaštite na
radu.
Upoznavanje s odredbama ovoga
Kolektivnog ugovora u pravilu konzumira obvezu poslodavca glede upoznavanja
radnika s propisima o radnim odnosima i zaštitom na radu.
Iz
navedenih razloga, ovaj Kolektivni ugovor mora uvijek biti dostupan radnicima
poslodavca.
Uvjeti za zaposlenje
maloljetnika
Članak
4.
Zabranjeno je poslodavcu
zaposliti maloljetnika, bez odobrenja njegovoga zakonskog
zastupnika.
Poslodavac ne smije sklopiti
ugovor o radu s radnikom koji ne zadovoljava posebne
uvjete
Članak
5.
Poslodavac ne smije sklopiti
ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava zahtjevima posebne zdravstvene
sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, ako su takvi uvjeti propisani,
pod prijetnjom primjene sankcija.
Zabrana traŽenja podataka od
radnika koji nisu u svezi s radnim odnosom, kao i podatke o
trudnoĆi
Članak
6.
Poslodavac ne smije, pod
prijetnjom sankcija tražiti od radnika podatke, koji nisu u neposrednoj svezi s
radnim odnosom, kao i podatke o trudnoći žene, osim ako se podaci traže u svezi
s poslovima radnog mjesta, koje bi radnik žena trebala obavljati, sve radi
zaštite njene trudnoće.
DuŽnost poslodavca
provjeriti zdravstvenu sposobnost radnika za rad na poslovima radnog mjesta koji
su oznaČeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada
Članak
7.
Poslodavac je dužan
provjeriti zdravstvenu sposobnost kandidata za status radnika poslodavca prije
sklapanja ugovora o radu, ali i za vrijeme radnog odnosa, u propisanim rokovima,
za ona radna mjesta koja su općim aktom poslodavca ili ovim Kolektivnim ugovorom
označena kao radna mjesta za koja se traži ispunjenje uvjeta posebne zdravstvene
sposobnosti.
Poslodavac je obvezan
uruČiti radniku obraČun plaĆe
Članak
8.
Poslodavac je obvezan
prilikom isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine uručiti radniku obračun
njegove plaće, iz kojeg mora biti vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, pod
prijetnjom sankcija.
Poslodavac je duŽan uruČiti
radniku kopiju prijave i odjave osiguranja radnika
Članak
9.
Poslodavac je dužan u
propisanom roku uručiti radniku kopiju njegove prijave kao i kopiju odjave
osiguranja radnika za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pod prijetnjom
sankcija.
Poslodavac je duŽan utvrditi
raspored koriŠtenja godiŠnjih odmora radnika
Članak
10.
Poslodavac mora omogućiti
korištenje godišnjeg odmora radniku prema rasporedu, koji je dužan donijeti na
način i u roku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, pod prijetnjom
primjene sankcija.
Poslodavac mora radniku
osigurati koriŠtenje prava na godiŠnji odmor
Članak
11.
Poslodavac ne smije s
radnikom sklopiti sporazum o odricanju njegovog prava na godišnji odmor, odnosno
ugovoriti isplatu naknade, umjesto korištenja godišnjeg odmora, kako bi radnik
odmorom osigurao fizičke i psihičke predispozicije za sljedeći reproduktivan
ciklus svog rada, pod prijetnjom prekršajnih sankcija.
Pravo radnika sudjelovati u
odluČivanju o pitanjima od njegovog interesa
Članak
12.
Radnici zaposleni kod
poslodavca koji redovito zapošljava 20 i više radnika, imaju pravo sudjelovati u
odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i
interesima, na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om i ovim Kolektivnim
ugovorom.
Neposredna primjena
Kolektivnog ugovora
Članak
13.
Prava i obveze radnika
utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom, kao minimum prava radnika iz rada i po
osnovi rada, čine jedinstveni sustav pravnih normi, pa se njegove odredbe mogu
primjenjivati neposredno, poštivajući propisani postupak.
Primjena drugih propisa,
koji za radnika uvjetuju ostvarenje povoljnijeg obima pojedinog
prava
Članak
14.
Drugim propisom ili ugovorom
o radu ili odlukom poslodavca, pojedina prava radnika utvrđena ovim
Kolektivnim ugovorom poslodavac može utvrditi u obimu koji je za radnika
povoljniji od utvrđenog minimuma.
Primjena Kolektivnog ugovora
u dobroj vjeri
Članak
15.
Stranke, potpisnice ovoga
Kolektivnog ugovora, obvezuju se primjenjivati Kolektivni ugovor u dobroj
vjeri.
Zabrana diskriminacije osobe
koja traŽi zaposlenje i radnika
Članak
16.
Zabranjeni su svi oblici
izravne i neizravne diskriminacije osobe koja traži zaposlenje u/za subjekte iz
članka 1. Kolektivnog ugovora, prema opisu i sadržaju, kako je utvrđeno člankom
2. ZOR-a.
Poslodavac je duŽan
zaŠtititi dostojanstvo radnika
Članak
17.
Poslodavac je dužan tijekom
radnog odnosa radnika zaštititi njegovo dostojanstvo tako da mu osigura uvjete,
prema kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju, prema
odredbama ovog Kolektivnog ugovora.
Vrijeme valjanosti
Kolektivnog ugovora
Članak
18.
Ovaj
Kolektivni ugovor stranke zaključuju na vrijeme od tri
godine.
Članak
19.
Pregovore o obnovi ovoga
Kolektivnog ugovora obje stranke će započeti najmanje 30 dana prije isteka roka
na koji je sklopljen.
III. RADNI
ODNOSI
1. Zasnivanje radnog
odnosa
Forma
Članak
20.
Radni
odnos između poslodavca i radnika zasniva se ugovorom o
radu.
Ugovor
o radu mora biti u pisanom obliku.
Ako
ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku
uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru prije početka rada, u sadržaju koji
je propisan za sadržaj ugovora o radu.
Sadržaj
ugovora o radu propisan je odredbama ZOR-a.
Uvjeti
Članak
21.
Radnik
zasniva radni odnos sa poslodavcem iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, prema
uvjetima koji su propisani općim propisima o radu i zaštiti na radu, propisima
iz djelatnosti zdravstva, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima
poslodavca.
Vrijeme trajanja radnog
odnosa
Članak
22.
Radni odnos zasniva se
ugovorom o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim
vremenom.
Ugovor o radu na neodređeno i
određeno vrijeme u privatnoj praksi Hrvatske imaju jednaki pravni tretman, a tip
ugovora ovisi o volji i izboru poslodavca, sukladno članku 10. stavak 2.
ZOR-a.
Ugovor o radu na određeno vrijeme, u
privatnoj praksi Hrvatske, sklapaju stranke bez ukupnoga vremenskog ograničenja
trajanja sklopljenih ugovora.
Ugovor o radu na odreĐeno
vrijeme
Članak
23.
Ako
poslodavac zasnuje s radnikom radni odnos na određeno vrijeme, mora, prije
isteka roka/osnova za koji je ugovor o radu sklopljen obavijestiti radnika o
konzumaciji roka/osnova i prestanku ugovora o radu ili ponuditi radniku nastavak
radnog odnosa, ali s novim vremenom – osnovom rada, također za rad na određeno
vrijeme, kako je propisano ZOR-om, bez ograničenja vremena trajanja takvoga
radnog odnosa.
Poslodavac mora najkasnije
dan prije dana označenog kao dan isteka prethodnog ugovora o radu na određeno
vrijeme ponuditi radniku sklapanje aneksa ugovoru, s novim vremenom
trajanja radnog odnosa.
Ako
poslodavac ne postupi na opisani način, pa radnik nastavi rad za poslodavca i
nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio
ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Probni
rad
Članak
24.
Prilikom sklapanja Ugovora o
radu na neodređeno ili određeno vrijeme, stranke mogu ugovoriti probni
rad.
Probni
rad može trajati najduže 6 mjeseci.
Dužinu
trajanja probnog rada u okviru vremena trajanja iz prethodnog stavka ugovaraju
poslodavac i radnik, prema datim okolnostima.
Ako
stranke ugovaraju probni rad u manjem trajanju od 6 mjeseci, mogu iznimno
ugovoriti produženje do 6 mjeseci, samo iz razloga bolesti ili mobilizacije
radnika ili sl. i to za onoliko vremena za koliko je radnik bio odsutan i to ako
je bio odsutan najmanje deset dana.
Članak
25.
Ako
radnik nije zadovoljio kriterije probnog rada, poslodavac mora svoju odluku
dostaviti radniku u pismenoj formi i istu obrazložiti, da bi prekinuo radni
odnos s radnikom.
Ako
poslodavac ne postupi na opisani način i ne dostavi odluku iz prethodnog stavka
radniku i to do posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se da je radnik
zadovoljio kriterije probnog rada i da je na taj način stekao svojstvo radnika
na radu za istog poslodavca na neodređeno odnosno određeno vrijeme, zavisno kako
je ugovor sklopljen.
ZakljuČenje ugovora o
sluŽbi
Članak
26.
Ako
poslodavac – zdravstvena ustanova, radnika s kojim je zasnovala radni odnos
ugovorom o radu na neodređeno ili određeno vrijeme za obavljanje poslova radnog
mjesta iz općeg akta o sistematizaciji poslova i radnih zadaća imenuje da
obavlja i poslove s posebnim ovlaštenjima u procesu rada, sve u okviru punoga
radnog vremena njegovog rada, za obavljanje tih poslova, poslodavac i radnik
zaključuju ugovor o službi.
Ugovor
o službi iz prethodnog stavka sadrži odredbe o ovlaštenjima za rukovođenje većom
ili manjom grupom radnika, naznaku organizacijske forme takve jedinice, naznaku
koordinacije rada radnika i organizacijske jedinice kojom rukovodi s drugim
radnicima i organizacijskim jedinicama ustanove, naznaku subordinacije prema
pretpostavljenima, trajanje mandata, mogućnosti opoziva ugovora o službi i
prije isteka mandata, odredbe o plaći u svezi izvršenja ugovora o službi i
dr.
Opozivom ugovora o službi ne
raskida se ugovor o radu, suprotno da.
IzvrŠenje poslova prema
ugovoru o djelu, kao zamjena za rad prema ugovoru o
radu
Članak
27.
Ako poslodavac iskaže i
dokaže namjeru zasnivanja radnog odnosa, pa utvrdi da nitko s traženim
uvjetima/radno mjesto nije dostavio ponudu ili da je ponudu dostavila osoba koja
ne ispunjava tražene uvjete, poslodavac može obavljanje poslova radnog mjesta iz
prijave potrebe za radnikom, oglasa ili natječaja, povjeriti radniku koji je
zaposlen kod drugog poslodavca ili umirovljeniku i to prema ugovoru o
djelu.
Namjeru zasnivanja radnog
odnosa prema ugovoru o radu s nezaposlenom ili djelomično zaposlenom osobom
traženih uvjeta poslodavac ponavlja – svakih 6 mjeseci, kako bi potrebu za radom
radnika konzumirao zaključenim ugovorom o radu, umjesto s ugovorom o djelu, kako
je navedeno u prethodnom stavku.
Edukacija
pripravnika
Članak
28.
Radi osposobljavanja za
samostalan rad svršenih učenika i studenata zdravstvenog usmjerenja, za koje je
zakonom propisana obveza pripravničkog staža, poslodavac s takvim osobama
zasniva radni odnos na određeno vrijeme.
Trajanje pripravničkog staža,
način provođenja, mjesto edukacije, sadržaj programa edukacije, ovlaštenja
mentora i sl. regulirani su Zakonom i odgovarajućim podzakonskim
propisima.
Broj pripravničkih mjesta
utvrđuje poslodavac svojom odlukom.
Volonterski
rad
Članak
29.
Iz
razloga što je državni ili stručni ispit propisan Zakonom kao uvjet za
samostalno obavljanje poslova zdravstvenog zanimanja, poslodavac može osobu koja
je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje i
bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno članku 29. ZOR-a (volonterski
rad).
Razdoblje volonterskog rada
iz prethodnog stavka ovog članka ubraja se u pripravnički staž, ali s tim, da se
stečeno radno iskustvo priznaje kao uvjet za rad u određenom zanimanju radi
polaganja stručnog ispita.
Na volontera se primjenjuju
odredbe o radnim odnosima iz ZOR-a i ovoga Kolektivnog ugovora, osim odredbi o
sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora o
radu.
Za vrijeme edukacije,
volonter ima pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te osiguranje od
ozljeda na radu i profesionalno oboljenje, prema propisima o doprinosima za
obvezna osiguranja, sve na teret sredstava poslodavca.
Ugovor
o volonterskom radu mora se sklopiti u pisanom obliku.
ZavrŠni ispit pripravnika,
kao uvjet za samostalan rad
Članak
30.
Nakon
obavljenoga pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred nadležnim
tijelom Ministarstva zdravstva.
Na
temelju dokaza o položenome stručnom ispitu, pripravnik stječe uvjet za
samostalni rad u struci. Uvjerenje, koje legitimira zdravstvenog radnika za
samostalni rad zdravstvenom radniku izdaje nadležna
komora.
Obveza struČnog
usavrŠavanja
Članak
31.
Radnici
poslodavca u statusu zdravstvenog radnika imaju pravo i obvezu stručno se
usavršavati, na teret poslodavca, radi održavanja i unapređenja kvalitete
zdravstvene zaštite, na način i po postupku kako je propisano općim aktom
nadležne komore.
Specijalizacija
Članak
32.
Specijalizacija je oblik
edukacije zdravstvenih djelatnika VSS s položenim državnim ili stručnim ispitom
i licencom nadležne komore, u tijeku koje radnik – specijalizant, koji je u
radnom odnosu, u propisanom roku stječe teoretska i praktična znanja za
obavljanje poslova specijalista iz grane medicine, stomatologije, farmacije ili
medicinske biokemije iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju
zdravstvenih djelatnika, za koju se usavršava.
Pored
ugovora o radu zaključenog na određeno ili neodređeno vrijeme, poslodavac i
radnik – specijalizant zaključuju ugovor o
specijalizaciji.
Sadržaj
ugovora o specijalizaciji propisan je Pravilnikom iz stavka prvoga
članka.
2. Zaštita dostojanstva
radnika
Članak
33.
Poslodavac je dužan zaštititi
dostojanstvo svog radnika za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta tako, da
radnik ne bude izložen uznemiravanju ili spolnom
uznemiravanju.
U cilju
sprječavanja mogućnosti nastanka posljedica takvog uznemiravanja, poslodavac
provodi preventivne aktivnosti, poduzimajući sljedeće
mjere:
• zabraniti rad pod
utjecajem alkohola i drugih opijata, što bi, zbog pada kontrole i samokontrole
pojedinca, moglo rezultirati takvim ponašanjem prema drugom
radniku,
• zabraniti unošenje i raspačavanje svih slika
ili časopisa ili video zapisa s erotskim ili porno sadržajem, koji utječu na
maštu, u negativnom smislu, pogotovo u kombinaciji s osnovom iz prethodne
alineje,
• propagirati decentno, ne izazovno
oblačenje,
• propagirati uljudno, prijateljsko ponašanje
radnika prema radniku, a poglavito poslodavca prema radnicima, s određenom
dozom distance,
• propagirati poštivanje ličnosti
radnika,
• sprječavati i disciplinskim mjerama
sankcionirati svako izazovno i/ili provokativno ponašanje, bilo usmenim govorom,
»govorom« tijela, insinuacijama i sl.,
• disciplinski sankcionirati i sam pokušaj
spolnog uznemiravanja i dr.
Članak
34.
Svaki
oblik povrede dostojanstva radnika, izvršen u sadržaju i prema opisu kako je
navedeno u prethodnom članku, kao mjeru prevencije, poslodavac sankcionira
provođenjem sustava odgovornosti za povredu obveza radnika iz radnog odnosa, na
način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim
ugovorom.
Članak
35.
Uznemiravanje i spolno
uznemiravanje radnika predstavlja povredu iz radnog odnosa, kako je utvrđeno
ovim Kolektivnim ugovorom.
Posebna obveza poslodavca
koji zapoŠljava viŠe od 20 radnika, glede zaŠtite dostojanstva
radnika
Članak
36.
Poslodavac koji zapošljava
više od 20 radnika dužan je imenovati osobu, koja je osim njega ovlaštena
primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika.
U zdravstvenoj ustanovi i
trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost i koja/e zapošljavaju
više od 20 radnika, funkciju poslodavca u smislu odredbi prethodnog stavka,
obavlja ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno direktor trgovačkog
društva.
U grupnoj privatnoj praksi,
koja zapošljava više od 20 radnika, funkciju poslodavca, u smislu odredbi stavka
1. ovog članka, obavlja voditelj grupne prakse.
Subjekti iz stavka 2. i 3.
ovog članka, pored osoba koje obavljaju funkciju poslodavca, imenuju
posebnu osobu, koja je/će biti ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za
zaštitu dostojanstva radnika.
Iznimka od pravila iz
prethodnog Članka
Članak
37.
Ako postoje okolnosti zbog
kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika,
npr., ako je dostojanstvo radnika ugroženo odnosom poslodavca prema radniku,
radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo u takvim okolnostima
prekinuti rad i zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom, o čemu mora obavijestiti
poslodavca, u roku od 8 dana od dana prekida rada.
Za vrijeme prekida rada u
smislu odredbi prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao
da je radio.
Članak
38.
Svi podaci utvrđeni u
postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, za što je odgovoran
poslodavac.
3. Radno
vrijeme
Puno radno
vrijeme
Članak
39.
Puno
radno vrijeme radnika na radu u privatnoj praksi iznosi 40 sati rada
tjedno.
Poslodavac može ugovorom o
radu s radnikom ili svojom posebnom odlukom utvrditi za radnika kraće radno
vrijeme, od vremena kako je propisano u prethodnom stavku.
Ako poslodavac utvrdi kraće
radno vrijeme od 40 sati tjedno, kako je navedeno u prethodnom stavku, tako
utvrđeno radno vrijeme smatra se punim radnim vremenom.
Nepuno radno
vrijeme
Članak
40.
Ako
poslodavac ocijeni, da prema uvjetima poslovanja, može zadani volumen poslova
obaviti svojim radom i radom članova svoje obitelji i to prema njihovom znanju i
sposobnostima u odnosu na registriranu djelatnost, i/ili s radom radnika sa
punim ili s nepunim radnim vremenom, ili u kombinaciji u odnosu na puno radno
vrijeme iz članka 39. ovoga Kolektivnog ugovora, može zasnovati radni odnos s
radnikom i za nepuno radno vrijeme.
Neka prava iz rada i po
osnovi rada, koja su uvjetovana fondom sati rada radnika, radnik ostvaruje
srazmjerno vremenu rada u odnosu na procjenu za puno radno
vrijeme.
SkraĆeno radno
vrijeme
Članak
41.
Ako radnik obavlja poslove na
kojima se i uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštiti radnika od štetnih
utjecaja, puno radno vrijeme za takvog radnika poslodavac skraćuje razmjerno
štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost
radnika.
Radnicima koji rade na
poslovima u sferi ionizirajućeg zračenja skraćuje se svaki sat rada sa 60 na 45
minuta.
Ako radnik iz prethodnog
stavka ne obavlja poslove u sferi ionizirajućeg zračenja puno radno vrijeme, već
samo jedan njegov dio, u preostalom dijelu do punoga radnog vremena, radnik
obavlja druge poslove po rasporedu i uputama poslodavca, a najduže do za njega
izvedenoga punog radnog vremena, vodeći računa o činjenicama iz prethodnog
stavka.
