2797
Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Zagreb,
Rugvička 1 (u daljnjem tekstu: Udruga), zastupana po tajniku Udruge Ivanu
Gabrilu, dipl. iur.
i
Sindikat zaposlenika na radu kod poslodavaca u
privatnoj praksi Hrvatske, Zagreb, Rugvička 1 (u daljnjem tekstu: Sindikat),
zastupan po tajniku Sibel Latin, zaključili su dana 27. 10. 2006. g.
TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva u privatnoj
praksi Hrvatske (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) utvrđuju se prava i
obveze iz rada i po osnovi rada za radnika kada obavlja poslove i radne zadaće
za poslodavca zdravstvenog radnika privatne prakse, domaću i/ili stranu fizičku
osobu ili grupu fizičkih osoba (»grupna privatna praksa«), koji je/su, temeljem
Zakona o zdravstvenoj zaštiti (u daljnjem tekstu: Zakon) dobili odobrenje da
obavljaju djelatnost osobnim radom u jedinici privatne prakse: u ordinaciji,
mikrobiološkom/citološkom laboratoriju, ljekarni, medicinsko-biokemijskom
laboratoriju, zdravstvenoj njezi i rehabilitaciji bolesnika u kući, zubnom
laboratoriju i jedinici za fizikalnu terapiju.
Ovim Kolektivnim ugovorom
utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada i za radnika na radu kod
poslodavca u zdravstvenim ustanovama: zdravstvenim ustanovama, poliklinikama,
ljekarničkim ustanovama, općim i specijalnim bolnicama, lječilištima, ustanovama
za palijativnu skrb, ustanovama za zdravstvenu njegu i drugim zdravstvenim
ustanovama, odnosno na radu kod poslodavca u trgovačkim društvima, koja su
osnovana za obavljanje zdravstvene djelatnosti, u smislu istog Zakona, tj. u
pravnim osobama, kojima je zajedničko, da su osnovane s namjerom stjecanja
dobiti.
Ovim Kolektivnim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po
osnovi rada i za radnika na radu kod poslodavca nezdravstvenog radnika, koji
obavlja zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi prema rješenju ministra
zdravstva RH.
Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na poslodavce iz stavka
1., 2. i 3. ovog članka uz uvjet da su članovi Udruge. Popis poslodavaca koje
obvezuje primjena Kolektivnog ugovora, kao i sve promjene u Popisu, Udruga
dostavlja na evidentiranje u Registar koji vodi Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetništva, kao nadležno tijelo, u smislu Zakona o radu (u daljnjem tekstu:
ZOR).
Kolektivni ugovor primjenjuje se i na subjekte iz stavka 1., 2. i 3.
ovog članka, u statusu poslodavca, koji naknadno pristupe u članstvo Udruge.
Pridruženi članovi Udruge
Članak 2.
Fizičke i pravne osobe, koje obavljaju gospodarsku djelatnost,
čija je djelatnost poslovno vezana za djelatnost subjekata iz članka 1.
Kolektivnog ugovora ili je kompatibilna toj djelatnosti, te zdravstvene ustanove
u vlasništvu države ili županija, mogu postati pridruženi članovi Udruge da bi
konzumirale određeni interes iz članstva u Udruzi, pa i interes iz domene radnih
odnosa.
Subjekti iz prethodnog stavka ostvaruju navedena prava bez svojstva
stranke ovoga Kolektivnog ugovora.
Razrada pojma radnika i poslodavca
Članak 3.
Radnik, na kojeg se primjenjuju odredbe ovoga Kolektivnog
ugovora je fizička osoba, koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za
poslodavca, bez obzira bio ili ne član Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog
ugovora.
Poslodavac, na kojeg se primjenjuju odredbe ovoga Kolektivnog
ugovora je fizička ili pravna osoba, za koju radnik u radnom odnosu obavlja
određene poslove samo ako je postao član Udruge.
Temeljna prava i obveze iz radnog odnosa za radnika i za poslodavca
Članak 4.
Poslodavac, koji primjenjuje odredbe ovoga Kolektivnog ugovora
obvezan je u radnom odnosu radniku dati posao, te mu za obavljeni rad
isplaćivati plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca, datim u skladu
s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Upute poslodavca iz
prethodnog stavka, u izvršenju, za radnika su obvezne, bez obzira u kojoj su
formi date. I usmena uputa ima jednaku pravnu snagu, kao i pismena uputa.