Skraćeno radno vrijeme u
smislu odredbi stavka 3. ovog članka za radnika, izjednačeno je s punim radnim
vremenom.
Članak
42.
Radnik koji obavlja poslove u
sferi ionizirajućeg zračenja ne smije na takvim poslovima raditi prekovremeno,
niti smije kod drugog poslodavca obavljati iste poslove po ugovoru o
djelu.
Prekovremeni
rad
Članak
43.
Poslodavac može u slučajevima
iz članka 33. ZOR-a narediti radniku rad duži od punoga radnog vremena
(prekovremeni rad).
Trajanje prekovremenog rada i
oznaka kome je zabranjen, propisano je citiranim člankom 33.
ZOR-a.
Raspored radnog
vremena
Članak
44.
Tjedno radno vrijeme u
privatnoj praksi Hrvatske u pravilu traje šest dana u tjednu, tj. od ponedjeljka
do subote.
Poslodavac može odrediti
drugačiji raspored broja radnih dana/tjedan i slijedom toga i broj sati radnog
vremena/dan.
Tjedni i dnevni raspored
radnih dana/ tjedan i broja sati rada/dan utvrđuje poslodavac posebnom pisanom
odlukom.
Poslodavac mora obavijestiti
radnike o rasporedu iz stavka 3. ovog članka ili promjeni takvog rasporeda
najmanje tjedan dana unaprijed.
Članak
45.
Ako
raspored radnog vremena za rad ordinacije ili drugog oblika rada privatne prakse
ili zdravstvene ustanove i trgovačkog društva koja/i je ugovorni partner
Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) utvrdi
ministar zdravstva RH svojim podzakonskim aktom, tada, poslodavac svoj opći akt
o rasporedu radnog vremena prilagođava rasporedu iz takvog podzakonskog
akta.
Preraspodjela radnog
vremena
Članak
46.
Poslodavac može puno ili
nepuno radno vrijeme iz članka 39. odnosno 40. ovoga Kolektivnog ugovora
preraspodijeliti tako, da tijekom jednog razdoblja puno ili nepuno radno vrijeme
radnika traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunoga
radnog vremena, s tim, da prosječno radno vrijeme tijekom kalendarske godine za
radnika ne smije trajati duže kako je propisano za puno odnosno nepuno radno
vrijeme, kako je propisano odredbama Kolektivnog ugovora.
Ako je poslodavac
preraspodijelio radno vrijeme u smislu odredbi prethodnog stavka, tako
preraspoređeno radno vrijeme za radnika ne može u pravilu trajati duže od 52
sata rada/tjedan.
Kada u mjestu sjedišta rada
poslodavca npr. za vrijeme trajanja turističke sezone boravi više osoba u odnosu
na broj pučanstva koje ima prebivalište u tom mjestu, ili kada poslodavac ima
zahtjeve za intervencijama iz registrirane djelatnosti prosječno više u
odnosu na ustaljeni prosjek – ritam rada, npr. za vrijeme veće učestalosti
bolesti (epidemije, endemije i sl.), tada poslodavac može, za to vrijeme, puno
radno vrijeme iz stavka prvog i drugog ovog članka, preraspodijeliti tako, da
radno vrijeme traje duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati rada/tjedan,
ali uz uvjete iz st. 1. ovog članka.
Odluku o preraspodjeli radnog
vremena u smislu odredbi ovog članka donosi poslodavac u pisanom obliku.
Duže vrijeme rada u okviru
preraspoređenoga radnog vremena nema karakter prekovremenog
rada.
4. Odmori i
dopusti
Odmor u tijeku radnog
dana
Članak
47.
Radnik,
koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima pravo svakog radnog dana na stanku od 30
minuta, a koristi je sukladno rasporedu koji odredi
poslodavac.
Vrijeme
stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti
u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije
završetka radnog vremena.
Odmor izmeĐu dva uzastopna
radna dana
Članak
48.
Između
dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati
neprekidno.
Tjedni
odmor
Članak
49.
Radnik
ima pravo na tjedni odmor u trajanju 24 sata
neprekidno.
Dan
tjednog odmora u pravilu je nedjelja, kao produkt naslijeđa učenja i tradicije
kršćanstva.
Ako
radnik iznimno radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog
odmora tijekom sljedećeg tjedna.
GodiŠnji
odmor
Članak
50.
Radnik
ima pravo u svakoj kalendarskoj godini koristiti plaćeni godišnji odmor u
trajanju od najmanje 18 radnih dana, a više od toga prema utvrđenim kriterijima
i to kako slijedi:
a) prema dužini radnog staža
za istog poslodavca:
– od 5 do 10 godina
2 radna dana
– od 10 do 15 godina
3 radna dana
– od 15 do 20 godina
4 radna dana
– od 20 do 25 godina
5 radnih dana
– od 25 do 30 godina
6 radnih dana
– od 30 do 35 godina
7 radnih dana
– preko 35 godina
8 radnih dana
b)
prema zalaganju i odnosu prema radu, po ocjeni poslodavca od 1 do 5 radnih
dana.
Poslodavac može radniku
utvrditi pravo na godišnji odmor i za druge osnove.
Godišnji odmor radnika može
trajati najduže 30 radnih dana.
Raspored koriŠtenja
godiŠnjeg odmora
Članak
51.
Raspored korištenja godišnjeg
odmora za svoje radnike utvrđuje poslodavac posebnom pismenom odlukom, u pravilu
najmanje 15 dana prije početka korištenja godišnjeg
odmora.
Prethodno, poslodavac donosi
plan godišnjih odmora radnika/godina, kojim utvrđuje parametre za izradu
rasporeda korištenja, kako je navedeno u prethodnom
stavku.
Planom iz prethodnog stavka
poslodavac utvrđuje:
1. dužinu trajanja godišnjeg
odmora/radnik, u smislu odredbi članka 50. ovog Kolektivnog ugovora, tako, da
iskazuje pravo radnika na minimalni broj dana godišnjeg odmora, koji mu
pripadaju temeljem istog članka, stavak 1. Kolektivnog
ugovora,
2. eventualno, veći broj dana
godišnjeg odmora od minimuma, temeljem članka 50. stavak 3. Kolektivnog
ugovora,
3. broj radnih dana godišnjeg
odmora za osnov zalaganja i odnosa prema radu,
4. ukupan broj minimalnog
broja radnih dana godišnjeg odmora (zbir osnova pod 1 i
3),
5. ukupan broj radnih dana
godišnjeg odmora po odluci poslodavca (zbir osnova 1, 2 i
3)
6. predvidivo vrijeme
korištenja godišnjeg odmora,
7. te raspored korištenja
godišnjeg odmora u dijelovima – predvidivo vrijeme korištenja prvog dijela
godišnjeg odmora kao i drugog dijela.
Predvidivo vrijeme korištenja
godišnjeg odmora/radnik utvrđuje poslodavac planom, respektirajući
planirani – očekivani obim rada u vremenu korištenja godišnjeg odmora, prema
rasporedu iz stavka 1. ovog članka, eventualno usuglašene želje radnika i uvjete
za korištenje godišnjeg odmora u dva dijela.
Poslodavac koji je uključen u
mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, pri utvrđivanju rasporeda godišnjeg
odmora mora respektirati svoje obveze iz članka 148. Zakona i obveze iz ugovora
sa HZZO-om, o kontinuitetu i jednakom obimu pružanja zdravstvene zaštite
osiguranicima/godina, o kojima skrbi poslodavac.
Članak
52.
Raspored korištenja godišnjeg
odmora iz prethodnog članka izvršava poslodavac svojim
rješenjem.
NiŠtavost sporazuma o
odricanju prava radnika na godiŠnji odmor
Članak
53.
Ništav
je sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno
o isplati naknade radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora, pod prijetnjom
primjene sankcije za poslodavca.
Pravo na godiŠnji odmor za
rad u sferi ionizirajuĆeg zraČenja
Članak
54.
Radnik,
koji za poslodavca obavlja poslove iz sfere ionizirajućeg zračenja iz članka 41.
ovog Kolektivnog ugovora, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih
dana.
Dani koji se ne uraČunavaju
u godiŠnji odmor
Članak
55.
U dane godišnjeg odmora
radnika iz članka 50. ovog Kolektivnog ugovora ne uračunavaju se: dan tjednog
odmora iz čl. 49. ovoga Kolektivnog ugovora te blagdani i neradni dani određeni
Zakonom.... (»Narodne novine«, br. 33/96.).
Razdoblje privremene
nesposobnosti za rad, koju je utvrdio izabrani doktor medicine, odnosno
stomatologije, ne uračunava se u trajanje godišnjeg
odmora.
U trajanje godišnjeg odmora,
uračunava se i subota, kao da je dnevni raspored rada radnika raspoređen na šest
radnih dana, bez obzira na stvarni raspored.
Pravo na godiŠnji odmor
radnika koji se prvi puta zaposli
Članak
56.
Radnik, koji se prvi puta
zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe
pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada za novog
poslodavca.
Privremena nesposobnost za
rad, vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s
rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog
članka.
Pravo na godiŠnji odmor
radnika koji nije ispunio uvjet 6 mjeseci neprekidnog rada za
poslodavca
Članak
57.
Radnik,
koji nije ispunio uvjet radnog staža iz prethodnog članka u tekućoj godini za
korištenje godišnjeg odmora iz članka 50. ovoga Kolektivnog ugovora, ima pravo
na 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec dana rada za poslodavca, određenog na
način propisan istim člankom 50. ovoga Kolektivnog ugovora, kao i u slučaju da
mu radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog
roka.
Pravo na godiŠnji odmor
radniku poslodavca za tekuĆu godinu, kojemu je prestao ugovor o radu prije 1. 7.
tekuĆe godine
Članak
58.
Radniku kojemu je prestao ugovor o radu
prije 1. 7. tekuće godine, ima pravo na godišnji odmor za tekuću godinu, prema
broju radnih dana godišnjeg odmora, obračunati na identičan način, kako je
propisano prethodnim člankom.
KoriŠtenje godiŠnjeg odmora
u dva dijela
Članak
59.
Radnik može koristiti
godišnji odmor u dva dijela.
Ako radnik koristi godišnji
odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno,
mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji
odmor, a drugi dio godišnjeg odmora iskoristiti najkasnije do 30. 6. iduće
godine.
Pravo radnika koristiti 1
dan godiŠnjeg odmora, prema svojoj Želji
Članak
60.
Radnik ima pravo koristiti
jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji, uz obvezu da o tome izvijesti
poslodavca ili osobu koju on ovlasti i to najmanje tri dana
ranije.
Pravo radnika koristiti
neiskoriŠteni godiŠnji odmor zbog mobilizacije ili
radne
obveze
Članak
61.
Radnici, koji zbog
mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog izvršenja radne obveze nisu koristili
godišnji odmor u tekućoj godini, imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji
odmor za prethodnu godinu nakon demobilizacije ili po prestanku radne obveze,
najkasnije do 30. 6. tekuće godine, po rasporedu
poslodavca.
Odgoda koriŠtenja godiŠnjeg
odmora radnika, prema rasporedu iz rjeŠenja
Članak
62.
Poslodavac može radniku
odgoditi izvršenje rješenja o korištenju godišnjeg odmora, odnosno
prekinuti započeto korištenje, samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih
potreba procesa rada poslodavca.
Odluku iz stavka prvog donosi
poslodavac u pisanoj formi i dostavlja je radniku.
Radniku kojem je poslodavac
odgodio ili prekinuo korištenje godišnjeg odmora, poslodavac mora omogućiti
naknadno korištenje odnosno nastavak neiskorištenog dijela godišnjeg
odmora.
Radnik ima pravo na naknadu stvarnih
troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg
odmora na teret poslodavca.
Troškovima iz stavka 4. ovoga
članka smatraju se npr. troškovi stvarno uplaćenog aranžmana u hotelu i sl., te
putni i drugi troškovi uvjetovani prekidom korištenja godišnjeg
odmora.
Putnim
troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza za sredstva koja je radnik
koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio
godišnji odmor u trenutku prekida, kao i troškovi dnevnica povratka do mjesta
zaposlenja i to u visini određenoj ovim Kolektivnim
ugovorom.
Drugim
troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode odnosno
prekida godišnjeg odmora, koja je radnik dokazao odgovarajućom
dokumentacijom.
Prekid kontinuiteta
koriŠtenja godiŠnjeg odmora radnika
Članak
63.
Radnik
može prekinuti korištenje godišnjeg odmora zbog bolesti ili porodnog dopusta, a
isti nastaviti koristiti i u sljedećoj godini najkasnije do 30. 6., pod uvjetom,
da je u prethodnoj godini radio najmanje 6 mjeseci u odnosu na godinu u kojoj se
vratio na rad.
PlaĆeni
dopust
Članak
64.
Radnik ima pravo na plaćeni
dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 6 radnih dana ili
pojedinačno za:
– sklapanje braka
6 radnih dana
– rođenje djeteta
2 radna dana
– smrt supružnika, djeteta,
roditelja i
unuka
3 radna dana
– selidbe u istom mjestu
1 radni dan
stanovanja
– selidbe u drugo mjesto
stanovanja
2 radna dana
Iznimno, radnik ima pravo na
plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka,
nezavisno o ukupnom broju dana koje je tijekom godine iskoristio po svim
osnovama u odnosu na broj iz stavka 1. ovog članka.
Poslodavac može radniku
utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem trajanju, kako je utvrđeno u stavku
1. ovog članka.
PlaĆeni dopust za struČno
usavrŠavanje
Članak
65.
Za potrebe stručnog
usavršavanja ili obrazovanja, poslodavac može radniku odobriti plaćeni dopust
za:
– polaganje državnog
ili stručnog ispita
6 radnih dana
– polaganje specijalističkog
ispita
12 radnih dana
– vrijeme praktičnog rada
u
specijalističkoj ordinaciji
privatne prakse ili zdravstvenoj
ustanovi
sukladno izvršenju
obveze iz ugovora sa
HZZO-om
6 radnih dana/ god.
– sudjelovanje u radu stručnih
skupova
na kojem sudjelovanje
daje određeni broj bodova za
relicenciranje dozvole
za
samostalni rad prema propisima
nadležne komore do
2 radna dana/god.
Poslodavac može radniku
utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem trajanju, kako je utvrđeno u stavku
1. ovog članka.
Naknada plaĆe za plaĆeni
dopust
Članak
66.
Plaćeni
dopust i naknadu plaće za plaćeni dopust, radnik ostvaruje na osnovi rješenja
poslodavca.
NeplaĆeni
dopust
Članak
67.
Radnik ima pravo na dopust
bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 radnih dana u tijeku kalendarske
godine pod uvjetom da je takav dopust za njega opravdan i da tu opravdanost može
dokazati, te uvjetom da njegovo odsustvo neće izazvati teškoće u obavljanju
poslova za poslodavca. Smatra se opravdanim dopust ako je potreban radi gradnje,
popravka ili adaptacije kuće ili stana radnika, njege člana uže obitelji,
liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kulturno umjetničkim i športskim
priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja,
usavršavanja ili specijalizacije.
Radnik ostvaruje pravo iz
stavka 1. ovog članka na osnovi posebnog rješenja
poslodavca.
5. Naknada štete
poslodavcu
Članak
68.
Radnik, koji na radu ili u
svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu,
dužan je nadoknaditi poslodavcu počinjenu štetu.
Ako štetu uzrokuje više
radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je
uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne
može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao, smatra se, da su svi radnici
podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim
dijelovima.
Ako je više radnika
uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju
solidarno.
Iznos naknade štete iz stavka 1. ovog
članka poslodavac će smanjiti radniku/cima, ako utvrdi da štetu nije/su
učinio/li namjerno, ako radnik do tada nije uzrokovao sličnu štetu, te ako je
radnik u konkretnom slučaju poduzeo sve potrebne radnje da se šteta otkloni i
ako utvrdi da:
– se šteta može u cijelosti ili
djelomično otkloniti radom radnika kod poslodavca i sredstvima rada poslodavca,
ili
– je radnik u teškoj materijalnoj
situaciji ili da bi ga naknada štete teško pogodila, ili
– se radi o invalidu, starijem radniku
ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili ako se radi o manjoj
šteti.
Smanjenje štete iz prethodnog stavka
ovoga članka može iznositi najmanje 20%, a najviše da se radnika oslobodi od
plaćanja naknade štete u cijelosti.
6. Naknada štete
radniku
Članak
69.
Ako
radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku
nadoknaditi štetu po općim propisima o odgovornosti prema Zakonu o obveznim
odnosima.
Za
osiguranje izvršenja obveze iz prethodnog stavka, radnik ima pravo, a poslodavac
obvezu osigurati izvršenje prava radnika na naknadu štete osiguranjem nastupa
tog rizika kod osiguravajućeg društva uplatom premije za tzv. osiguranje od
odgovornosti.
7. Odgovornost pravne osobe
za kazneno djelo koje je učinila fizička osoba koja vodi poslove pravne
osobe
Članak
70.
Ako
fizička osoba, sa statusom radnika ili bez tog statusa, koja vodi poslovanje
zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva (pravne osobe), učini kazneno djelo,
kojim je povrijeđena neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba
ostvarila ili je trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili za
drugoga, kaznit će se pravna osoba za kazneno djelo propisano za odgovornu osobu
u Kaznenom zakonu i drugim zakonima kojima su propisana kaznena
djela.
Odgovorna osoba iz prethodnog
stavka je radnik – fizička osoba koja vodi poslovanje pravne osobe ili joj je
povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe, kao
ravnatelj zdravstvene ustanove, privremeni ravnatelj zdravstvene ustanove ili
v.d. ravnatelj ili direktor trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu
djelatnost.
Članak
71.
Odgovornost pravne osobe iz
prethodnog članka temelji se na krivnji odgovorne osobe.
Članak
72.
Za
kaznena djela učinjena od strane fizičke osobe mogu se izreći kazne pravnim
osobama iz članka 70. ovoga Kolektivnog ugovora u obliku novčane kazne, uvjetne
osude i sigurnosne mjere ukidanja pravne osobe.
Visina novČane kazne za
pravNu osobu
Članak
73.
Visina
novčane kazne za pravnu osobu ovisi o visini trajanja kazne zatvora propisane za
kazneno djelo koje je učinila odgovorna osoba pravne osobe, u rasponu od
5.000,00 kn do 5,000.000,00 kn.
Primjena posebnih propisa
glede odgovornosti pravne osobe za rad fiziČke – odgovorne osobe za rad pravne
osobe
Članak
74.
Detaljnije odredbe glede
odgovornosti pravne osobe u svezi s radom njenog radnika – fizičke, odgovorne
osobe u pravnoj osobi, regulirane su Zakonom o odgovornosti pravnih osoba za
kaznena djela.
IV.
PLAĆE I NAKNADE PLAĆE
1. Plaće i dodaci na
plaću
Članak
75.
Radnik
ima pravo na plaću za svoj rad za poslodavca, u primjerenom iznosu.
Poslodavac utvrđuje plaću
radniku množenjem iznosa osnovice i koeficijenta koji je propisan za radno
mjesto za koje je radnik zasnovao radni odnos, da bi dobiveni iznos obračunom za
isplatu prilagodio svojoj ekonomskoj snazi.
Plaća
radniku računa se u bruto iznosu.
Ako
dvije osobe različitog spola obavljaju jednaki rad i rad jednake vrijednosti za
poslodavca, imaju pravo na jednaku plaću, prema kriterijima iz ovoga Kolektivnog
ugovora.
Osnovica za obraČun
plaĆe
Članak
76.
Osnovica za obračun plaće
radnika u privatnoj praksi Hrvatske od 1. 11. 2003. godine iznosi 4.232,43
kn bruto i jednaka je za izračun plaće svih radnika, nezavisno od zanimanja i
stupnja njihove stručne spreme.
Novi iznos osnovice u odnosu
na iznos iz stavka 1. ovog članka stranke utvrđuju posebnim aneksom ovom
Kolektivnom ugovoru.
Koeficijenti za izraČun
plaĆe
Članak
77.
Koeficijenti za obračun plaće
radniku predstavljaju brojčani izraz odnosa relativne vrijednosti svakoga radnog
mjesta u odnosu na prethodno ili sljedeće radno mjesto, zbog čega je svaki
koeficijent/radno mjesto veći u odnosu na koeficijent za prethodno radno
mjesto.
Za radna mjesta u privatnoj
praksi Hrvatske utvrđuju se koeficijenti i to kako
slijedi:
1. VSS – zdravstveni radnik specijalist u
bolnici i trgovačkom društvu koje obavlja poslove u
stacionarnom dijelu
djelatnosti
2,09
2. VSS – zdravstveni radnik specijalist
2,00
3. VSS – ugovorni zdravstveni radnik
primarne
zdravstvene zaštite
1,85
4. VSS zdravstveni radnik
1,61
5. VSS nezdravstveni radnik
1,39
6. VŠS zdravstveni radnik u intenzivnoj
skrbi,
inž. med. radiologije u bolničkoj djelatnosti
1,42
7. VŠS zdravstveni radnik u patronaži
1,30
8. VŠS zdravstveni radnik u primjeni
citostatika
i otvorenim izvorima zračenja
1,36
9. VŠS zdravstveni radnik u
neurofiziološkom
laboratoriju
1,13
10. VŠS zdravstveni radnik na bolničkom odjelu
1,21
11. VŠS zdravstveni radnik u hitnoj službi
1,18
12. VŠS zdravstveni radnik u
polikliničko-konzilijarnoj
djelatnosti (med. sestra, zdravstv.
tehničar,
ing. med. radiologije itd.)
1,07
13. VŠS nezdravstveni radnik
1,01
14. SSS zdravstveni radnik u bolničkoj
djelatnosti:
u jedinici intenzivne skrbi, na otvorenim izvorima
zračenja,
u primjeni citostatika, u operacijama
(instrumentiranje i anestezija)
1,32
15. SSS zdravstveni radnik u rađaoni, hitnoj
službi
i hemodijalizi
1,21
16. SSS zdravstveni radnik na bolničkim
odjelima,
forenzičkoj psihijatriji,
1,08
17. SSS zdravstveni radnik u centralnoj
sterilizaciji
1,04
18. SSS zdravstveni radnik u bolničkoj,
polikliničko-
-konzilijarnoj, djelatnosti primarne zdravstvene
zaštite,
djelatnosti kućne njege i dijagnostike,
kao npr.: zdravstveni tehničar,
zdravstv. tehničar
laborat. smjera, te ljekarničkoj djelatnosti,
kao npr.:
farm. tehničar i dr.
0,92
19. SSS nezdravstveni radnik
0,81
20. VKV radnici
0,92
21. KV radnici
0,75
22. NSS zdravstveni radnici (bolničari,
babice,
dječje njegovateljice i laboranti)
0,70
23. NSS i PKV radnici
0,41
Za radna mjesta s posebnim
ovlaštenjima u procesu rada ili radna mjesta koja nisu navedena od 1 – 23
prethodnog stavka, koeficijent ili druga mjerila za izračun plaće, utvrđuje sam
poslodavac.
Obračunata plaća primjenom
osnovice iz članka 76. ovog Kolektivnog ugovora s koeficijentom iz prethodnog
stavka daje iznos kalkulativne plaće/radnik.
Elementi za izraČun
primjerene plaĆe radnika poslodavca koji obavlja djelatnost primarne zdravstvene
zaŠtite
Članak
78.
Iznos kalkulativne plaće iz
članka 77. stavak 4. ovoga Kolektivnog ugovora prilagođava se u isplati
ekonomskoj snazi poslodavca u poreznom ili kraćem razdoblju, da bi takva
obračunata i isplaćena plaća imala karakter primjerene plaće vrsti rada koju
radnik obavlja za poslodavca.
Ekonomska snaga poslodavca
mjeri se iznosom njegovih ukupnih primitaka koje realizira po svim osnovama –
izvorima stjecanja u poreznom razdoblju, u odnosu na propisani bazni iznos
utvrđen za usporedbu realnosti visine iznosa njegovih svih
primitaka.
Primjerena plaća radnika u
obračunu radi isplate ovisi o ekonomskoj snazi poslodavca.
Bazni iznos za usporedbu
doktora medicine i stomatologije u primarnoj zdravstvenoj
zaŠtiti
Članak
79.
Bazni iznos svih primitaka
poslodavca, koji služi za ocjenu njegove ekonomske snage glede obračuna za
isplatu primjerene plaće radniku je iznos naknade koju je utvrdio HZZO svojim
općim aktom za isplatu ugovornom zdravstvenom radniku privatne prakse za
propisani – optimalni standard/godinu (godišnja ili mjesečna vrijednost tima,
svedeno na mjesec), ili izvedeni optimalni iznos naknade prema istim ili sličnim
parametrima HZZO-a i to za vrstu zdravstvene zaštite koju obavlja
poslodavac.
Bazni iznos iz prethodnog
stavka iznosi: za poslodavca koji obavlja djelatnost obiteljskog doktora opće
medicine 21.837,91 kn bruto/ mjesec; specijaliste opće medicine 22.663,38 kn
bruto/mjesec; koji obavlja djelatnost za zdravstvenu zaštitu predškolske djece
21.400,00 kn bruto/mjesec; koji obavlja djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena
23.960,00 kn bruto/mjesec i koji obavlja djelatnost obiteljskog doktora
stomatologije za polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu 28.910,41 kn
bruto/mjesec.
Struktura troŠkova
»glavarine«/boda za neke djelatnosti primarne zdravstvene
zaŠtite
Članak
80.
Godišnja ili mjesečna
vrijednost naknade za rad tima ugovornoga zdravstvenog radnika privatne prakse
iz prethodnog članka može poslužiti za ocjenu baznog iznosa svih njegovih
primitaka, jer u sebi sadrži trošak plaće radnika koji je u strukturi ukupnih
troškova zastupljen s određenim postotkom u odnosu na ukupan iznos naknade –
element za ocjenu primjerene plaće – kao npr. za opću medicinu cca. 18,18 % (I.
bruto), odnosno cca. 17,64 % za spec. opće medicine, cca. 17,61 % za zdravstvenu
zaštitu predškolske djece, cca. 17,64 % za zdravstvenu zaštitu žena cca. 15,25 %
za polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu, cca. 4,07 % za radnika VŠS u
laboratorijskoj djelatnosti, a cca. 3,69 % za radnika SSS u istoj djelatnosti
itd.
Ako HZZO rekalkulira cijenu –
iznos »glavarine« ili boda za elemente – parametre koji nisu ukalkulirani u
izračun, prema kalkulaciji za 1997.g., kako je navedeno u prethodnom stavku, kao
što je npr. trošak amortizacije, trošak za razvoj, trošak za investicijsko i
tekuće održavanje, trošak za pokriće eventualnog gubitka (rezerve), trošak za
bolovanje do 42 dana radnika tima, trošak za povećanje kalkulativnih plaća
radnika tima, za eksponiranost težim uvjetima rada, trošak za naknadu radnicima
s osnova naknada, potpora i nagrada u smislu članka 12. Pravilnika o porezu na
dohodak i dr., stranke će dodatkom ovom Kolektivnom ugovoru mijenjati odnose
udjela troška bruto plaće I. i II. u ukupnim troškovima rada
tima/godina.
Članak
81.
Porezno razdoblje, na koje se
poziva ovaj Kolektivni ugovor, računa se prema propisima koji reguliraju porez
na dohodak.
IzraČun primjerene plaĆe za
radnika koji obavlja djelatnost za poslodavca u medicinsko-biokemijskom
laboratoriju (MBL)
Članak
82.
Poslodavac koji obavlja
djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija (u daljnjem tekstu: MBL)
utvrđuje plaću radniku primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. ovoga
Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće), da bi istu u obračunu za isplatu
prilagodio svojoj ekonomskoj snazi.
Ekonomska snaga poslodavca iz
prethodnog stavka mjeri se prosječnim iznosom »glavarine«/osiguranik, koji
realizira poslodavac kao ukupan prihod u poreznom razdoblju, za usporedbu, u
odnosu na bazni iznos od 30,00 kn bruto/osiguranik.
Ako poslodavac realizira
primitke iz različitih osnova (prihod od HZZO-a/osiguranik + prihod od
HZZO-a za djelatnost MBL-a glede zdravstvene zaštite žena + prihod s naslova
specifične zdravstvene zaštite + prihod od drugih korisnika na slobodnom
tržištu zdravstvenih usluga), tada ukupan iznos svih primitaka/obračunsko
razdoblje dijeli s brojem osiguranika koji »pokriva« poslodavac, prema ugovoru
sa HZZO-om, da bi dobio prosječni iznos »glavarine« (ekonomska snaga
poslodavca/porezno razdoblje). Dobiveni prosječni iznos »glavarine« determinira
obvezu poslodavca da obračunatu plaću (članak 76. i 77. = kalkulativni iznos)
prilagodi u obračunu za isplatu svojoj ekonomskoj snazi, da bi ista u isplati
imala – dobila karakter primjerene plaće vrsti rada koju radnik
obavlja.
S dobivenim koeficijentom
odnosa prosječnog iznosa »glavarine« iz prethodnog stavka i baznog iznosa
»glavarine« iz stavka 2. ovog članka, poslodavac množi kalkulativni iznos
plaće, da bi u isplati dobio primjereni iznos, koji je veći ili manji od
kalkulativnog iznosa plaće.
Članak
83.
Ako poslodavac obavlja
djelatnost MBL s većim brojem zdravstvenih radnika u odnosu na kadrovski
normativ, utvrđen općim aktom HZZO-a, poslodavac može srazmjerno smanjiti plaće
svim radnicima i obrnuto. Smanjenje/povećanje plaće po tom osnovu, traje tako
dugo dok poslodavac ne izjednači broj zaposlenih zdravstvenih radnika s
propisanim kadrovskim normativom/MBL.
Elementi za izraČun
primjerene plaĆe u ljekarniČkoj djelatnosti
Članak
84.
U ljekarničkoj djelatnosti
poslodavac utvrđuje iznos plaće/radnik primjenom mjerila i kriterija iz članka
76. i 77. Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće).
Plaću iz prethodnog stavka
poslodavac utvrđuje – planira za porezno razdoblje, polazeći od količine i vrste
usluga mjereno parametrom broja bodova, koji mora izvršiti radnik, prema
kadrovskom i vremenskom normativu za usluge iz tzv. »Plave
knjige«/godina i to: od 28.620 bodova VSS radnik, specijalist, 19.080 bodova VSS
radnik, 13.928 bodova VŠS radnik i 12.020 bodova SSS
radnik.
Prosječna vrijednost boda iz
prethodnog stavka utvrđuje se tako da se od ukupnog prometa/ljekarna, odbiju
troškovi kupnje lijekova, medicinskih proizvoda i drugih roba s kojima trguje
ljekarna, po nabavnim cijenama sa svim zavisnim troškovima nabavke, a potom
dobiveni iznos podijeli s planiranim brojem bodova/godina ili kraće razdoblje,
iz stavka 1. ovog članka i to za ukupan broj zdravstvenih radnika/poslodavac,
prema odrađenim satima rada.
Dobivenu prosječnu vrijednost
boda poslodavac uspoređuje s iznosom bazne vrijednosti boda za usporedbu, a to
je iznos od 6,10 kn/bod, kako je propisano općim aktom HZZO-a, računajući na dan
1. 11. 2003. g.
Kalkulativni iznos plaće
radnika, poslodavac, koji obavlja ljekarničku djelatnost, množi s koeficijentom
odnosa prosječnog iznosa boda iz stavka 3. ovog članka i baznog iznosa za
usporedbu, iz prethodnog stavka. Dobiveni iznos plaće za obračun glede isplate
korigira iznos kalkulativne plaće/radnik na više ili
manje.
Iznos iz prethodnog stavka u
obračunu za isplatu za radnika poslodavca predstavlja iznos primjerene plaće
vrsti rada radnika, koji obavlja za poslodavca, u odnosu na ekonomsku snagu
konkretnog poslodavca.
Elementi za izraČun
primjerene plaĆe za medicinsku sestru na radu kod poslodavca koji obavlja
poslove njege i rehabilitacije bolesnika u kuĆi
Članak
85.
U djelatnosti njege i
rehabilitacije bolesnika u kući za poslodavca – fizičku osobu, odnosno i u
stacionaru, za pravnu osobu, poslodavac utvrđuje iznos plaće/radnik primjenom
mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos
plaće).
Plaću
iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje – planira za porezno razdoblje,
polazeći od sljedećih parametara, da bi dobio prosječnu vrijednost
boda:
• broj usluga/bodova, koji mora radnik izvršiti,
prema kadrovskom i vremenskom normativu usluge iz tzv. »Plave knjige«/godina
12.020 bodova SSS radnik – medicinska sestra/godina,
• broja radnika, prema odrađenim satima
rada.
Prosječnu vrijednost boda iz
prethodnog stavka utvrđuje poslodavac tako, da ukupni prihod/poslodavac, utvrđen
za porezno razdoblje ili drugo obračunsko razdoblje unutar poreznog razdoblja,
podijeli s planiranim brojem bodova/godina ili kraće razdoblje, u smislu iz
stavka 1. ovog članka, za ukupan broj zdravstvenih radnika/poslodavac, prema
odrađenim satima rada.
Dobivenu prosječnu vrijednost
boda poslodavac uspoređuje s iznosom bazne vrijednosti boda za usporedbu, a to
je iznos od 6,10 kn/bod, kako je propisano općim aktom HZZO-a, računajući na dan
1. 11. 2003. g.
Kalkulativni iznos plaće
radnika, poslodavac, množi s koeficijentom odnosa prosječnog iznosa boda iz
stavka 3. ovog članka i baznog iznosa za usporedbu, iz prethodnog stavka.
Dobiveni iznos plaće za obračun isplate korigira iznos kalkulativne plaće/radnik
na više ili manje.
Iznos
iz prethodnog stavka u obračunu za isplatu za radnika poslodavca predstavlja
iznos primjerene plaće vrsti rada radnika, koji obavlja poslove za poslodavca,
pravnu osobu u djelatnosti njege i rehabilitacije bolesnika u kući i u
stacionaru.
Elementi za izraČun
primjerene plaĆe za ostale zdravstvene radnike privatne prakse, koji su
ukljuČeni u mreŽu osnovne zdravstvene djelatnosti
Članak
86.
Za ostale poslodavce koji
realiziraju primitke iz ugovornog odnosa sa HZZO-om sustavom drugih mjerila u
odnosu na mjerila iz članka 79 – 85. ovog Kolektivnog ugovora, za ocjenu baznog
iznosa svih primitaka za obračun isplate plaće/radnik, u smislu odredbi
nabrojenih članaka ovog Kolektivnog ugovora, primjenjuju se mjerila iz tzv.
»Plave knjige« i iz drugih općih akata HZZO-a, koji su relevantni za kalkulacije
cijena zdravstvenih usluga, za tog zdravstvenog radnika, u smislu Zakona o
zdravstvenom osiguranju, u odnosu na kalkulativni iznos plaće/radnik utvrđen
primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog
ugovora.
Članak
87.
Radnik
iz prethodnog članka ima pravo na plaću u manjem ili većem iznosu od iznosa
utvrđenog primjenom mjerila i kriterija iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog
ugovora, prema pravilima iz članka 86. ovog Kolektivnog
ugovora.
PlaĆa radnika na radu kod
poslodavca koji nije ukljuČen u mreŽu osnovne zdravstvene
djelatnosti
Članak
88.
Poslodavac, koji nije
uključen u mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti, tj. koji nije ugovorni
zdravstveni radnik privatne prakse (fizička ili pravna osoba) obračunava plaću
radniku prema mjerilima i kriterijima 76. i 77. ovoga Kolektivnog ugovora, a
njenu visinu za obračun u isplati prilagođava svojoj ekonomskoj snazi primjenom
istih ili sličnih mjerila, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, za
ugovornoga zdravstvenog radnika privatne prakse, glede izračuna primjerene plaće
u odnosu na kalkulativni iznos, prema djelatnosti
poslodavca.
Objava podataka za izraČun
primjerene plaĆe
Članak
89.
Podatke za primjenu odredbi
ovoga Kolektivnog ugovora glede utvrđivanja baznog iznosa za ocjenu ekonomske
snage poslodavca, radi izračuna obračuna plaće za isplatu radniku (iznos
»glavarine« za tim/standard, samo »glavarine«, boda i sl.) objavljuje
Udruga u časopisu »Privatna praksa u zdravstvu«.
IzraČun plaĆe radniku koji
pored poslova radnog mjesta obavlja i poslove rukovoĐenja po ugovoru o
sluŽbi
Članak
90.
Ravnatelj zdravstvene
ustanove ili direktor trgovačkog društva ili drugi radnik zdravstvene ustanove,
trgovačkog društva koji pored poslova radnog mjesta koje obavlja po ugovoru o
radu obnaša i posebne dužnosti (šef odjela, voditelj ljekarne, laboratorija i
td.), ostvaruje plaću primjenom mjerila i kriterija iz ovog Kolektivnog ugovora
za radno mjesto iz ugovora o radu (npr. liječnik specijalist, farmaceut itd.),
srazmjerno vremenu obavljanja tih poslova u okviru punoga radnog vremena
(PRV) i plaću za obnašanje posebnih dužnosti, odnosno za posebna ovlaštenja u
procesu rada (šef odsjeka, odjela, pomoćnik ravnatelja – direktora i sl.)
sukladno dogovoru s osnivačima, a legalizirano ugovorom o
službi.
Bazni iznos svih primitaka
koji služi za ocjenu ekonomske snage zdravstvene ustanove – trgovačkog društva u
privatnom vlasništvu – poslodavca, u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora
utvrđuje zdravstvena ustanova, trgovačkog društvo – poslodavac svojim
financijskim planom za svako radilište – tim ili sl. (ambulanta, dijagnostički
laboratorij, itd.).
Isplata akontacije
plaĆe
Članak
91.
Radnik u privatnoj praksi
Hrvatske tijekom poreznog razdoblja ostvaruje akontaciju
plaće.
Ako se tijekom godine
promjene parametri za izračun primjerene plaće radniku prema odredbama ovog
Kolektivnog ugovora, poslodavac posebnim rješenjem jednom ili više puta
godišnje, zavisno o veličini promjena parametara, obavlja obračun plaće
radniku u odnosu na obračunate i isplaćene akontacije.
Isplata plaĆe radniku –
vlasniku ustanove – trgovaČkog druŠtva
Članak
92.