NAČELA, KOJA UVJETUJU OSTVARENJA POJEDINIH PRAVA I OBVEZA, GLEDE PRIMJENE ODREDBI OVOG KOLEKTIVNOG UGOVORA, KAKO ZA POSLODAVCA TAKO I ZA RADNIKA
Područje primjene Kolektivnog ugovora – načelo ingerencije1
Članak 5.
Kolektivni ugovor primjenjuje se u vlasničkom području
privatnog zdravstva, za razliku od vlasničkog područja javnog
zdravstva.
Zajedničko, jednom i drugom području obavljanja djelatnosti je:
zdravstvena djelatnost, kao djelatnost od posebnoga društvenog interesa. Pravila
struke, propisana posebnim zakonima i podzakonskim aktima identična su za jedno
i drugo područje vlasničkog interesa.
Različitost vlasničkog
područja2 subjekata provođenja zdravstvene zaštite iskazuje se i
zavisi o tome, tko je vlasnik imovine – kapitala uloženog u djelatnost, tko je
odgovoran za obveze subjekta zdravstva, tko pokriva gubitak iz poslovanja, tko
osigurava sredstva za zanavljanje opreme i sredstva za razvoj, investicijsko i
tekuće održavanje, te tko je obveznik plaćanja poreza iz dohotka/dobiti, a tko
ne.
Nabrojene različitosti vlasničkog područja prejudiciraju/uvjetuju
različitost u dimenzioniranju obima pojedinog prava iz ovoga Kolektivnog ugovora
u odnosu na subjekte javnog sektora zdravstva, drugoga vlasničkog
područja.
Vlasničko područje ukazuje na područje ingerencije vlasnika u
pravima i obvezama glede reguliranja odnosa, koji su predmet ovoga Kolektivnog
ugovora.
Vlasničko područje, tj. područje ingerencije vlasnika, počiva na
načelu: »Granice mog prava završavaju tamo gdje počinje pravo
drugoga«.
Nečelo ingerencije upućuje na granice dosega mogućeg utjecaja
odluka poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora u njihovoj primjeni,
kada konzumira status svog pravnog subjektiviteta i svoje poslovne sposobnosti,
tj. aktivnim djelovanjem stjecati prava i obveze.
Načelo »međuzavisnost troškova i prihoda«
Članak 6.
U domeni razrade materijalnih prava radnika iz rada za poslodavca u privatnoj praksi/zdravstvu Hrvatske primjenjuje se načelo »međuzavisnosti troškova i prihoda«. Primjena tog načela uvjetuje ostvarenje minimalnog obima prava/osnova, tj. u iznosu njegove srazmjerne zastupljenosti u prihodu u odnosu na kalkulativni iznos/osnov.
Nadležnost za primjenu – načelo kompetencije3
Članak 7.
Za primjenu ovoga Kolektivnog ugovora kompetentan je poslodavac
iz članka 1. istog Kolektivnog ugovora.
Kompetentnost poslodavca izvire iz
vlasničkog područja za koje je propisana primjena ovoga Kolektivnog
ugovora.
U području primjene ovoga Kolektivnog ugovora poslodavac je
autonoman, sa svim vlasničkom slobodama i obvezama.
Kompetencije koje
proizlaze iz konzumacije svojih vlasničkih prava/obveza, glede primjene ovoga
Kolektivnog ugovora, član Udruge svojevoljno ostvaruje zajedno sa ostalim
članovima Udruge i neposredno.
Primjena Kolektivnog ugovora je pravo/obveza radnika, člana Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora
Članak 8.
Odredbe ovoga Kolektivnog ugovora primjenjuju se na radnike poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, a koji su članovi Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora.
Načelo zabrane diskriminacije
Kolektivni ugovor primjenjuju i radnici poslodavca, koji nisu pristupili u članstvo Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora
Članak 9.
Prava i obveze utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se i na radnike poslodavaca iz članka 1., koji nisu članovi Sindikata, potpisnika ovoga Kolektivnog ugovora, pozivom na načelo »zabrane diskriminacije«.
Primjena općih propisa obveznog prava
Članak 10.