Ako za poslodavca – pravnu
osobu obavlja poslove radnika vlasnik ili suvlasnik pravne osobe, na radnom
mjestu primjerenom njegovom zanimanju, te je po tom osnovu osiguran, poslodavac
za njega vlasnika/suvlasnika utvrđuje plaću sam ili u dogovoru s drugim
vlasnicima i to najmanje u iznosu koji je propisan posebnim zakonom, kao iznos
osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, za poduzetničku
plaću.
PlaĆe pripravnika i
specijalizanata
Članak
93.
Radniku – pripravniku, koji se
osposobljava za samostalni rad pripada plaća, odnosno naknada plaće utvrđena
prema mjerilima iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog ugovora, svedeno na 30%
utvrđenog iznosa.
Radniku
– specijalizantu, za vrijeme svladavanja programa specijalizacije edukacijom u
zdravstvenoj ustanovi/ustanovama i/ili trgovačkom društvu u kojoj/ima provodi
program specijalizacije, pripada naknada plaće utvrđena primjenom mjerila i
kriterija iz članka 76. i 77. ovog Kolektivnog ugovora, svedeno na 30% utvrđenog
iznosa.
Za
vrijeme rada za poslodavca u tijeku specijalizacije, specijalizant ostvaruje
pravo na plaću prema mjerilima i kriterijima iz članka 76. i 77. ovog
Kolektivnog ugovora svedeno na najmanje 50% utvrđenog
iznosa.
Prava pripravnika
volontera
Članak
94.
Pripravnik volonter je
zdravstveni radnik koji je zaključio ugovor o volontiranju s
poslodavcem.
Volonter ima pravo na
mirovinsko i zdravstveno osiguranje te osiguranje od ozljede na radu i
profesionalne bolesti na teret poslodavca, prema uvjetima kako je propisano
posebnim zakonom o obveznim osiguranjima.
Pravo na veĆu plaĆu radnika
ako tako odluČi poslodavac
Članak
95.
Radnik
ima pravo na pripadajuću plaću utvrđenu prema odredbama glave IV. ovog
Kolektivnog ugovora i više od toga, ako tako odluči
poslodavac.
Pravo radnika odnosno obveza
poslodavca uruČiti radniku obraČun isplaĆene plaĆe, naknade plaĆe i
otpremnine
Članak
96.
Prilikom obračuna za isplatu
plaće, naknade plaće i otpremnine, poslodavac je dužan radniku uručiti obračun
iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i
otpremnine.
Obračun iz prethodnog stavka
ima snagu ovršne isprave u sudskom postupku.
Periodske
poviŠice
Članak
97.
Primjerena plaća radnika
utvrđena na način kako je propisano glavom IV. ovoga Kolektivnog ugovora,
povećava se za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža radnika na radu kod
istog poslodavca.
Periodsku povišicu plaće
radnik stječe od sljedećeg 1. u mjesecu u odnosu na dan/mjesec, kada je navršio
potreban broj godina radnog staža za prvu ili sljedeću periodsku
povišicu.
Poslodavac može odlučiti da
radniku prizna pravo na periodsku povišicu za njegov ukupni radni staž, kao
pravo iz minulog rada, tj. za rad radnika kod drugog/ih
poslodavca/aca.
DeŽurstvo
Članak
98.
Ako poslodavac naredi radniku
dežurstvo, kao poseban oblik rada, obvezan je radniku utvrditi pravo na plaću za
taj oblik rada.
Naknadu za dežurstvo radnika
poslodavac utvrđuje u paušalnom iznosu i to:
1) za dežurstvo radnim
danom:
2) radnim danom pred neradni
dan (blagdani, po članku 3. Zakona.... »Narodne novine«, br. 33/96.) i
nedjeljom
3) blagdanom (iz članka 1.
Zakona ... »Narodne novine«, br. 33/96).
Paušalni iznos naknade
ovisi:
– o trajanju
dežurstva,
– o procjeni rada/prema
zanimanju/radnik koje se obavlja u dežurstvu, mjereno
satima,
– procjeni obvezne
prisutnosti u dežurstvu u odnosu na ukupno trajanje
dežurstva.
Paušalni iznos naknade iz
stavka 2. ovog članka povećava se za:
– 20 % za dežurstvo pod 2.,
a
– 30 % za dežurstvo pod
3.
Nakon odrađenog dežurstva
nedjeljom i blagdanom radnik ima pravo na jedan plaćeni slobodan
dan.
Raspored dežurstva utvrđuje
poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana unaprijed, kako bi radnik mogao
planirati svoje osobne i obiteljske obveze, a iznimno za kraće razdoblje, ako je
poslodavac utjecajem drugih čimbenika, doveden u takvo stanje (obveza izvršenja
rasporeda dežurstva doma zdravlja, grada, općine i sl.).
VeĆi iznos
deŽurstva
Članak
99.
Ako poslodavac naređuje
dežurstvo svom radniku po rasporedu doma zdravlja ili hitne pomoći ili jedinice
lokalne samouprave, jer ga na to obvezuje primjena ugovora o provođenju primarne
zdravstvene zaštite za djelatnost koju obavlja prema HZZO-u, pa realizira veće
iznose naknade za obavljeno dežurstvo svog radnika, jer je isto obračunato
primjenom drugih, povoljnijih mjerila za obračun, u odnosu na mjerila prema
prethodnom članku ovoga Kolektivnog ugovora, radnik ostvaruje naknadu za
dežurstvo u tom – većem iznosu.
DeŽurstvo
specijalizanta
Članak
100.
Ako specijalizant obavlja
dežurstvo u zdravstvenoj ustanovi gdje provodi program specijalizacije, pravo na
naknadu s tog naslova ostvaruje u toj ustanovi i na njen
teret.
Naknadu za dežurstvo
obračunava i isplaćuje poslodavac one zdravstvene ustanove u kojoj radnik
obavlja poslove na specijalističkoj edukaciji i koji je rješenjem naredio
dežurstvo specijalizantu, ili njegov poslodavac, ako je zdravstvena ustanova –
nastavna baza uplatila poslodavcu naknadu za dežurstvo, koje je obavio njegov
specijalizant u toj ustanovi.
Pripravnost
Članak
101.
Ako
poslodavac naredi radniku da u svoje slobodno vrijeme bude na dispoziciji
poslodavcu, tj. u stanju pripravnosti, prema obilježjima iz Zakona, kako bi na
poziv mogao intervenirati u obavljanju poslova svog radnog mjesta u prostorijama
rada ili na drugom mjestu, radnik ima pravo na naknadu za pripravnost koja mu je
naređena kao poseban oblik rada.
Naknadu za pripravnost
obračunava poslodavac od iznosa nadoknade obračunate za dežurstvo, ovisno o tome
za koji dan je radnik po rasporedu u stanju pripravnosti i
to:
a) za standardnu pripravnost
20%,
iznosa za dežurstvo, a
b) za pripravnost glede moguće intervencije
u
stanu bolesnika koji je udaljen od mjesta
stanovanja radnika više od 20
km cestovne
udaljenosti
30%,
iznosa za dežurstvo
Članak
102.
Pripravnost radnim danom
traje 16 sati, a nedjeljom i blagdanom 24 sata.
Raspored stanja pripravnosti
radnika utvrđuje poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana unaprijed, a iznimno
za kraće razdoblje.
Članak
103.
Ako poslodavac naredi radniku
pripravnost po rasporedu doma zdravlja ili županije, grada, općine i sl.,
izvršavajući preuzetu obvezu iz ugovora, radnik ima pravo na naknadu plaće za
pripravnost u iznosu koji je poslodavac obračunao naručitelju pripravnosti, ali
ne u manjem iznosu u odnosu na obračunati iznos prema odredbama prethodnog
članka ovoga Kolektivnog ugovora.
Rad
po pozivu
Članak
104.
Rad po pozivu je poseban
oblik rada kada radnik ne mora biti nazočan u prostorijama poslodavca, ali se
mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti u tom
prostoru.
Ako se ispune pretpostavke iz
prethodnog stavka, radnik ima pravo na naknadu za obavljeni rad, zavisno
od:
– vremena provedenog na radu
za obavljanje usluga obavljenih po pozivu,
– dana, kada je obavljen rad,
u odnosu na dane u tjednu, prema podjeli iz članka 98. stavak 2. ovoga
Kolektivnog ugovora:
• i to tako da se broj
sati rada množi sa prosječnom vrijednosti sata rada radnika iz njegove prosječne
plaće obračunate i isplaćene u prethodnom mjesecu njegovog
rada,
• uvećane za isti % kako je navedeno u članku
106. ovoga Kolektivnog ugovora, prema opisanim uvjetima
rada.
Pravni status obraČunate i
isplaĆene naknade za deŽurstvo, pripravnost i rad po
pozivu
Članak
105.
Obračunata naknada za
dežurstvo, pripravnost i za rad po pozivu pribraja se obračunatoj plaći
radnika/mjesec za isplatu i slijedi pravnu sudbinu plaće glede ostvarivanja
prava radnika iz svih vrsta osiguranja.
PoveĆanje plaĆe
radniku
Članak
106.
Plaća radnika utvrđena ovim Kolektivnim
ugovorom uvećat će se za najmanje:
– za rad noću
15%
– za prekovremeni rad
15%
– za rad nedjeljom
10%
– za rad u smjenskom radu u
drugoj
smjeni ili dvokratni rad s prekidom
dužim od 1 sat
5%
Noćnim
radom smatra se rad u vremenu između 22 sata tekućeg i 6 sati idućeg
dana.
Naknade
iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
Poslodavac može svojim
rješenjem za kraće ili duže vremensko razdoblje rada radnika utvrditi radniku
povećanje plaće iz stavka 1. i u većem postotku.
Članak
107.
Za rad
u dane blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom....(»Narodne novine«, br.
33/96) te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na naknadu plaće uvećanu za najmanje
120%.
PlaĆa za rad u drugom
mjestu
Članak 108.
Radniku, koji je po rješenju
ministra zdravstva upućen na rad u zdravstvenu ustanovu izvan mjesta rada
radnika koje je označeno u ugovoru o radu, utvrdit će se plaća za takav rad
prema rješenju ministra, a ne može biti manja od plaće obračunate prema
mjerilima iz ovoga Kolektivnog ugovora.
Obračun i isplatu plaće
radniku u smislu odredbi prethodnog stavka obavlja
poslodavac.
Za vrijeme rada u drugoj
zdravstvenoj ustanovi, kako je navedeno u stavku 1. ovog članka radnik ima pravo
i na smještaj, prehranu, troškove prijevoza i druge izdatke sukladno rješenju
ministra zdravstva na teret ustanove u kojoj obavlja rad po
rasporedu.
Rokovi za isplatu
plaĆe
Članak
109.
Plaća se isplaćuje u pravilu
jednom mjesečno za prethodni mjesec.
Kada se plaća isplaćuje
jednom mjesečno, razmak između dvije isplate u pravilu ne smije biti dulji od 30
dana, a iznimno najdulje do 40 dana, s tim da se kod sljedeće isplate nadoknadi
poremećena dinamika.
Kad se plaća isplaćuje dva
puta mjesečno, prvi dio ne može iznositi manje od 50% pripadajuće mjesečne plaće
radnika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se obavlja
isplata. Drugi dio plaće isplaćuje poslodavac radniku u pravilu do15-og, a
iznimno do 20-og dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac koji na dan
dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ju ne isplati u
cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada
plaće ili otpremnine, uručiti radniku obračun iznosa koji je bio dužan
isplatiti. Takav obračun ima snagu vjerodostojne isprave.
Uplata Članarine Sindikatu
na teret plaĆe radnika
Članak
110.
Na
teret plaće radnika poslodavac obustavlja iznos članarine u korist Sindikata
zaposlenika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske i uplaćuje na
propisani žiroračun u roku od 3 dana, računajući od dana isplate plaće
radniku.
Isplata najniŽe
plaĆe
Članak
111.
Za vrijeme zastoja u poslu
ili bilo kojih poremećaja, koji utječu na obim poslovanja poslodavca, što se
odražava na pad prometa poslodavca, pa poslodavac ne može pokriti zavisne
troškove poslovanja/mjesec ili dulje razdoblje ili zbog velikog rasta troškova
poslovanja, koje poslodavac nije pokrio/mogao pokriti većim odgovarajućim
prihodom, rasta troškova, koji su uzrokovani drugim razlozima objektivne prirode
ili subjektivnim razlozima bilo poslodavca ili samog radnika, radnik ima pravo
na plaću obračunatu primjenom mjerila i kriterija iz ovog Kolektivnog ugovora,
koja može biti i manja od plaće utvrđene za radnika prethodnim rješenjem i to
samo za razdoblje zastoja u poslu, te ne može biti manja od najniže
plaće.
Najniža plaća, u smislu
odredbi prethodnog stavka je plaća koja je jednaka iznosu najniže osnovice za
obračun obveznih doprinosa i jednaka je za sve radnike
poslodavca.
PlaĆa = poslovna
tajna
Članak
112.
Visina plaće/radnik u
privatnoj praksi Hrvatske smatra se poslovnom tajnom.
Zbog kršenja poslovne tajne iz prethodne
stavke ovog članka, poslodavac može s radnikom raskinuti ugovor o radu na
njegovu štetu, primjenjujući institut izvanrednog otkaza.
2. Naknada
plaće
Članak
113.
Radnik ima pravo na naknadu
plaće kada ne radi zbog:
– godišnjeg
odmora
– plaćenog
dopusta,
– državnih blagdana i
neradnih dana utvrđenih zakonom,
– obrazovanja,
prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja na koje je upućen od strane
poslodavca,
– obrazovanja za potrebe
sindikalne aktivnosti
– drugih slučajeva utvrđenih
zakonom.
Za vrijeme kada radnik ne
radi, kako je navedeno u prethodnom stavku ovog članka, radnik ima pravo na
naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna
tri mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja sa rada, prema posebnom rješenju
poslodavca.
Članak
114.
Za vrijeme obustave
obavljanja djelatnosti poslodavca (članak 150. Zakona) , kada se radnik nalazi
na tzv. čekanju za nastavak rada, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu
najniže plaće.
Naknada plaĆe zbog
bolovanja
Članak
115.
Ako je radnik odsutan s rada
zbog bolovanja do 42 dana i isplata naknade tereti sredstva poslodavca, pripada
mu naknada plaće:
a) 70% od osnovice ako
bolovanje traje do 6 dana,
b) 75% ako bolovanje traje do
30 dana u kontinuitetu,
c) 80% ako bolovanje traje 42
dana u kontinuitetu.
Osnovicu čini iznos prosječno
isplaćene plaće po radniku/mjesec ostvarene u prethodna 3 mjeseca, računajući na
dan nastupa bolovanja.
3. Pravo radnika na isplatu
godišnje nagrade
Članak
116.
Poslodavac će isplatiti
radnicima godišnju nagradu u visini najniže plaće iz članka 111. ovog
Kolektivnog ugovora, uz uvjet da nije poslovao s gubitkom.
Obveznik plaćanja poreza iz
dohotka posluje s »gubitkom« ako ostvareni neto dohodak za pokriće troškova
života poreznog obveznika evidentiran u poreznoj prijavi (u grupnoj praksi zbir
poreznih prijava suvlasnika) nije ostvaren u visini koja se dobije množenjem
iznosa prosječne neto isplaćene plaće radnika u djelatnosti zdravstva/godinu za
prethodnu godinu s koeficijentom 2,5. Ako je vidljivo da je poslodavac nakon
izvedene računske operacije realizirao veći neto dohodak, koji je dovoljan za
isplatu godišnje nagrade radniku, tada ne posluje s »gubitkom« i u obvezi je
isplatiti 13. plaću radniku/radnicima u iznosu kako je navedeno u stavku 1. ili
srazmjerno manje, ako preostali iznos ne dozvoljava isplatu punog iznosa 13.
plaće ili pak srazmjerno više.
Poslodavac, obveznik plaćanja
poreza iz dobiti posluje s »gubitkom«, ako godišnji iznos bruto plaće/radnik u
djelatnosti zdravstva RH (objava: Izvješće Državnog zavoda za statistiku)
pomnoži sa koeficijentom 2,5 za sebe ili za sebe i za ostale suvlasnike (za
grupnu privatnu praksu, ako su radnici), da bi dobio izvedeni godišnji iznos
bruto plaće za »isplatu« vlasniku – suvlasniku (prvi bruto). Od dobivenog iznosa
odbija se iznos isplaćene bruto plaće za vlasnika/vlasnike (prvi bruto). Ocjena,
da li je poslodavac ostvario »gubitak« u poslovanju dobije se ako dobiveni iznos
razlike dobiti nakon oporezivanja daje razliku do pozitivne »0«. Ako se tada i
nakon toga iskaže razlika neto dobiti, poslodavac/ci ne posluju s »gubitkom« i u
obvezi je/su isplatiti 13. plaću radniku (prvi bruto) u iznosu iz stavka 1. ovog
članka ili srazmjerno manje odnosno više, zavisno od ostatka tako izvedene neto
dobiti poslodavca (iz neto dobiti isplaćuje se 13. plaća radniku i doprinosi
»na« plaću).
Članak
117.
Pravo iz prethodnog članka
radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja poslodavca.
Isplatu godišnje nagrade
radnik ostvaruje do kraja travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, nakon što
poslodavac saldira ukupni rezultat poslovanja, mjeren veličinama iz prethodnog
članka ovog Kolektivnog ugovora.
V.
OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
ZajedniČke odredbe za
ostvarenje prava radnika na naknade za materijalna prava iz rada i po osnovi
rada
Članak
118.
Riječi
ili sklop riječi u razradi materije ove glave, imaju sljedeće pojmovno pravno
značenje:
• osnovica
je novčani
iznos određen Pravilnikom o porezu na dohodak/osnov, na kojeg se u isplati,
temeljem Zakona o porezu na dohodak ne obračunavaju doprinosi i
porez;
• isti poslodavac je poslodavac radniku, prema
odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, tj. poslodavac s kojim je radnik sklopio
ugovor o radu, odnosno poslodavac na kojeg je posebnim ugovorom prenijet ugovor
o radu u smislu članka 129. ZOR-a.
Otpremnina radniku prilikom
odlaska u mirovinu
Članak
119.
Radniku koji odlazi u
mirovinu pripada pravo na otpremninu prema uvjetima iz ovoga Kolektivnog ugovora
u iznosu do visine osnovice.
Iznos za isplatu otpremnine
radniku iz prethodnog stavka uvjetovan je njegovim brojem godina rada za istog
poslodavca, računajući do dana odlaska u mirovinu.
Radnik iz stavka 1. ovog
članka ostvaruje pravo na otpremninu najmanje u iznosu koji se dobije primjenom
2,85% na iznos osnovice, za svaku godinu rada radnika za istog poslodavca, a
najviše do iznosa osnovice.
Poslodavac može odlučiti da
radniku isplati i veći iznos otpremnine, od pripadajućeg iznosa prema obračunu
iz prethodnog stavka.
Ako poslodavac odluči da
radniku isplati otpremninu u većem iznosu od iznosa osnovice, razlika za isplatu
u obračunu slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika.
PomoĆ radniku ili njegovoj
obitelji
Članak
120.
Radnik
ili njegova obitelj ima/ju pravo na pomoć do visine osnovice, na osnovi rješenja
poslodavca u slučaju:
a)
smrti radnika
b)
smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi
c)
nastanka teške invalidnosti radnika
d)
bolovanja dužeg od 90 dana (jednom godišnje).
a)
za smrt radnika
Članak
121.
Obitelj
umrlog radnika ima pravo na pomoć najmanje u visini
osnovice.
b)
za smrt bračnog druga
Članak
122.
Radnik
u slučaju smrti bračnog druga ima pravo na pomoć u visini od najmanje 50% od
osnovice.
i
djeteta i/ili roditelja
Članak
123.
Radnik
u slučaju smrti djeteta ili roditelja u skrbi ima pravo na pomoć u visini od
najmanje 25% od osnovice.
c)
invalidnosti radnika
Članak
124.
Radniku, zbog svoje
invalidnosti ima pravo na pomoć u visini od najmanje 30% od
osnovice.
Smatra
se da je kod radnika nastupila invalidnost, ako mu je nadležno tijelo
mirovinskog osiguranja utvrdilo stupanj njegove tjelesne invalidnosti najmanje
70%, prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja.
d) bolovanja
radnika
Članak
125.
Radnik
u slučaju bolovanja koje traje duže od 90 dana ima pravo na pomoć jednom
godišnje u visini od najmanje 10% od osnovice.
TroŠkovi sluŽbenog
putovanja
Članak
126.
Kada je radnik upućen na
službeno putovanje u zemlji, ima pravo na nadoknadu prijevoznih troškova,
troškova noćenja i dnevnica, sve u visini iznosa
osnovice/osnov.
Naknada troškova i dnevnica
za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se na način kako je to regulirano za
tijela državne vlasti.
Naknadu za službeno putovanje
ostvaruje radnik na osnovi izdanog putnog naloga od strane
poslodavca.
Terenski
dodatak
Članak
127.
Za vrijeme rada izvan
sjedišta rada poslodavca i izvan mjesta stalnog boravka radnika, radnik ima
pravo na terenski dodatak za pokrivanje povećanih troškova zbog boravka na
terenu, do visine osnovice.
Visina terenskog dodatka
ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka
na terenu.
Dnevnica i terenski dodatak
međusobno se isključuju.
Terenski dodatak isplaćuje se
unaprijed, najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec na osnovi
rješenja poslodavca.
Naknada za odvojeni
Život
Članak
128.
Radnici na specijalizaciji,
užoj specijalizaciji i radnici koje je poslodavac uputio na poslijediplomski
studij, a sve u kontinuiranom trajanju od 30 dana i više izvan mjesta stalnog
boravka, ostvaruju pravo na naknadu za odvojeni život do visine
osnovice.
Naknada za odvojeni život
isključuje terenski dodatak.
Naknada troŠkova prijevoza
na posao
i s posla
Članak
129.
Ako
radnik za dolazak na posao i povratak s posla koristi sredstva prijevoza, ima
pravo na naknadu troškova.
Radnik
ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla i to samo ako se
koristi sredstvima mjesnoga javnog prijevoza u visini
osnovice.
Radnik ima pravo na naknadu
troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini
stvarnih izdataka, u visini osnovice.
Ako radnik mora sa stanice
međumjesnoga javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci
utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog
prijevoza.
Naknada troškova prijevoza iz
stavka 1., 2. i 3. ovoga članka isplaćuje se radniku zajedno sa
plaćom.
KoriŠtenje privatnog
automobila u sluŽbene svrhe
Članak 130.
Ako je
radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će
mu se troškovi u visini 30% od osnovice po prijeđenom
kilometru.
Izvješće radnika mora
sadržavati podatke koji ukazuju da je radnik stvarno obavljao poslove službenog
karaktera, relacije vožnje i broj stvarno prijeđenih km.
Isplatu
naknade odobrava poslodavac na istom ili posebnom aktu.
Isplata jubilarne
nagrade
Članak
131.
Radnik ima pravo na isplatu
jubilarne nagrade za ukupno navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog
staža ostvaren kod istog poslodavca i to najmanje 30 % iznosa osnovice/jubilarni
broj godina.
Rješenjem, kojim poslodavac
odobrava isplatu, utvrđuje istovremeno i broj ukupno navršenih godina radnog
staža radnika na radu za istog poslodavca, računajući do 31. 12. tekuće godine,
nezavisno kada poslodavac obavlja isplatu jubilarne
nagrade.
Istim rješenjem poslodavac
može utvrditi i veći postotak za isplatu jubilarne nagrade u odnosu postotak iz
stavka 1. ovog članka, a najviše do 100 % iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči
isplatiti veći iznos nagrade od osnovice, razlika za isplatu slijedi pravnu
sudbinu obračuna plaće radnika.
Isplata pomoĆi za kupnju
poklona djetetu
Članak
132.
Radniku, roditelju djeteta za
koje je nositelj zdravstvenog osiguranja, poslodavac će isplatiti jednom
godišnje sredstva za poklon djetetu mlađem od 15 godina starosti u visini
najmanje od 6,66% od osnovice, za svaku godinu života djeteta, najviše do iznosa
osnovice.
Rješenjem, poslodavac
utvrđuje visinu iznosa za poklon djetetu. Istim rješenjem poslodavac može
odobriti isplatu za poklon djetetu koji nije nositelj zdravstvenog osiguranja
djeteta.
PomoĆ radniku za Štete
izazvane elementarnim nepogodama
Članak
133.
Radnik
koji je pretrpio štete na svojoj imovini zbog elementarne nepogode može
ostvariti pomoć za otklon šteta, prema mogućnosti poslodavca u odnosu na visinu
procijenjene štete.
Poslodavac posebnim rješenjem
odlučuje da li će ili ne participirati u otklonu štetnih posljedica na imovini
radnika.
Isplata »boŽIĆnice« ili
regresa za godiŠnji odmor
Članak
134.
Radnik
ima pravo na isplatu tzv. »božićnice« ili regres za korištenje godišnjeg odmora
u visini najmanje 2,85% od osnovice, obračunato za svaku godinu rada za istog
poslodavca, u svakoj kalendarskoj godini rada.
Posebnim rješenjem poslodavac
utvrđuje iznos »božićnice« ili regresa u svakoj godini rada radnika, do iznosa
kako je utvrđeno u prethodnom stavku ili više od toga, do iznosa osnovice. Ako
poslodavac odluči isplatiti veći iznos za navedeni osnov, razlika od iznosa
osnovice do isplaćenog iznosa, u isplati slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće
radnika.
Prava radnika izvrŠava
poslodavac posebnim rjeŠenjem
Članak
135.
Poslodavac posebnim rješenjem
izvršava prava radnika utemeljena ovom glavom Kolektivnog ugovora.
Ako
poslodavac utvrdi isplatu za pojedino pravo u većem iznosu od osnovice, razlika
većeg iznosa za isplatu, slijedi u obračunu za isplatu pravnu sudbinu plaće
radnika.
VI.
PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak
136.
Ugovor
o radu sklopljen između poslodavca i radnika prestaje na način kako je propisano
člankom 103. Zakona o radu.
Otkaz ugovora o
radu
1.
za poslodavca koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika
Članak
137.
Poslodavac može otkazati
ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to
ima opravdani razlog u smislu članka 106. stavak 1. ZOR-a, tj. u
slučaju:
a)
prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih
ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
b) ako
radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa, zbog
određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz)
ili
c) ako
radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika).
Članak
138.
Radnik
može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći
za to razlog.
2.
za poslodavca koji zapošljava 21 i više od 21 radnika
Članak
139.
Poslodavac koji zapošljava 21
i više radnika može otkazati ugovor o radu iz istih razloga, kako je navedeno za
poslodavca pod 1., uz posebne uvjete kako je propisano člankom 106. st. 2. – 4.
ZOR-a.
3.
zajedničke odredbe
Članak
140.
Odluku o otkazu ugovora o
radu poslodavac dostavlja radniku u pisanom obliku.
U odluci iz prethodnog stavka
poslodavac mora navesti i obrazložiti razloge otkaza.
Otkazni rok ugovora o radu,
teče od dana dostave odluke o otkazu radniku.
U sudskom postupku poslodavac
mora dokazati postojanje razloga za otkaz.
Pojam dostave smatra se dan
kada je radnik primio otkaz ugovora o radu.
Tijek otkaznog
roka
Članak
141.
Otkazni rok ne teče, ako je
na dan donošenja odluke o otkazu radnica trudna, ili koristi porodni dopust ili
koristi dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju ili koristi pravo na
rad sa skraćenim radnim vremenom roditelja, odnosno posvojitelja ili je radnik
na bolovanju i sl. sve kako je navedeno u članku 111. stavak 5.
ZOR-a.
Ako poslodavac daje otkaz
ugovora o radu radnici u uvjerenju da nije trudna u vrijeme dostave odluke,
radnica, da bi istakla prigovor promašene pasivne legitimacije, mora u roku od
15 dana, od dana dostave otkaza ugovora o radu, obavijestiti poslodavca o svojoj
trudnoći uz prezentaciju odgovarajuće potvrde ovlaštenog
liječnika.
Nabrojene okolnosti u stavku
1. ovog članka ne sprečavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno
vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen.
Neposredni naČin
dostave
Članak
142.
U slučaju neposredne dostave
odluke o otkazu, radnik svojim potpisom potvrđuje na samoj odluci prijem odluke,
uz naznaku dana, mjeseca i godine prijema.
Ako radnik odbije dostavu
odluke, na opisani način kako je navedeno u prethodnom stavku, poslodavac tu
činjenicu registrira zabilježbom na samoj odluci. Ako su činu dostave odluke
bile nazočne druge osobe, u zabilježbi poslodavac navodi i njihova imena i
prezimena, te njihov status i njihov odnos prema poslodavcu. Dostava
odluke o otkazu ugovora o radu na opisani način je pravovaljana, ako je
poslodavac javno obznanio predmet sadržaja odluke, koju pokušava uručiti radniku
(npr. navesti da mu uručuje otkaz ugovora o radu).
Posredni naČin
dostave
Članak
143.
Ako se
poslodavac odluči na posrednu dostavu odluke o otkazu ugovora o radu, tada
odluku dostavlja na adresu radnika preporučenom poštom s povratnicom ili
posebnom kurirskom dostavom.
Dan dostave odluke o otkazu Ugovora o
radu radniku, na opisani način u prethodnom stavku, smatra se danom prijema
pošiljke od strane radnika, kako je potvrđeno na povratnici ili knjizi –
dokumentu dostave i to s njegovim potpisom ili potpisom njegove ovlaštene
osobe.
Članak
144.
Ugovoreni ili propisani
otkazni rok otkaza ugovora o radu radniku teče od dana dostave otkaza, kako je
navedeno u prethodnom članku.
Radniku, koji je u tijeku
korištenja prava iz članka 111. stavak 5. ZOR-a i kojem je u tom vremenu
dostavljen otkaz ugovora o radu, na propisani način, otkazni rok teče od dana
koji se nadovezuje na zadnji dan korištenja navedenog
prava.
Članak
145.
Radniku, kojem je uručen
otkaz ugovora o radu, a on nije u tijeku korištenja jednog od prava navedenih u
članka 111. stavak 5. ZOR-a, prestaje ugovor o radu danom isteka otkaznog roka,
s tim, da naknadno stečeno pravo prema opisu iz istog članka ZOR-a radnik
ostvaruje prema propisima koji reguliraju ostvarenje tih/tog prava, bilo na
teret poslodavca ili HZZO-a ili MO ili ..... (na primjer prava iz zdravstvenog
osiguranja i sl.).
Dokazivanje opravdanog
otkaza
Članak
146.
Poslodavac koji otkazuje
ugovor o radu, mora dokazati postojanje opravdanog razloga za
otkaz.
Poslodavac koji je zbog
gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku – poslovno
uvjetovani otkaz, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog
radnika.
Otkaz ugovora
poslodavcu
Članak
147.
Radnik
može poslodavcu otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok,
ne navodeći za to razlog/e.
4.
Otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem
radnika
Članak
148.
Poslodavac naveden pod 1. i
2. ove glave Kolektivnog ugovora može otkazati radniku ugovor o radu za učinjene
tzv. lakše povrede radnih obveza, ili tzv. otkaz uvjetovan skrivljenim
ponašanjem radnika (redoviti otkaz ugovora o radu), ako:
1. radnik učestalo zakašnjava
na posao,
2. radnik učestalo napušta
sjedište rada poslodavca prije isteka propisanoga radnog
vremena,
3. radnik napušta radno
mjesto tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih
razloga,
4. ako se neuljudno ponaša
prema kolegama radnicima, poslovnim partnerima Poslodavca, kupcima i tome
sl.,
5. radnik ne izvršava obvezne
upute poslodavca za rad iz članka 3. Zakona o radu, u skladu s naravi i vrstom
rada,
6. radnik ne održava čistoću
i urednost radnog mjesta i sredstava rada,
7. radnik neopravdano
izostane s posla 1 dan,
8. radnik ne obavijesti
poslodavca ili ovlaštenu osobu poslodavca o spriječenosti dolaska na posao u
roku od 24 sata, računajući od dana nastanka osnova,
9. radnik ne vodi ili
neuredno vodi propisane evidencije, na način i po postupku kako mu je naredio
poslodavac u okviru poslova radnog mjesta,
10. radnik ne koristi
propisana zaštitna sredstva,
11. radnik ne obavi propisane
preglede u roku koji se nadovezuje na rok upisan u sanitarnoj
iskaznici.
12. radnik ne obavi
cijepljenje, ako je isto propisano ili određeno od strane poslodavca (tetanusu,
virusni hepatitis, itd.),
13. radnik ne pridržava se uputa
proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih
sredstava.
14. radnik, koji pokuša
spolno uznemiriti drugog radnika riječima, pokretom, gestom ili
sl.
15. radnik koji je došao u
posjed intimnih fotografija drugog radnika, te slike, bez njegovog znanja ili
ovlaštenja prezentira drugim radnicima.
Protupravno ponašanje radnika
i njegovu izjavu u odnosu na optužbu, u smislu odredbi prethodnog stavka,
poslodavac registrira u pismenoj formi (dokument), kao dokaz da je saslušao
radnika na okolnost presumpcije njegovog protupravnog
ponašanja.
Ako radnik odbije dati izjavu
o njegovom navodnom protupravnom ponašanju, poslodavac tu činjenicu evidentira
na istom dokumentu, kao svoju zabilježbu, uz naznaku vremena, kada je pokušao
ishoditi od zaposlenika njegovu izjavu. Ako je/su tom činu bila/bile nazočna/ne
osoba ili druge osobe, poslodavac navodi njihova imena, prezimena i njihov
status u odnosu na poslodavca i radnika.
Obveza poslodavca upozoriti
radnika na posljedice njegovog protupravnog ponaŠanja
Članak
149.
Prije
realizacije namjere redovitog otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog ponašanjem
radnika u smislu odredbi prethodnog članka Kolektivnog ugovora, nakon što je
radnik već prethodno učinio istu ili sličnu povredu radne obveze (za što
poslodavac ima dokaz), poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz
radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza ugovora o radu za slučaj ponovnog
kršenja tih obveza.
SkraĆenje otkaznog
roka
Članak
150.
Radniku
kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, za osnove
iz stavka 1. prethodnog članka, zakonski otkazni rok utvrđuje se u dužni ˝
pripadajućega otkaznog roka.
Izvanredni otkaz ugovora o
radu
Članak
151.
Poslodavac i radnik imaju
opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljen na neodređeno ili određeno
vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka
(izvanredni otkaz), ako nastavak radnog odnosa radnika za poslodavca nije moguć,
zbog učinjene osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, kao
npr.:
1. neizvršavanje, nesavjesno,
nepravodobno ili nemarno izvršavanje radnih
obveza,
2. nezakoniti rad ili
propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je radnik ovlašten radi
sprečavanja nezakonitosti,
3. nezakonito raspolaganje
sredstvima poslodavca (krađa novca ili potrošnog materijala ili sitnog
inventara i sl.),
4. nesvrsishodno i
neodgovorno korištenje sredstava rada i nakon upozorenja koje je imalo za
posljedicu kvar, ubrzano habanje i tome sl.,
5. nepoduzimanje radnji, koje
je poslodavac dužan poduzeti u okviru svojih ovlaštenja s negativnim
reperkusijama na prava radnika,
6. neizvršavanje obveza
radnika iz domene zaštite na radu, zaštite od požara, sprečavanje eksplozija,
štetnih djelovanja otrovnih i drugih opasnih tvari, kao što su da
radnik:
* ne radi s dužnom pažnjom i
na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, kao zdravlje i život i
drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja;
* ne pristupi svim
organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi
radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom
mjestu;
* se ne pridržava propisanih
i priznatih mjera zaštite na radu;
* se ne pridržava uputa
proizvođača sredstava rada za ispravno korištenje tih
sredstava;
* ne obustavi rad ili
korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja
opasnosti za rad na siguran način;
* ne koristi osobna zaštitna
sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje;
* ne upozori neposrednog
rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim
uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i
postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti
život i zdravlje radnika;
* ne upozna poslodavca ili
nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na tjelesne
nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati
posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov
okoliš;
* ne ovlada znanjima iz
zaštite na radu u mjeri potrebno za rad na siguran način;
* se ne podvrgava provjeri da
li obavlja rad i pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je
bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;
* ne pristupi zdravstvenim,
psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen od
poslodavca;
* ne pristupi praktičnoj
provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova na
radilištu (ordinaciji, laboratoriju, dijagnostičkoj jedinici, ljekarni,
galenskom laboratoriju, stanu pacijenta, podružnici i dr.) na način i po
postupku, kako je propisano zakonskim propisima;
* se ne pridržava pisanih
uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja
strojeva i uređaja;
7. drsko i arogantno
ponašanje prema poslodavcu i drugim osobama, kao i poslodavca prema
radniku,
8. zloporaba položaja i
prekoračenja danog ovlaštenja,
9. odbijanje izvršenja naloga
izdanog od strane poslodavca ili ovlaštene osobe, ako za to ne postoje opravdani
razlozi na strani radnika,
10. neovlaštena posluga
sredstvima rada koja radnik koristi u procesu rada za poslodavca, za svoje ili
tuđe potrebe, a koja mu stoje na raspolaganju pri izvršenju radnih zadaća za
poslodavca,
11.
iznošenje poslovnih podataka iz dnevnih, mjesečnih ili godišnjih izvješća
poslodavca, kao npr. podataka o prometu, troškovima poslovanja, poslovnim
partnerima, radnicima i drugim osobama koje obavljaju poslove za poslodavca,
rezultatima poslovanja i slično, sve kao izraz odavanja poslovne tajne
poslodavca;
12. iznošenje podataka iz
osobnog statusa pacijenta, korisnika usluga poslodavca ili podataka iz anamneze
i statusa pacijenta koje su svi zdravstveni djelatnici dužni čuvati kao
profesionalnu tajnu i koja je za odavanje sankcionirana kao kazneno djelo
temeljem članaka 132. Kaznenog zakona;
13. samovoljno korištenje
nekih prava iz rada i po osnovi rada od strane radnika, kršeći pri tome svjesno
ili nesvjesno propisani način, kao npr. pravo na godišnji odmor, stanku (dnevni
odmor) i sl.