Osim Kolektivnog ugovora, glede pravnih pravila koja se primjenjuju na sklapanje, valjanost, prestanak ili druga pitanja u svezi s ugovorom o radu, a koja nisu uređena ZOR-om ili drugim zakonom ili ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se u skladu s naravi ugovora opći propisi obveznog prava.
Dužnost poslodavca upoznati radnika s propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i zaštitom na radu, prije početka njegovog rada
Članak 11.
Poslodavac je dužan upoznati svakog radnika prije početka
njegovog rada s propisima o radnim odnosima, odnosno s organizacijom rada
poslodavca i propisima iz zaštite na radu.
Upoznavanje s odredbama ovoga
Kolektivnog ugovora u pravilu konzumira obvezu poslodavca glede upoznavanja
radnika s propisima o radnim odnosima i zaštitom na radu.
Iz navedenih
razloga, ovaj Kolektivni ugovor mora uvijek biti dostupan radnicima
poslodavca.
Uvjeti za zaposlenje maloljetnika
Članak 12.
Zabranjeno je poslodavcu zaposliti maloljetnika, bez odobrenja njegovoga zakonskog zastupnika.
Poslodavac ne smije sklopiti ugovor o radu s radnikom koji ne zadovoljava posebne uvjete
Članak 13.
Poslodavac ne smije sklopiti ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava zahtjevima posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta, jer su poslovi zdravstvenog radnika/zdravstvenog suradnika utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.
Zabrana traženja podataka od radnika koji nisu u svezi s radnim odnosom, kao i podatke o trudnoći
Članak 14.
Poslodavac ne smije, pod prijetnjom sankcija tražiti od radnika podatke, koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom, kao i podatke o trudnoći žene. Podatak o trudnoći može tražiti poslodavac ako su u svezi s poslovima radnog mjesta, koje bi radnik žena trebala obavljati, sve radi zaštite njene trudnoće.
Dužnost poslodavca provjeriti zdravstvenu sposobnost radnika za rad na poslovima radnog mjesta koji su označeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada
Članak 15.
Poslodavac je dužan provjeriti zdravstvenu sposobnost kandidata za status radnika poslodavca prije sklapanja ugovora o radu, ali i tijekom konzumacije radnog odnosa, u propisanim rokovima i to za ona radna mjesta koja su općim aktom poslodavca ili ovim Kolektivnim ugovorom označena kao radna mjesta za koja se traži ispunjenje uvjeta posebne zdravstvene sposobnosti.
Poslodavac je obvezan uručiti radniku obračun plaće
Članak 16.
Poslodavac je obvezan prilikom isplate plaće, naknade plaće ili
otpremnine uručiti radniku obračun njegove plaće, iz kojeg mora biti vidljivo
kako je utvrđen iznos plaće, pod prijetnjom sankcija za prekršaj.
Plaća, kao
obračun zarade radnika/porezno razdoblje utvrđuje se u bruto iznosu.
Poslodavac je dužan uručiti radniku kopiju prijave i odjave osiguranja radnika
Članak 17.
Poslodavac je dužan u propisanom roku uručiti radniku kopiju njegove prijave kao i kopiju odjave osiguranja radnika za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pod prijetnjom sankcija za prekršaj.
Poslodavac je dužan utvrditi raspored korištenja godišnjih odmora radnika
Članak 18.
Poslodavac mora radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora, prema rasporedu, koji je dužan donijeti na način i u roku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom, pod prijetnjom primjene sankcija za prekršaj.
Poslodavac mora radniku osigurati korištenje prava na godišnji odmor
Članak 19.
Poslodavac ne smije s radnikom sklopiti sporazum o odricanju njegovog prava na godišnji odmor, odnosno ugovoriti isplatu naknade, umjesto korištenja godišnjeg odmora, kako bi radnik odmorom osigurao fizičke i psihičke predispozicije za sljedeći reproduktivan ciklus svog rada, pod prijetnjom sankcija za prekršaj.
Pravo radnika sudjelovati u odlučivanju o pitanjima od njegovog interesa
Članak 20.
Radnici zaposleni kod poslodavca koji redovito zapošljava 20 i više radnika, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim ZOR-om i ovim Kolektivnim ugovorom.
Neposredna primjena Kolektivnog ugovora
Članak 21.