14. dolazak na posao u
pijanom stanju, pod utjecajem droge ili drugih opojnih
sredstav
a,
15. konzumiranje alkohola ili
opijata na radnom mjestu,
16. izazivanje tuče i nereda
i svako drugo nedolično ponašanje, koje šteti ugledu
poslodavca,
17. zloporaba prava
korištenja bolovanja (ako radnik obavlja druge poslove umjesto da se liječi,
miruje i tome sl., što je primjereno naravi njegove
bolesti),
18. svaki oblik seksualnog
uznemiravanja drugog radnika, kao npr. diranje, izazovno i vulgarno nagovaranje
na seks,
19. prisila ili ozbiljna
prijetnja učinjena drugom radniku s namjerom pristanka na seks, prema
obilježjima prijetnje iz KZ-a,
20. spolni snošaj učinjen pod
pritiskom i zloporabom položaja radnika prema radniku,
21. činjenje bludnih radnji
prema radniku s namjerom da potakne njegovu maštu i da ga navede na
seks,
18. nije obavijestio
poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad u roku od 48 sati, računajući od
dana nastanka osnova nesposobnosti,
19. ne prezentira dokaz
izabranog doktora opće medicine o nesposobnosti za rad u roku kako je propisano
Zakonom o radu,
19. neopravdano izostane s
posla 2 dana u kontinuitetu,
20. neopravdano izostane s
posla do 2 dana u jednom mjesecu,
21. ponovi lakše povrede
radnih obveza iz članka 103. ovog Kolektivnog ugovora 2 do 3
puta,
22. radi za drugog poslodavca
suprotno pravilima o zakonskoj zabrani utakmice iz članka 91. Zakona o
radu,
23. obavlja i druge slične
radnje ili propuste dužnih radnji.
Ugovor o radu može se
izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana kada je povreda učinjena ili
od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz
temelji.
Naknada Štete za izvanredni
otkaz
Članak
152.
Stranka
ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od druge stranke
koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu
preuzetih obveza.
5.
Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak
153.
Ako
poslodavac iz ovog Kolektivnog ugovora ponudi radniku izmjenu uvjeta iz
sklopljenog ugovora o radu, a radnik odbije njegovu ponudu, poslodavac može
realizirati svoju namjeru na način da radniku dade otkaz važećeg ugovora o radu,
ali s ponudom novog ugovora s izmijenjenim uvjetima.
O ponudi za sklapanje ugovora
iz prethodnog stavka, radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a
koji ne smije biti kraći od 8 dana.
U slučaju otkaza ugovora o
radu prema odredbama stavka 1. ovog članka, otkazni rok iz članka 113. ZOR-a
teče za radnika od dana kad je radnik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude
za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili ako se radnik nije
izjasnio o primljenoj ponudi u istom roku, ili se radnik izjasnio nakon isteka
postavljenog mu roka.
Ako radnik odbije ponudu
poslodavca i ne potpiše novi ponuđeni ugovor u postavljenom roku, primjenjuju se
prema radniku odredbe odluke o otkazu ugovora o radu, sa svim pravnim
posljedicama.
Ako radnik i prihvati ponudu
poslodavca iz stavka 1. ovog članka, on svejedno zadržava pravo da pred
nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora o
radu.
6.
Otkazni rok/rokovi
Članak
154.
Za
otkaz ugovora o radu radniku u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora
poslodavac primjenjuje zakonski otkazni rok utvrđen u članku 113. ZOR-a, ako
poslodavac i radnik nisu ugovorili otkazni rok, osim za izvanredni otkaz ugovora
o radu.
Kad
ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok iznosi najviše mjesec dana, ako se
radnik i poslodavac drugačije ne dogovore.
7.
Otpremnina
Članak
155.
Svakom radniku, kojemu
poslodavac otkazuje ugovor o radu, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje
radnika ili izvanredni otkaz, pripada otpremnina, ako je proveo na radu kod
istog poslodavca najmanje 2 godine.
Radnik iz prethodnog stavka,
za svaku navršenu godinu rada za istog poslodavca stječe pravo na otpremninu u
iznosu od najmanje 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je ostvario u 3 mjeseca
prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog
poslodavca, s tim, da ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih
mjesečnih plaća radnika, koje je ostvario * u 3 mjeseca prije prestanka
ugovora o radu.
Odlukom poslodavca ili
ugovorom o radu, poslodavac i radnik mogu ugovoriti i veći ukupan iznos
otpremnine, u odnosu na iznos, kako je navedeno u prethodnom
stavku.
Otpremninu iz prethodne
stavke ovog članka poslodavac isplaćuje radniku u roku od 15 dana, računajući od
dana konačnosti odluke o otkazu ugovora o radu.
Članak
156.
Ako
poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu, koji ujedno obnaša i poslove s
posebnim ovlaštenjima u procesu rada po ugovoru o službi, pa za takav rad radnik
ostvaruje plaću i za taj osnov u smislu odredbi ovog Kolektivnog ugovora,
osnovicu za utvrđivanje otpremnine čini samo plaća radnika prema ugovoru o
radu svedena na iznos plaće za puno radno vrijeme.
VII. ZAŠTITA PRAVA
RADNIKA
Članak
157.
Ako radnik, koji obavlja
poslove po ugovoru o radu za poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora
smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, pa tako i u
slučaju otkaza ugovora o radu, može u roku od 15 dana, računajući od dana
dostave rješenja ili odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zahtijevati od
poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako poslodavac svojom odlukom
potvrdi prvostupanjsko rješenje ili odluku ili ne uzme u razmatranje zahtjev
radnika u roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva (šutnja
poslodavca), radnik ima pravo u slijedećem roku od 15 dana tražiti zaštitu
povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava
pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno nije poslodavcu
podnio zahtjev za zaštitu svog prava.
Propust radnika da zahtjeva
naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa u rokovima iz ovog
članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na
potraživanje.
Mirenje
Članak
158.
Mirenje, prema odredbama ovog
Kolektivnog ugovora je svaki postupak, u kojem poslodavac i radnik nastoje
sporazumno riješiti svoj spor, uz pomoć jednog ili više izmiritelja, koji
strankama pomažu postići nagodbu.
Izmiritelj je osoba ili više
osoba, koja/e na temelju sporazuma stranaka provode postupak
mirenja.
Postupak mirenja obavlja se u
Udruzi, kao organizatoru mirenja.
Članak
159.
Za pokretanje mirenja nije
potrebno prethodno sklapanje sporazuma, već može početi i samim prihvatom
prijedloga za pokretanje postupka mirenja, koji u pismenom obliku, jedna stranka
dostavlja drugoj stranci.
Rok za izjašnjenje kontra
stranke je 15 dana.
Članak
160.
Pravna pravila propisana za
imenovanje izmiritelja, postupak mirenja, sve do faze sklapanja nagodbe, pravnu
snagu nagodbe prema strankama, glede prava i obveza izmiritelja, prezentacije
dokaza u postupku mirenja i druga pravna pravila iz Zakona o mirenju,
primjenjuju se i glede mirenja između poslodavca i radnika, za sporove nastale
iz izvršenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora.
Sudska zaŠtita radnika u
sluČaju otkaza ugovora o radu
Članak
161.
Ako sud utvrdi da otkaz
ugovora o radu poslodavca nije dopušten, utvrdit će da radni odnos nije ni
prestao, pa će narediti vraćanje radnika na posao.
Radnik može u tijeku postupka
pred sudom tražiti da ga sud privremeno, do okončanja spora vrati na posao
(privremena mjera).
Ako sud utvrdi, da otkaz
poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud
će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu
štete u iznosu najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća tog radnika
isplaćenih * u prethodna 3 mjeseca,
ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti radnika, te obvezama uzdržavanja koje
terete radnika, sve sukladno članku 116. Zakona o radu.
Zastupanje poslodavca i
radnika u radnim sporovima
Članak
162.
Poslodavac može pisanom
punomoći ovlastiti radnika Udruge, da ga prema radniku s kojim je u sporu radi
ostvarivanja njegovih prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim
odnosom izvansudski zastupa.
Isto pravo ima i radnik
poslodavca da ga u izvansudskom postupku zastupa radnik Sindikata ili fizička
osoba odgovarajućih kvalifikacija koja nema status radnika
Sindikata.
Članak
163.
Poslodavac koji zapošljava
više od 20 radnika dužan je, glede izvršenja odredbi ovog Kolektivnog ugovora
savjetovati se sa sindikalnim povjerenikom o:
1. uvođenju nove tehnologije
za rad poslodavca,
2. promjeni u organizaciji i
načinu rada,
3. planu godišnjih odmora
radnika poslodavca,
4. rasporedu radnog
vremena.
Sindikalni povjerenik iz
prethodne stavke je radnik koji sam obavlja poslove za poslodavca ili radnik
koji je između više radnika istog poslodavca izabran za sindikalnog povjerenika.
Sindikalni povjerenik temeljem članka 148. stavka 3. ZOR-a, u svezi s člankom
145. ZOR-a zamjenjuje Radničko vijeće u njegovoj
nadležnosti.
Zabrana otkaza ugovora o
radu
Članak
164.
Za
vrijeme verificirane trudnoće, korištenja porodnog dopusta, korištenja prava na
rad sa skraćenim radnim vremenom radnika, ili drugog roditelja, odnosno
posvojitelja i dr. iz članka 70. ZOR-a, poslodavac ne može radniku otkazati
ugovor o radu takvoj osobi.
Ugovor
o radu poslodavac ne može otkazati ni radniku koji je pretrpio ozljedu na radu
ili je obolio od profesionalne bolesti dok je privremeno nesposoban za rad zbog
liječenja ili oporavka.
Zabrana
iz prve i druge stavke ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu
sklopljenog na određeno vrijeme.
Verificirana trudnoća je i
trudnoća kada je radnik u roku od 15 dana, računajući od dana dostave otkaza
obavijestio poslodavca o činjenici trudnoće s tim, da pridonese
odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenoga tijela (članak
70. stavak 2. ZOR-a).
Ako je poslodavac radniku na
radu uručio otkaz ugovora o radu, na način kako je propisano ovim Kolektivnim
ugovorom, pa su nakon toga na strani radnika nastupile okolnosti iz stavke 1.
ovog članka, otkaz ugovora o radu je pravovaljan.
Nakon prestanka radnog
odnosa, radnik iz prethodnog stavka ostvaruje prava osigurane osobe kojoj je
prestao radni odnos u sadržaju, roku, na način i po postupku sukladno propisima
iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te propisa o
zapošljavanju.
Prijenos ugovora o radu na
novog – istog poslodavca
Članak
165.
Ako poslodavac promijeni
statusni oblik svoje djelatnosti, na primjer iz statusa bilo kojeg oblika
privatne prakse u status zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva ili
status ljekarničke ustanove, tj. iz statusa fizičke osobe koja obavlja
registriranu djelatnost u djelatnost zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva
- pravne osobe tako, da je pravna osoba sljednik njegovog prethodnog
vlasništva i oblika registrirane djelatnosti, temeljem čega zadržava prethodno i
eventualno povećava svoje vlasništvo, poslodavac, koji je pravni slijednik
prethodnog oblika vlasništva, pa se slijedom toga i svi ugovori o radu njegovih
radnika prenose na novog poslodavca.
Prava radnika utemeljena ovim
Kolektivnim ugovorom za koja se obim prava veže za rad za istog poslodavca, u
slučajevima kako ja opisano u prethodnom stavku, radnici zadržavaju kontinuitet
trajanja radnog staža bez prekida.
VIII. DJELOVANJE I UVJETI
RADA SINDIKATA
Poslodavac koji zapoŠljava
viŠe
od 20 radnika
Članak
166.
Radnici
na radu kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika imaju pravo tajnim
glasanjem izabrati jednog ili više svojih predstavnika u Radničko vijeće, koji
će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i
interesa.
Broj
članova Radničkog vijeća prema broju radnika poslodavca utvrđen je
Zakonom o radu.
RadniČko vijeĆe i sindikalni
povjerenik
Članak
167.
Ako
Radničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i prava preuzima jedan ili
više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o čemu odlučuju članovi
sindikata – radnici tog poslodavca.
Broj
sindikalnih povjerenika, s pravima iz prethodnog stavka, ne može biti veći od
broja članova Radničkog vijeća iz članka 134. ZOR-a
Sindikalnog povjerenika koji
ima ovlasti Radničkog vijeća temeljem članka 148. ZOR-a, u dijelu tih ovlasti
zamijeniti će sindikalni predstavnik koji nije zaposlen kod istog poslodavca pod
uvjetom da je radnik – sindikalni povjerenik obavijestio svog poslodavca o toj
osobi.
Sindikalni predstavnik iz
prethodne stavke mora biti radnik poslodavca iz članka 1. ovog Kolektivnog
ugovora.
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni
predstavnik, kada obavljaju poslove iz nadležnosti Radničkog vijeća, imaju pravo
na naknadu plaće u skladu s odredbama ovog Kolektivnog
ugovora.
Članak
168.
Kada
sindikalni povjerenik odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje Radničko vijeće ima
pravo zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz djelokruga primjene
ZOR-a i ovog Kolektivnog ugovora.
Obveze poslodavca prema
radniČkom vijeĆu
Članak
169.
Poslodavac se obvezuje da
neće svojim djelovanjem onemogućiti sindikalni rad sindikalnog povjerenika,
sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom
sindikata.
Članak
170.
Poslodavac je obvezan
sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku omogućiti aktivnosti u razumnoj
mjeri u svrhu obnašanja njegove dužnosti, te uvida u podatke i isprave u svezi s
ostvarivanjem i zaštitom prava zaposlenika.
Poslodavac također treba
sindikalnom predstavniku, odnosno povjereniku osigurati informacije koje su
bitne za gospodarski položaj zaposlenika kao što su prijedlozi odluka o primjeni
ZOR-a i ovog Ugovora kojima se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, te
prijedlozi poslovnih i razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i socijalni
položaj radnika.
Poslodavac je dužan primiti
na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog predstavnika, po
mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od tri dana od podnijetog zahtjeva za
prijem.
Poslodavac je dužan u
pismenoj formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno
sindikalnog predstavnika.
Sindikalni povjerenik,
odnosno sindikalni predstavnik ima i druga prava određena ovim Ugovorom ili
zakonom.
Prava iz prethodnih stavaka
ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnom
predstavniku uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog
poslodavca.
Ozljeda sindikalnog
povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s
tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Obveza Sindikata prema
poslodavcu
Članak
171.
Sindikat se obvezuje da će
svoje sudjelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama iz rada, zakonima i
ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak
172.
Čelnik
sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog odnosa kod poslodavca, a koju
obavlja profesionalno, ima se pravo nakon prestanka te funkcije vratiti na iste
poslove, a ako tih poslova više nema onda na odgovarajuće poslove u okviru
njegove stručne spreme.
O
namjeri povratka na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti,
poslodavca u roku od 30 dana od prestanka funkcije.
IX.
ZAŠTITA RADNIKA NA RADU
I U SVEZI S RADOM
1. Načela
Članak
173.
Poslodavci iz članka 1.
Kolektivnog ugovora, prava i obveze između poslodavca i radnika koja proizlaze
iz domene zaštite na radu, prema pozitivnim zakonskim propisima, reguliraju ovim
Kolektivnim ugovorom.
Poslodavac, fizička ili
pravna osoba u djelatnosti zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske, dužan je
pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup
mjestu rada, te organizirati rad, na način, koji osigurava zaštitu života i
zdravlja radnika u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla
koji radnik obavlja.
Članak
174.
Poslodavac je dužan upoznati
radnika s opasnostima posla koji obavlja.
Članak
175.
Poslodavac je dužan
osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja
radnika, te sprječava nastanak nesreća.
Članak
176.
Ako su
ovim Kolektivnim ugovorom za rad radnika određeni posebni uvjeti za zasnivanje
radnog odnosa, poslodavac može sklopiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji
ispunjava te posebne uvjete.
Broj radnika poslodavca
uvjetuje njegovu organizaciju rada
Članak
177.
Poslodavci iz članka 1. ovog
Kolektivnog ugovora razvrstavaju se u četiri grupe poslodavaca glede primjene
njihovih obveza iz domene zaštite na radu i to:
1. poslodavac, koji
zapošljava više od 250 radnika npr. mora: ustrojiti službu za zaštitu na radu
sukladno broju zaposlenih (uvjeti propisani Pravilnikom… »Narodne novine«, br.
127/98.), te stupnju opasnosti koji je utvrđen procjenom. Poslodavac ove grupe
poslodavaca donosi procjenu opasnosti u smislu članka 18. stavak 3. Zakona o
zaštiti na radu »Narodne novine« br. 59/96., 94/96 i 114/03. (u daljnjem tekstu:
Zakon), na način, kako je propisano Pravilnikom…… »Narodne novine«, br. 48/97. i
drugo, kako je utvrđeno istim Zakonom.
2. poslodavac, koji
zapošljava više od 50 radnika, a manje od 250 radnika npr. mora: zaposliti
jednog ili više stručnjaka za zaštitu na radu, izraditi procjenu opasnosti, kao
što je navedeno za prethodnu točku i drugo utvrđeno posebnim
zakonom.
3. poslodavac, koji
zapošljava više od 20, a manje od 50 radnika mora: u pisanom obliku utvrditi
organizaciju provedbe zaštite na radu, pravila zaštite, te prava, obveze i
odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu
uređena posebnim zakonom i propisima donesenim na temelju istog Zakona, te
Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu;
4.
poslodavac, koji zapošljava do 20 radnika – nije obvezan postupiti, kako je
navedeno u prethodnoj točki. Zaštitu na radu provodi prema odredbama ovog
Kolektivnog ugovora, posebnog zakona i svojih uputa.
Upute za rad na siguran
naČin
Članak
178.
Poslodavac je dužan posebnim
pisanim uputama osigurati provedbu procesa rada u skladu s propisima zaštite na
radu.
Upute
poslodavca moraju biti istaknute na mjestu rada, radi njihovog
korištenja.
Razrada obveza za poslodavca
koji zapoŠljava manje od 20 radnika
Članak
179.
Poslodavac, fizička osoba, koji
zapošljava manje od 20 radnika, samostalno svojom posebnom odlukom utvrđuje
svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu zanimanja
i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako to
zakonom ili drugim propisom nije druga-čije propisano, a poslodavac pravna
osoba, posebnim pravilnikom.
Poslodavac, pravna osoba fond
sati rada i broj radnika za svako radno mjesto utvrđuje Planom/godinu ili za
dulje vremensko razdoblje.
Pravilnikom iz stavka prvog,
poslodavac – pravna osoba utvrđuje uvjete koje mora ispunjavati radnik za radno
mjesto, kao i uvjete za ona radna mjesta koja su posebnim propisima utvrđena kao
radna mjesta na kojima je u procesu rada radnik eksponiran na moguće štete po
zdravlje. Za takva radna mjesta poslodavac može zaključiti ugovor o radu samo s
onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete.
2. Osposobljavanje radnika
za rad na siguran način
Članak
180.
Ako je poslodavac postupio na
opisani način u prethodnom članku i utvrdio posebne uvjete za rad radnika na
radnom mjestu, pored općih uvjeta, tada on ne smije dozvoliti samostalno
obavljanje poslova radniku/cima koji ne ispunjava tako utvrđene posebne
uvjete.
Posebni uvjeti za radna
mjesta zdravstvenih radnika utvrđeni su ovim Kolektivnim
ugovorom.
Radnika/ke, koji ne
zadovoljavaju propisanu zdravstvenu sposobnost i koji prethodno nije/su
osposobljen/ni da obavlja/ju poslove s posebnim uvjetima rada, poslodavac ne
smije rasporediti na takvo radno mjesto, jer bi u protivnom ugrozio ili mogao
ugroziti život i zdravlje samog radnika, te život i zdravlje drugih radnika i
korisnika usluga poslodavca.