Prava i obveze radnika utvrđene ovim Kolektivnim ugovorom, kao minimum prava radnika iz rada i po osnovi rada, čine jedinstveni sustav pravnih normi, pa se njegove odredbe mogu primjenjivati neposredno, poštivajući propisani postupak.
Primjena drugih propisa, koji za radnika uvjetuju ostvarenje povoljnijeg obima pojedinog prava
Članak 22.
Drugim propisom ili ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, pojedina prava radnika utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom poslodavac može utvrditi u obimu koji je za radnika povoljniji od utvrđenog minimuma.
Primjena Kolektivnog ugovora u dobroj vjeri
Članak 23.
Stranke, potpisnice ovoga Kolektivnog ugovora, obvezuju se primjenjivati Kolektivni ugovor u dobroj vjeri.
Zabrana diskriminacije osobe koja traži zaposlenje i radnika
Članak 24.
Zabranjeni su svi oblici izravne i neizravne diskriminacije osobe koja traži zaposlenje u/za subjekte iz članka 1. Kolektivnog ugovora, prema opisu i sadržaju, kako je utvrđeno člankom 2. ZOR-a.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika
Članak 25.
Poslodavac je tijekom radnog odnosa radnika dužan zaštititi njegovo dostojanstvo tako, da mu osigura uvjete rada, prema kojima neće biti izložen šikaniranju ili spolnom uznemiravanju, na način, kako je propisano odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Vrijeme valjanosti Kolektivnog ugovora
Članak 26.
Ovaj Kolektivni ugovor stranke zaključuju na vrijeme od tri
godine, računajući od dana njegovog stupanja na snagu.
Pregovore o obnovi
ovoga Kolektivnog ugovora obje stranke će započeti najmanje 30 dana prije isteka
roka na koji je sklopljen.
RADNI ODNOSI
Zasnivanje radnog odnosa
Forma
Članak 27.
Radni odnos između poslodavca i radnika zasniva se ugovorom o
radu.
Ugovor o radu mora biti u pisanom obliku.
Ako ugovor o radu nije
sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku uručiti pisanu potvrdu o
sklopljenom ugovoru prije početka rada, u sadržaju koji je propisan za sadržaj
ugovora o radu.
Sadržaj ugovora o radu propisan je odredbama ZOR-a.
Uvjeti
Članak 28.
Radnik zasniva radni odnos sa poslodavcem iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, prema uvjetima koji su propisani općim propisima o radu i zaštiti na radu, propisima iz djelatnosti zdravstva, ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima poslodavca.
Vrijeme trajanja radnog odnosa
Članak 29.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu na neodređeno ili
određeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom.
Ugovor o radu na
neodređeno i određeno vrijeme u privatnoj praksi Hrvatske imaju jednaki pravni
tretman, a tip ugovora ovisi o volji i izboru poslodavca, sukladno
ZOR-u.
Ugovor o radu na određeno vrijeme, u privatnoj praksi Hrvatske,
stranke sklapaju/mogu sklopiti bez ograničenja ukupnoga vremenskog trajanja
radnog odnosa, kao zbir vremena više sklopljenih ugovora.
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 30.
Ako poslodavac zasnuje s radnikom radni odnos na određeno
vrijeme, mora, prije isteka roka/osnove za koji je ugovor o radu sklopljen
obavijestiti radnika o konzumaciji roka/osnove i prestanku ugovora o radu ili
ponuditi radniku nastavak radnog odnosa, ali s novim vremenom – osnovom rada,
također za rad na određeno vrijeme.
Poslodavac mora, najkasnije dan prije
dana označenog kao dan isteka prethodnog ugovora o radu na određeno vrijeme,
ponuditi radniku sklapanje aneksa ugovoru, s novim vremenom trajanja radnog
odnosa.
Ako poslodavac ne postupi na opisani način, pa radnik nastavi rad za
poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je
radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Probni rad
Članak 31.
Prilikom sklapanja Ugovora o radu na neodređeno ili određeno
vrijeme, stranke mogu ugovoriti probni rad.
Probni rad može trajati najduže
do 6 mjeseci.
Dužinu trajanja probnog rada u okviru vremena trajanja iz
prethodnog stavka ugovaraju poslodavac i radnik, prema datim okolnostima.
Ako
stranke ugovaraju probni rad u kraćem trajanju od 6 mjeseci, mogu iznimno
ugovoriti produženje probnog rada za novih 1, 2 ili više mjeseci, sve u okviru
maksimalnog roka od 6 mjeseci, iz razloga, ako je prethodno, prilikom sklapanja
ugovora o radu, poslodavac nerealno procijenio potrebu provjere rada radnika,
mjereno brojem mjeseci, pa je iz tih razloga ponudio radniku produljenje probnog
rada u okviru zakonskog roka, a radnik potpisom ugovora to i prihvatio.
Članak 32.
Ako radnik nije zadovoljio kriterije probnog rada, poslodavac
mora svoju obavijest o prestanku ugovora o radu dostaviti radniku u pismenoj
formi i istu obrazložiti, da bi prekid radnog odnosa s radnikom bio
zakonit.
Ako poslodavac ne postupi na opisani način i ne dostavi obavijest iz
prethodnog stavka radniku i to do posljednjeg dana probnog rada, smatrat će se
da je radnik zadovoljio kriterije probnog rada i da je na taj način stekao
svojstvo radnika na radu za istog poslodavca na neodređeno odnosno određeno
vrijeme, zavisno kako je ugovor sklopljen.
Zaključenje ugovora o službi
Članak 33.
Ako poslodavac – zdravstvena ustanova, radnika s kojim je
zasnovala radni odnos ugovorom o radu na neodređeno ili određeno vrijeme za
obavljanje poslova radnog mjesta iz općeg akta o sistematizaciji poslova i
radnih zadaća imenuje da obavlja i poslove s posebnim ovlaštenjima u procesu
rada, sve u okviru punoga radnog vremena njegovog rada, za obavljanje tih
poslova, poslodavac i radnik zaključuju ugovor o službi.
Ugovor o službi iz
prethodnog stavka sadrži odredbe o ovlaštenjima za rukovođenje većom ili manjom
grupom radnika, naznaku organizacijske forme takve jedinice, naznaku
koordinacije rada radnika i organizacijske jedinice kojom rukovodi s drugim
radnicima i organizacijskim jedinicama ustanove, naznaku subordinacije prema
pretpostavljenima, u svako vrijeme, mogućnosti opoziva ugovora o službi i prije
isteka mandata, odredbe o plaći u svezi izvršenja ugovora o službi i
dr.
Opozivom ugovora o službi ne raskida se ugovor o radu, suprotno da.
Izvršenje poslova prema ugovoru o djelu, kao zamjena za rad prema ugovoru o radu
Članak 34.
Ako poslodavac iskaže i dokaže namjeru zasnivanja radnog odnosa
za određeno radno mjesto iz općeg akta i/ili iz plana/godina, pa utvrdi da nitko
s traženim uvjetima/radno mjesto nije dostavio ponudu ili da je ponudu dostavila
osoba koja ne ispunjava tražene uvjete, poslodavac može obavljanje poslova
toga/takvoga radnog mjesta iz prijave potrebe za radnikom, oglasa ili natječaja,
povjeriti radniku koji je zaposlen kod drugog poslodavca ili umirovljeniku i to
prema ugovoru o djelu.
Namjeru zasnivanja radnog odnosa prema ugovoru o radu
s nezaposlenom ili djelomično zaposlenom osobom traženih uvjeta ili s
umirovljenikom, za potrebe rada s punim ili nepunim radnim vremenom, poslodavac
ponavlja – svakih 6 mjeseci, kako bi potrebu za radom radnika konzumirao
zaključenim ugovorom o radu, umjesto s ugovorom o djelu, kako je navedeno u
prethodnom stavku.
»Na« i »iz« primitka od drugog dohotka obračunat za rad po ugovoru o djelu, poslodavac, naručitelj takvog rada obračunava obustavlja i uplaćuje na propisane račune doprinose, porez i prirez u korist radnika – izvršitelja, bez prava na obračun o.o.o.
Članak 35.
Ako poslodavac postupi na način kako je propisano u
prethodnom članku, pa zdravstvenom radniku, zaposlenom u drugoj zdravstvenoj
ustanovi povjeri poslove, temeljem kojih bi on na teret poslodavca stekao
primitak od drugog dohotka, ukupna vremenska angažiranost zdravstvenog radnika
za poslodavca, za njega drugog poslodavca, može trajati najviše do 1/3 punoga
radnog vremena.