Radnicima, koji zadovoljavaju
zdravstvene uvjete za rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, ali koji
još nisu osposobljeni za rad na siguran način (tečaj zaštite na radu),
poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom radnika, koji je osposobljen za takav
rad, na propisani način.
Provjeravanje zdravstvene
sposobnosti tijekom rada
Članak
181.
Radnik, koji obavlja poslove
s posebnim uvjetima rada, obvezan je i tijekom konzumacije radnog odnosa
provjeravati svoju zdravstvenu sposobnost za daljnji rad na tim poslovima, u
propisanim rokovima.
Zbog naprijed navedenih
okolnosti, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za takva radna mjesta
je de facto zasnivanje s raskidnim uvjetom.
Osposobljavanje radnika za
rad na siguran naČin
Članak
182.
Osposobljavanje radnika za
rad na siguran način je za poslodavca kontinuirani proces, da bi izvršio obvezu
iz zaštite na radu propisane ovim Kolektivnim ugovorom i to prije:
* početka rada radnika na
radnom mjestu ili;
* promjene uvjeta mjesta rada
radnika u odnosu na radno mjesto u tijeku procesa rada
ili;
* premještanja radnika na
drugo radno mjesto.
Članak
183.
Poslodavac donosi Program
osposobljavanja za rad na siguran način zavisno od obilježja rada na radnom
mjestu prema zanimanju radnika, ako zapošljava više od 10 radnika, na najmanje 2
radna mjesta.
3. Zaštita života i zdravlja
radnika
OdrŽavanje postrojenja,
ureĐaja, opreme….
Članak
184.
Poslodavac je dužan održavati
postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te
organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja
radnika.
Koja postrojenja, uređaje,
opremu i alate te mjesto rada iz prethodnog stavka je poslodavac dužan održavati
i na koji način i u kojim rokovima, propisano je ovim Kolektivnim ugovorom,
odlukama poslodavca – fizičke osobe, ili pravilima zaštite na radu poslodavca –
pravne osobe.
Poslodavac je dužan opskrbiti
radnika s dovoljnom količinom i odgovarajućom vrstom zaštitnih sredstava za
rad na radnom mjestu.
Procjena
opasnosti
Članak
185.
Poslodavac, koji zapošljava
više od 20 radnika, dužan je izraditi Procjenu opasnosti na mjestima rada i u
radnom okolišu za rad radnika pri obavljanju poslova radnog mjesta, kao sastavni
dio ovog Kolektivnog ugovora (zamjenjuje pravila o zaštiti na radu), prema
posebnim propisima.
Uvjeti za zasnivanje radnog
odnosa za radna mjesta s posebnim uvjetima rada
Članak
186.
Osim općih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa, radnici, koji obavljaju ili bi trebali obavljati
poslove s posebnim uvjetima rada za poslodavca, moraju ispunjavati još i posebne
uvjete u pogledu:
* dobi
života,
*
spola;
*
stručnih sposobnosti;
*
zdravstvenog stanja;
*
tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno
stanje);
*
psihofizioloških i psihofizičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička
sposobnost).
Poslovi s posebnim uvjetima
rada u djelatnosti privatnog zdravstva RH
Članak
187.
Poslovi
s posebnim uvjetima rada taksativno su nabrojeni u članku 3. točka 18.
Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (»Narodne novine«, br. 5/84.,
koji je preuzet kao republički propis temeljem Zakona…… »Narodne novine«, br.
53/91.).
Za djelatnost zdravstva u privatnom i
mješovitom vlasništvu kapitala izdvojeni su poslovi iz citiranog članka 3.
Pravilnika, kao specifični poslovi za tu djelatnost sa uvjetima za njihovo
obavljanje, uvjetom zdravstvene sposobnosti radnika, kontraindikacijama koje ga
diskvalificiraju za daljnji rad i rokovima za provjeru njegove zdravstvene
sposobnosti i to za npr.:
1.
rukovanje stanicama i posudama s komprimiranim plinovima;
Posebni
uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost za
rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan vid
na daljinu, - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću
nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti,
2.
rukovanje uređajima za preradu lako zapaljivih tekućina i
plinova;
Posebni
uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna osposobljenost
za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno stanje: - uredan
vid na daljinu, - kontraindikacije: psihoze, epilepsija, bolesti sa sklonošću
nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti, uredno vidno polje, uredan sluh, 4.
Psihička sposobnost: opća intelektualna razvijenost, emocionalna stabilnost
iznad donje granice prosjeka.
Rok za provjeru: zdravstveno
i psihičkog stanja 48 mjeseci.
3. poslove, koji zahtijevaju
teško fizičko naprezanje; poslovi, koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenja
tereta težih od 25 kg za muškarce i težih od 15 kg za žene, poslovi koji se
obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela (npr.
stomatologija),
4. kontraindikacije: kronične
bolesti, kardiovaskularni i respiratorni sustav i…
Rok za provjeru: 24
mjeseca.
5. rad pri kojima je radnik
izložen ionizirajućem zračenju:
Posebni uvjeti rada: 1. dob
života, radnik stariji od 18 godina, 2. spol (kontraindikacije) žena za vrijeme
trudnoće, 3. stručna sposobnost (odgovarajuća stručna osposobljenost), 4.
zdravstveno stanje (kontraindikacije): bolesti krvotvornih organa, maligne
bolesti, bolesti očne leće, bolesti kože uzrokovane ionizirajućim
zračenjem, teži duševni poremećaji, teže bolesti centalnog živčanog
sustava, teži poremećaj endokrinih žlijezda.
Rok za provjeru: zdravstveno
stanje 12 mjeseci
6. poslove, pri kojima je
radnik izložen kiselinama i lužinama (npr. u
laboratorijima);
Posebni uvjeti rada: 1. dob
života radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3.
kronične bolesti respiratornog sustava , kože i sluznica
oka;
Rok za ponovnu provjeru
zdravstvenog stanja: 12 mjeseci
7. poslove, pri kojima je
radnik izložen plinovitim nadražljivcima; (formaldehidu, amonijaku,
kloru, sumpornom dioksidu, acetonu, dušikovim oksidima, ozonu i
dr.);
Posebni uvjeti rada: 1. dob
života, radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije),
3. kronične bolesti respiratornog sustava kože i sluznica oka, a kod izloženosti
formaldehidu, još i sklonost alergiji).
Rok za ponovnu provjeru
zdravstvenog stanja; 24 mjeseca.
8. poslove, pri kojima je
radnik izložen biološkim agensima – npr. u mikrobiološkim i parazitološkim
laboratorijima (npr. poslovi, kojima su radnici izloženi uzročnicima zarazne
žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa, salmonelama, brucelama i drugim
uzročnicima, poslovi u operativnim traktovima, dijagnos-tičkim laboratorijima i
dr.),
Posebni uvjeti rada: 1.
radnik stariji od 18 godina, 2. zdravstveno stanje kontraindikacije: kronične
bolesti i stanja koja smanjuju obrambene sposobnosti organizma, dekompenzirana
šećerna bolest; kronične bolesti dišnih organa, kronične bolesti jetre i
bubrega.
Rok za ponovnu provjeru
zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.
Poslodavac posebnim općim
aktom identificira radna mjesta iz svoje registrirane djelatnosti prema opisu od
1- 8. iz prethodnog stavka.
Nakon identifikacije radnih
mjesta, pa zatim i identifikacije broja i strukture zaposlenih radnika/radno
mjesto, poslodavac poduzima aktivnosti glede njihove zaštite zdravlja radi rada
na siguran način, kako je propisano odredbama ovog Kolektivnog
ugovora.
OpĆi poslovi – specifiČni za
djelatnost zdravstva
Članak
188.
Pored poslova iz prethodnog
članka, poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti zdravstva identificirani
su i poslovi iz članka 6. Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda
osoba pod zdravstvenim nadzorom (»Narodne novine«, br. 23/94.) i
to:
a) poslovi pregleda,
liječenja i njege bolesnika te poslovi koji dovode radnika u neposredan dodir s
lijekovima;
b) poslovi opremanja i
izdavanja lijekova, te rada koji dovode radnika u neposredan dodir s
lijekovima;
Na okolnosti iz prethodnog
stavka, zdravstveni radnici podliježu obvezi:
* liječničkog pregleda na TBC
pluća,
* RTG snimanje pluća, ako se
na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije posumnja na TBC
pluća.
Zdravstveni pregled iz
prethodnog stavka obavlja zdravstveni radnik prije stupanja u radni odnos i
jedanput godišnje (1 x/god.) tijekom zaposlenja.
...
i za rad u sferi ionizirajuĆeg zraČenja
Članak
189.
Zdravstvenom nadzoru
podliježu prema odredbama članka 7. Pravilnika o zdravstvenim uvjetima za rad s
izvorima ionizirajućih zračenja, te mjerilima, sadržaju, načinu i rokovima
čuvanja podataka o zdravstvenim pregledima osoba, koje rade s izvorima
ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«, br. 76/2000.) i zdravstveni radnici
koji:
– rade na poslovima s
izvorima ionizirajućeg značenja.
Zdravstveni radnici iz
prethodnog stavka obvezni su obaviti preglede:
* prethodni zdravstveni
pregled,
* redovni zdravstveni
pregled,
* nadzorni zdravstveni
pregled,
* izvanredni nadzorni
zdravstveni pregled.
Sadržaj pregleda objavljen je
Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka.
Prethodni zdravstveni pregled
obavlja se prije početka rada s izvorima ionizirajućeg
zračenja.
Redovni zdravstveni pregled
obavlja se svakih 12 mjeseci nakon prethodnog pregleda.
Prošireni nadzorni
zdravstveni pregled obavlja se svakih 5 godina nakon prethodnog
pregleda.
Izvanredni nadzorni
zdravstveni pregled obavlja se u slučajevima propisanim
Pravilnikom.
4. Osobna zaštitna sredstva
radnika
Članak
190.
U
tijeku procesa rada, radnik je dužan koristiti osobna zaštitna
sredstva.
Osobna zaštitna sredstva iz
prethodnog stavka poslodavac utvrđuje svojim općim aktom (odluka ili pravilnik),
primjereno vrsti poslova i riziku ugroženosti koji proizlazi iz sadržaja rada
radnika.
Općim aktom poslodavac
utvrđuje ne samo vrstu osobnog zaštitnog sredstva, već i dinamiku njihove
promjene u tijeku dnevnog ili tjednog rasporeda rada.
Radnik je dužan pod
prijetnjom primjene sankcija koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su za
njega propisana u procesu rada.
Obveze poslodavca glede
osiguranja kvalitete radnih prostorija, opreme i instalacija u poslov nom
prostoru, koje koristi radnik u procesu rada
Članak
191.
Radi rada na siguran način
svojih radnika, poslodavac je dužan objekte namijenjene za rad radnika, kao
njihovo mjesto rada, održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje
radnika.
Poslodavac je dužan održavati
instalacije u objektu iz prethodnog stavka u ispranom stanju i
kontrolirati njihovu ispravnost u rokovima utvrđenim tehničkim propisima za
svaku vrstu instalacija.
Uporaba opreme
poslodavca
Članak
192.
Poslodavac ne smije staviti u
uporabu strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu
s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna.
Poslodavac je dužan
isključiti iz uporabe strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva na kojima
nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za sigurnost i zdravlje
radnika.
Poslodavac je dužan obavljati
ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u propisanim
rokovima.
5. Ispitivanje ispravnosti
opreme
Članak
193.
Poslodavac je dužan na
propisani način obavljati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim
opasnostima:
* prije njihovog stavljana u
uporabu;
* najmanje jedanput nakon
dvije godine njihove uporabe;
* poslije rekonstrukcije, a
prije ponovnog početka korištenja;
* prije početka korištenja na
novom mjestu uporabe.
Pod strojevima i uređajima s
povećanom opasnosti u djelatnosti zdravstva smatraju se kompresori, centrifuge,
RTG uređaji, te uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi
sa sličnim opasnostima.
Popis strojeva i uređaja s
povećanom opasnosti u smislu odredbi prethodnog stavka svaki poslodavac
identificira kao izvadak iz Popisa svoje trajne imovine i istakne na vidnom
mjestu u radnom prostoru u kojem je smješten takav stroj ili
uređaj.
Obvezne evidencije iz domene
zaŠtite
na radu
Članak
194.
Poslodavac vodi propisane
evidencije o kontroli ispravnosti sredstava i uvjeta rada, te kontrole
zdravstvenog stanja radnika u odnosu na propisane kontraindikacije za poslove
radnog mjesta koje obavlja u smislu članka 187., 188. i 189. ovog Kolektivnog
ugovora i koje bi ga eventualno diskvalificirale za daljnji
rad.
Na okolnosti navedene u
prethodnom stavku poslodavca kontrolira državni inspektor zaštite na
radu.
Upute za koriŠtenje
sredstava rada
Članak
195.
Poslodavac je dužan davati
radnicima odgovarajuće obavijesti i pisane upute, koje se odnose na opasnosti i
štetnosti po sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju
obavlja.
Obavijesti iz prethodnog
stavka poslodavac može dati i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti
iznenadna i neposredna opasnost po život i zdravlje.
Snagu obavijesti u smislu
odredbi stavka 1. ovog članka imaju i znakovi sigurnosti i znakovi općih
obavijesti u skladu s propisima zaštite na radu.
Poslodavac izrađuje pisane
upute iz stavka 1. ovog članka prema uvjetima rada. Pisane upute moraju biti
istaknute na vidnim mjestima, u okrugu obavljanja poslova
radnika.
Upute, bez obzira na formu,
za radnika su obvezne u izvršenju, nezavisno što nisu ugrađene u ugovor o
radu, pod prijetnjom primjene sankcija, u smislu odredbi ovog Kolektivnog
ugovora.
6. Odnos prema infekcioznom
otpadu – obveza donošenja općeg akta
Članak
196.
Poslodavac je dužan
selekcionirati otpad koji reproducira radom u obavljanju registrirane
djelatnosti prema potencijalnim izvorima (komunalni i infektivni
otpad).
Posebnim općim aktom
poslodavac utvrđuje vrstu i klasifikaciju otpada iz obavljanja svoje
djelatnosti, način njegovog razvrstavanja, puteve i način odlaganja, rokove i
način skladištenja, način uništavanja, zaduženje radnika za obavljanje
navedenih poslova i dr.
7. Obveza čuvanja dokumenata
– isprava
Članak
197.
Poslodavac je dužan
čuvati:
*
tehničku dokumentaciju u svezi objekta koji koristi za radne i pomoćne
prostorije;
* upute
o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i
uređaje koristi;
*
isprave o obavljenim ispitivanjima;
*
dokaze o ispravnosti instalacija;
*
evidencije o radnicima osposobljenim za rad na siguran
način;
*
radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima
rada;
*
ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti.
8. Mjere prevencije zaštite
na radu
Članak
198.
U organizaciji rada glede
zaštite na radu radnika, poslodavac će se pridržavati načela prevencije, a
sastoje se:
– u procjenjivanju i
izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći,
– u prilagođavanju rada
pojedinih radnika u pogledu prilagodbe rada sredstvima rada i mjestu
rada, korištenju instrumenata i pomagala, te načina rada radi otklanjanja
štetnih utjecaja,
– u prilagođavanju
tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite radnika i zaštite radne
okoline,
– u davanju prednosti
kolektivnim mjerama zaštite nad individualnim,
– u davanju odgovarajućih
uputa radnicima za izbjegavanje opasnosti,
– u zabrani samostalnog rada
radniku, koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran način, a priroda
posla je takva, da postoje opasnosti i štetnosti po život i zdravlje
radnika,
– zabraniti rad radniku s
umanjenom radnom sposobnosti da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od
daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti,
– obustaviti rad u radnim
prostorijama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje
radnika,
– zabraniti rad radniku, koji
ne koristi osobna zaštitna sredstva pri radu i udaljiti ga s radnog
mjesta,
– zabraniti rad radniku, ako
uoči, da su sredstva i uređaji koje radnik koristi u procesu rada
neispravni,
–
odstraniti radnika s radnog mjesta, ako primijeti da isti nije pri radu s
opasnim radnim tvarima primijenio propisana pravila zaštite na
radu,
–
spriječiti uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i
njihovo unošenje u radne prostorije,
–
udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti,
–
označiti uočljivo opasne radne tvari i njihovo propisno
skladištenje,
–
provoditi kontinuirano inventuru lijekova, kako bi izdvojio lijekove kojima je
istekao rok valjanosti, sukladno posebnom općem aktu,
– redovito obavljati preglede
svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava,
– utvrditi plan evakuacije i
spašavanja radnika,
– osigurati zabranu pušenja u
radnim prostorijama,
– osigurati pružanje prve
pomoći i medicinske pomoći,
– starati se, da svaki radnik
obavlja poslove svog radnog mjesta s dužnom pozornošću, sukladno pravilima
zaštite na radu,
– insistirati, da svaki
radnik odmah izvijesti poslodavca o neposrednoj opasnosti za njegovu sigurnost i
zdravlje,
– insistirati kod radnika, da
odmah obustavi rad na radnom mjestu, ako smatra da mu je zdravlje
ugroženo,
– i drugo, što je Zakonom o
zaštiti na radu propisano kao obveza poslodavca i radnika.
Prilikom planiranja i uvođenja novih
tehnologija, poslodavac ako zapošljava propisani broj radnika, dužan je
savjetovati se sa odborom za zaštitu na radu u svezi s izborom opreme, uvjetima
rada i radne okoline koje utječu na sigurnost i zdravlje
radnika.
9. Osposobljavanje radnika
za rad na »siguran način«
Članak
199.
Glede
primjene načela prevencije u praksi, poslodavac mora svakog radnika osposobiti
za rad na siguran način za poslove koji su utvrđeni kao poslovi s posebnim
uvjetima rada iz članka 187., 188. i 189. ovog Kolektivnog
ugovora.
Primjena načela iz prethodnog
stavka pretpostavlja:
1.
prethodne provjere njegove zdravstvene sposobnosti za rad za ona radna mjesta,
koja su označena s posebnim uvjetima rada;
2. prethodno osposobljavanje
radnika kroz sustav svladavanja programa tečaja iz zaštite na
radu;
3. provjera praktične
osposobljenosti radnika za svaku vrstu posla na svakom za njega novom
radilištu.
Sadržaj osposobljavanja
utvrđuje poslodavac za svako radno mjesto, bez obzira na broj zaposlenih
radnika/radno mjesto.
Prije uvođenja u rad,
poslodavac sam zapisnikom provjerava praktičnu osposobljenost radnika ili
organizira da provjeru obavi drugi radnik istog zanimanja, iste ili više stručne
naobrazbe, koji je također prošao navedenu provjeru i koji je utemeljio stečena
znanja za rad na siguran način obavljanjem istih poslova i u istim uvjetima duži
niz godina u prethodnom vremenu rada.
Zapisnik iz prethodnog stavka
čini sastavni dio dosjea radnika.
Svako radilište poslodavca, u
propisanoj dokumentaciji radilišta (na pr. podružnice ustanove),
obvezno mora imati i zapisnik o provjeri stečenih znanja radnika za rad na
siguran način u duhu ovog članka.
Ako
jedan te isti radnik obavlja poslove različite vrste, u dokumentaciji iz
prethodnog stavka poslodavac mora osigurati zapisnik/e o provjeri njegovog
znanja za svaku vrstu poslova koje radnik obavlja, radi njegovog rada na siguran
način na svim poslovima.
10. Obveze poslodavca iz
zaštite na radu
Članak
200.
Obveze poslodavca iz zaštite na radu
su:
1. izraditi procjenu opasnosti od nastupa
rizika za sigurnost i zdravlje radnika na radu, uključujući i one kojima su
izvrgnute skupine radnika, ako sukladno članku 18. stavak 1. Zakona o zaštiti na
radu;
2. utvrditi u pisanom obliku
provedbu organizacije zaštite na radu odredbama ovog Kolektivnog ugovora ili
drugog općeg akta, ako zapošljava više od 20 radnika;
3. zadužiti jednog ili više
ovlaštenika u statusu radnika za provođenje mjera zaštite na radu, ako
zapošljava više od 50 radnika;
4. osigurati provedbu procesa
rada iz djelatnosti poslodavca u skladu s propisima zaštite na radu posebnim
pisanim uputama;
5. osigurati, da se upute iz
prethodne točke istaknu na mjestu rada radnika na svakom radilištu radi njihovog
korištenja od strane radnika;
6. osigurati, da svaki
radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, za radno mjesto za koje
je to propisano položi ispit iz zaštite na radu;
7. osigurati, da onaj radnik,
koji nije položio ispit iz prethodne alineje obavlja poslove svog radnog mjesta,
koji su klasificirani kao poslovi s posebnim uvjetima rada pod nadzorom drugog
radnika koji posjeduje takav ispit;
8. osigurati, da svaki radnik
iz točke 5. koji ispunjava uvjet za rad na siguran način prije početka rada na
novom radnom mjestu s istim uvjetima rada, pristupi provjeri stečenih znanja za
takav način rada i to za svaku vrstu poslova, koje će obavljati na tom radnom
mjestu, kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom;
9. osigurati, da svaki radnik
koji bi trebao, odnosno, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada iz (općeg
akta odluke poslodavca ili pravilnika) i procjene opasnosti treba imati položen
ispit iz zaštite na radu;
10. osigurati, da radnik koji
obavlja poslove s posebnim uvjetima rada pristupi provjeri svoje zdravstvene
sposobnosti u roku, kako je to propisano posebnim
propisima;
11. osigurati da radnik iz
točke 6. koristi osobna zaštitna sredstva na radu, primjereno vrsti poslova koje
radnik obavlja;
12. osigurati zaštitu mjesta
rada radnika na radilištu, primjereno vrsti poslova svakog
radilišta;
13. osigurati tehničku
ispravnost strojeva, uređaja i osobnih zaštitnih sredstva koja radnik koristi u
procesu rada;
14. osigurati provjeru
tehničke ispravnosti sredstava rada iz prethodne točke prije njihovog stavljanja
u eksploataciju, ali i za vrijeme eksploatacije, u rokovima i na način kako je
propisano procjenom opasnosti;
15.
zabraniti rad svakom radniku koji je u stanju utjecaja alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti;
16. privremeno udaljiti
svakog radnika s radilišta ako njegov ovlaštenik prema vanjskim znacima postavi
sumnju, da radnik radi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti;
17. privremeno udaljiti
svakog radnika s rada na isti način kako je navedeno u prethodnoj alineji, za
kojeg ovlaštena osoba utvrdi, da u procesu rada radnik ne koristi propisana
zaštitna sredstva;
18. osigurati provođenje
mjera prema kojima bi spriječio uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava
ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore
radilišta;
19. obustaviti rad strojeva
na mehanički ili električni pogon za koje ovlaštena osoba utvrdi, da su tehnički
neispravni ili da ne posjeduju propisani atest tehničke ispravnosti, ili je
atestu istekao rok valjanosti;
20. osigurati sve radnike za
slučaj nastupa rizika ozlijede na radu i profesionalne
bolesti;
21. osigurati djelatnost
poslodavca od odgovornosti od nastupa mogućih rizika bez obzira na poduzete
mjere zaštite na radu u skladu s Zakonom o zaštiti na radu, ovim Kolektivnim
ugovorom;
22. nadoknaditi radniku štetu
uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću i svezi s radom,
prema načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima
obveznog prava;
23. prijaviti svako radilište
– podružnicu nadležnoj Inspekciji zaštite na radu;
24. postaviti znakove
sigurnosti i znakove općih obavijesti na mjestima rada, na sredstvima rada i
pripadajućim instalacijama;
25. izvijestiti povjerenike
radnika o mjerama koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite
zdravlja najmanje svaka tri mjeseca direktno ili posredno preko odbora za
zaštitu na radu, za one poslodavce, koji zapošljavaju odgovarajući broj
radnika;
26. utvrditi plan evakuacije
i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog događaja;
Ovlaštena osoba prema
odredbama ovog članka je poslodavac ili njegov ovlaštenik poslodavac, koji
zapošljava za poslove zaštite na radu do 50 radnika;
Radna mjesta za koje se traže
posebni uvjeti rada prema odredbama ovog članka su radna mjesta utvrđena u općem
aktu poslodavca (odluka ili pravilnik) i procjeni
opasnosti.
Radilište, prema odredbama
ovog članka je svako radilište sa statusom stalnog radilišta za pravne osobe –
ustanove- tj. za podružnice, gdje poslodavac obavlja radove iz svoje
registrirane djelatnosti, ali u dislociranom mjestu.
Članak
201.
Poslodavac mora primijeniti odgovarajuće
mjere da radnici i njihovi predstavnici (povjerenik radnika za zaštitu na radu)
budu obaviješteni o opasnostima za sigurnost zdravlja, o zaštitnim mjerama
općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac poduzima da bi radnici
bili pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježivim opasnostima i potrebi
hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim slučajevima.
ZaŠtita
nepuŠaČa
Članak
202.
Poslodavac je dužan
prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog
dima.
Zabranjeno je pušenje u
radnim prostorijama i prostorima, osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi
da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknuti znak
mjesta za pušenje.
Zabrana konzumacije alkohola
i…..
Članak
203.
Zabranjeno je uzimanje
alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo
unošenje u radne prostorije i prostore.
Poslodavac je dužan
privremeno udaljiti s mjesta rada radnika, koji je na radu pod utjecajem
alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Utvrđivanje, da li je radnik
pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, obavlja se alkometrom ili
drugim pogodnim sredstvom ili aparatom.
Ako radnik odbije pristupiti
provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola.
11. Obveze radnika iz
zaštite na radu
Članak
204.
Obveze radnika iz zaštite na
radu su:
1. raditi s dužnom pažnjom, sposoban za
rasuđivanje, bez utjecaja alkohola i opijata, tj. na način da postiže očekivane
poslovne efekte na radnom mjestu i da ne ugrožava svoj život ili svoje zdravlje,
kao i zdravlje i živote drugih radnika, te korisnika usluga
poslodavca;
2. pristupiti svim
organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa svrhom da bi
radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom
mjestu;
3. pridržavati se propisanih
i priznatih mjera zaštite na radu;
4. pridržavati se svih
pisanih uputa proizvođača glede korištenja sredstava rada, alata i pomagala,
mjesta rada, instalacija i dr., sve radi rada na siguran
način;
5. obustaviti rad ili
korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja
opasnosti za rad radnika na siguran način;
6. koristiti osobna zaštitna
sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
7. upozoriti neposrednog
rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima opremi, sigurnosnim
uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i
postupke drugih osoba koje mogu eskalirati u činidbe, koje će oštetiti ili
uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje
radnika,
8. upoznati poslodavca ili nadležnog
liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u tijeku rada, na svoje tjelesne
nedostatke ili bolesti, koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati
posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegovu
okolinu,
9. ovladati znanjima iz
zaštite na radu u mjeri primjereno radnom mjestu za rad na siguran
način,
10. podvrgnuti se provjeri da
li obavlja rad pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je
bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;
11. pristupiti zdravstvenim,
psihofizičkim i drugim propisanim pregledima na koje je upućen od poslodavca,
radi zaštite na radu, u smislu članka 19., 20. i 21. ovog Kolektivnog
ugovora;
12. pristupiti praktičnoj
provjeri stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova, na
način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim
ugovorom;
13. pridržavati se pisanih i
usmenih uputa poslodavca glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja
strojeva i uređaja, alata, potrošnog materijala, sitnog inventara i
instalacija;
14. odnositi se prema
kolegama i pretpostavljenima s dužnom pažnjom, poštujući pri tome ličnost i
dostojanstvo svake osobe prema pravilima građanskog
morala.
Usluge medicine
rada
Članak
205.
Poslodavac je dužan osigurati
radnicima usluge službe medicine rada, kako bi osigurao zdravstveni nadzor
primjeren opasnostima i štetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su radnici
izloženi.
Usluge iz prethodnog stavka
poslodavac ugovara sa zdravstvenim ustanovama za medicinu rada ili sa
specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Ovlaštenja službe medicine
rada, te obveze poslodavca prema njoj i obrnuto, utvrđene su odredbama Zakona o
zaštiti na radu.
X.
MIRNO RJEŠAVANJE SPORA NA RELACIJI POSLODAVAC – SINDIKAT
Mirovno
vijeĆe
Članak
206.
Ako nastane spor između više
radnika na radu kod poslodavca ili više poslodavaca u svezi ostvarenja
nekog prava iz ovog Kolektivnog ugovora, koji bi mogao dovesti do štrajka,
stranke Sindikat i Udruga će provesti postupak mirenja.
Mirenje provodi Mirovno
vijeće sastavljeno od tri člana od kojih jednog imenuje Udruga, jednog Sindikat,
a trećeg sporazumno obje stranke.
Ako se oko imenovanja trećeg
člana obje stranke ne mogu usuglasiti, Udruga će u ime stranaka zatražiti da ga
imenuje ministar rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske i to u roku od 24
sata, računajući od dana zadnjeg razgovora o istom predmetu, koji je rezultirao
saznanjem o nemogućnosti dogovora.
Članak
207.
Prvi sastanak Mirovnog vijeća
saziva predsjednik imenovan na način kako je navedeno u prethodnom
članku.
Mirovno vijeće zasijeda u
punom sastavu i utvrđuje prijedlog za mirenje.
Članak
208.
Ugovorne stranke mogu
prihvatiti i odobriti prijedlog Mirovnog vijeća o čemu se moraju izjasniti
prvog idućeg dana nakon primitka prijedloga.
Ako se neka stranka ne
izjasni o prijedlogu Mirovnog vijeća u roku iz prethodnog stavka ovog članka,
smatra se da ga nije prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate
obje ugovorne stranke ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog
ugovora.
ArbitraŽa
Članak
209.
Ako se
postupkom mirenja na opisani način u prethodnom članku nije mogao riješiti
nastali spor, stranke mogu rješenje povjeriti arbitraži.
Sastav,
način rada i odlučivanja, te rokove za donošenje odluke arbitraže, stranke će
posebno ugovoriti.
Članak
210.
Troškove mirenja snosi
poslodavac/i sudionik/ci postupka mirenja.
RjeŠavanje spora posredstvom
treĆih osoba
Članak
211.
Ugovorne stranke mogu
dogovoriti da spor pokušaju riješiti i posredovanjem trećih
osoba.
XI.
ŠTRAJK
Članak
212.
Poslodavci iz članka 1. ovog
Kolektivnog ugovora neće sprječavati ili ometati štrajk radnika
kao izraz njihovog nezadovoljstva glede ostvarenja svojih prava, koji organizira
Sindikat u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak
213.
Zabranjen je štrajk u
zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu
djelatnost u službama – za djelatnosti, kako je propisano člankom 160.
Zakona.
Članak
214.
Pri
organiziranju i vođenju štrajka Sindikat preuzima obvezu poštivanja Ustavom
zajamčenih sloboda i prava drugih.
Sindikat preuzima obvezu da
štrajk neće ugroziti pravo na život i zdravlje građana korisnika usluga
poslodavaca te osobnu sigurnost svih sudionika štrajka.
Način donošenja odluke/a o
štrajku, te druga pitanja u svezi štrajka koja nisu riješena ovim Kolektivnim
ugovorom, primjenjivat će se pravila Sindikata.
Članak
215.
Štrajk se mora najaviti
poslodavcu.
U pismu kojim se štrajk
najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme
štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode
štrajkom.
Štrajk ne smije započeti
prije završenog postupka mirenja.
Članak
216.
Štrajkom rukovodi štrajkaški
odbor Sindikata.
Za poslodavce čiji su radnici
uključeni u štrajk, mora se osnovati zajednički štrajkaški odbor ili imenovati
osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.
Štrajkaški odbor prema
odredbama ovog članka može se osnovati za iste namjene i za iste svrhe na nivou
Podružnice ili više Podružnica Sindikata.
Odluku o imenovanju članova
štrajkaškog odbora u smislu odredbi stavka 3. ovog članka donosi Izvršni odbor
Sindikata.
Članak
217.
Štrajkaški odbor Sindikata
rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati da li se štrajk odvija u redu i na zakonit
način, upozorava nadležna tijela na pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka,
kontaktira s nadležnim tijelima te obavlja druge poslove.
Štrajkaški odbor dužan je
razmotriti svaku inicijativu za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s
kojim je u sporu te na nju odgovoriti u onom obliku u kojem mu je
upućena.
Članak
218.
Na prijedlog bilo koje
stranke, Sindikat i Udruga sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji
se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka.
Pri određivanju poslova koji
se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, stranke obavezno vode računa da
najavljeni štrajk obuhvati najmanji mogući broj radnika, kako bi se poslovi
zdravstvene zaštite obavljali bez prekida u kontinuitetu.
Pravila o poslovima koji se
ne smiju prekidati sadrže i minimalni broj radnika za svakog poslodavca koji
moraju raditi u vrijeme štrajka.
Štrajk ne smije započeti dok
se ne utvrde poslovi koji se ne smiju prekidati i broj radnika koji moraju
raditi.
U slučaju da stranka koja
inicira štrajk ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovog članka do najave štrajka,
inicijator-organizator štrajka mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima
uz neposredno sudjelovanje stručnjaka iz privatne prakse ili javnog
zdravstva.
O pravilima iz prethodnog
stavka ovoga članka Sindikat će obavijestiti Udrugu najkasnije tri dana prije
početka štrajka.
Članak
219.
Zbog sudjelovanja u štrajku
organiziranom sukladno ovom Kolektivnom ugovoru radnici ne smiju od svojih
poslodavaca biti stavljeni u nepovoljniji položaj, u odnosu na zatečeno stanje,
ili se na radnika/e ne smiju primijeniti bilo kakve duge mjere represije
(šikaniranje i tome sl.).
XII. TUMAČENJE
UGOVORA
Članak
220.
Ugovorne stranke osnivaju
zajedničku komisiju za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora u koju svaka
imenuje po dva predstavnika i njegovog zamjenika, a zajednički predsjednika
komisije.
Zajednička komisija iz stavka
1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Kolektivnog ugovora.
Komisija za tumačenje ovoga
Kolektivnog ugovora:
– daje
tumačenje odredaba ovoga Kolektivnog ugovora,
– prati
izvršenje ovoga Kolektivnog ugovora i izvještava obje strane o njegovom
kršenju,
–
obavlja druge poslove određene ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak
221.
Komisija donosi odluke
većinom glasova svih članova.
Ako se
komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora,
povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.
Pri izboru neutralnog
stručnjaka i određivanju rokova u kojim se treba donijeti odluka, stranke će
primijeniti odredbe članka 206. stavak 3. ovog Kolektivnog
ugovora.
Neutralni stručnjak ima pravo
na naknadu koju zajednički snose obje strane.
Tumačenje neutralnog
stručnjaka komisija je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga
prezentirati.
Tumačenje komisije obavezno
je i dostavlja se Udruzi i Sindikatu.
O tumačenju iz prethodnog
stavka Udruga i Sindikat informiraju svoje članove na stranicama časopisa
»Privatna praksa u zdravstvu«.
Članak
222.
Radnik član Sindikata ili
poslodavac član Udruge može tražiti tumačenje ovog Kolektivnog ugovora od Odbora
za kolektivno pregovaranje Sindikata odnosno Udruge. Ako predlagatelj nije
zadovoljan tumačenjem Odbora za kolektivno pregovaranje, može ponoviti zahtjev
za tumačenje koji Sindikat ili Udruga prosljeđuju Komisiji za tumačenje iz
članka 220. ovog Kolektivnog ugovora.
Na zahtjev Sindikata ili
Udruge, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora
u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Neutralni stručnjak dužan je
dati svoje tumačenje u roku od 15 dana.
XIII. IZMJENA, OTKAZ I
OBNOVA KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak
223.
Svaka ugovorna stranka može
predložiti izmjene i dopune ovoga Kolektivnog ugovora.
U ime Sindikata i Udruge
prijedlog izmjena i dopuna ovoga Kolektivnog ugovora podnose Odbori za
kolektivno pregovaranje.
Stranka kojoj je podnesen
prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Kolektivnog ugovora mora se pisano izjasniti
u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o
predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka
prijedloga.
U protivnom, ako stranka
kojoj je podnesen prijedlog ne postupi na opisani način, stranka koja je
podnijela prijedlog ima pravo inicirati postupak mirenja na način kako je
propisano ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak
224.
Ovaj Kolektivni ugovor
stranke mogu pismeno otkazati jedna drugoj/drugima s otkaznim rokom od 3
mjeseca.
XIV. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE
ODREDBE
Članak
225.
Sva
prava iz rada i po osnovi rada utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom
radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja ili odluke
poslodavca.
Jedan primjerak pravnog akta
iz prethodnog stavka poslodavac dostavlja radniku, a po jedan knjigovođi i u
dosje radnika.
Dostavu
pravnog akta iz stavka 1. ovog članka poslodavac obavlja na način kako je
propisano odredbama ovog Kolektivnog ugovora.
Članak
226.
Nacrt prijedloga ovog Ugovora
priprema osoba pravne struke.
Nacrt prijedloga izrađuje
Odbor za kolektivno pregovaranje Udruge i Sindikata.
Izrađeni Nacrt prijedloga
ovog Kolektivnog ugovora, Odbori iz prethodne stavke dostavljaju na mišljenje
Izvršnom odboru Udruge, odnosno Sindikata.
Odbori za kolektivno
pregovaranje razmatraju primjedbe i prijedloge svojih Izvršnih odbora na tekst
Nacrta prijedloga i utvrđuju prijedlog ovog Kolektivnog ugovora za
donošenje.
Ovaj Ugovor donose Izvršni
odbori Udruge i Sindikata.
Ovaj Ugovor postaje pravno
perfektan kada ga potpišu tajnici Udruge i Sindikata.
Članak
227.
Ovaj Ugovor dostavlja se
Ministarstvu rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske kao nadležnom tijelu za
upis u Knjigu evidencija kolektivnih ugovora sukladno članku 3. Pravilnika o
vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora.
Članak
228.
Izmjene i dopune ovog
Kolektivnog ugovora obavljaju se na identičan način, kako je propisano za
njegovo donošenje.
Članak
229.
Ugovor stupa na snagu osmog
dana, računajući od dana objave u »Narodnim novinama«.
Stupanjem na snagu ovog
ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj
praksi Hrvatske – pročišćeni tekst, objavljen u »Narodnim novinama«, br. 24/02.
od 13. 3. 2002.g. i ispravak objavljen u »Narodnim novinama«, 68/02 od 12. 6.
2002.
Urbroj:
0235/2003.
Tajnik
Sindikata
Tajnik
Udruge
Sibel Latin, v. r.
Ivan
Gabrilo, dipl.
iur., v. r.