Obveza radnika je dobiti suglasnost svog poslodavca za takav
rad kod drugog poslodavca, ako se ne želi izlagati riziku primjene pravnih
posljedica zbog »zakonske zabrane utakmice«.
Obveza poslodavca u realizaciji
ugovora o djelu je »iz« primitka od drugog dohotka radnika obračunati doprinos
za m.o., poreze/prirez prema propisanim stopama, a doprinos za z.o. »na« teret
svojih posebnih sredstava, prema iznosu iste osnovice, sve pod prijetnjom
novčane kazne za prekršaj, u smislu propisa o državnom inspektoratu.
Izvršitelj rada po ugovoru o djelu ima i određena prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, u obimu, kako je propisano posebnim zakonima
Članak 36.
Zaposleni radnik ili umirovljenik, koji temeljem ugovora o
djelu obavlja poslove za poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora ima
prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja propisana posebnim zakonima,
prema uplaćenim doprinosima/osnovi u poreznom razdoblju.
Poslodavac je
obvezan osobi iz prethodnog stavka, do 28. 2. tekuće godine, za prethodnu godinu
izdati odgovarajuću potvrdu o njegovim ukupnim primicima od drugog dohotka i
iznosima uplaćenog doprinosa za mirovinsko osiguranje »iz« drugog
dohotka.
Doprinose za zdravstveno osiguranje u ime i za račun osobe iz stavka
1., od osnovice, koju čini bruto primitak od drugog dohotka, na teret svojih
posebnih sredstava, uplaćuje poslodavac, naručitelj rada po ugovoru o
djelu/radnik u korist izvoditelja takvog rada.
Edukacija pripravnika
Članak 37.
Radi osposobljavanja za samostalan rad, zdravstvenih radnika,
nakon završetka školovanja/studiranja, za koje je zakonom propisana obveza
pripravničkog staža, poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora s takvim
osobama zasniva radni odnos na određeno vrijeme, u statusu
pripravnika/stažiste.
Trajanje pripravničkog staža, način provođenja, mjesto
edukacije, sadržaj programa edukacije, ovlaštenja mentora i sl. regulirano je
Zakonom i odgovarajućim podzakonskim propisima.
Broj pripravničkih mjesta
utvrđuje poslodavac svojom odlukom.
Volonterski rad
Članak 38.
Iz razloga što je stručni ispit propisan Zakonom kao uvjet za
samostalno obavljanje poslova zdravstvenog zanimanja, poslodavac može osobu koja
je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje i
bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno ZOR-u (volonterski rad).
Razdoblje
volonterskog rada iz prethodnog stavka ovog članka ubraja se u pripravnički
staž, ali s tim, da se stečeno radno iskustvo priznaje kao uvjet za rad u
određenom zanimanju radi polaganja stručnog ispita.
Na volontera se
primjenjuju odredbe o radnim odnosima iz ZOR-a i ovoga Kolektivnog ugovora, osim
odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće, te prestanku ugovora
o radu.
Za vrijeme edukacije, volonter ima pravo na mirovinsko i zdravstveno
osiguranje, te osiguranje od ozljeda na radu i profesionalno oboljenje, prema
propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, sve na teret sredstava
poslodavca.
Ugovor o volonterskom radu mora se sklopiti u pisanom obliku.
Završni ispit pripravnika, kao uvjet za samostalan rad
Članak 39.
Nakon obavljenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni
ispit pred nadležnim tijelom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
Na
temelju dokaza o položenom stručnom ispitu, pripravnik stiče uvjet za samostalni
rad u struci. Uvjerenje, koje legitimira zdravstvenog radnika za samostalni rad
zdravstvenom radniku izdaje nadležna komora.
Obveza stručnog usavršavanja
Članak 40.
Radnici poslodavca u statusu zdravstvenog radnika imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati, na teret poslodavca, radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite, a na način i po postupku kako je propisano općim aktom nadležne komore.
Specijalizacija
Članak 41.
Specijalizacija je oblik edukacije zdravstvenih radnika s
položenim stručnim ispitom i licencom nadležne komore, u tijeku koje radnik –
specijalizant, koji je u radnom odnosu, u propisanom roku stiče teoretska i
praktična znanja za obavljanje poslova specijalista iz grane medicine,
stomatologije, farmacije ili medicinske biokemije iz Pravilnika o
specijalističkom usavršavanju zdravstvenih djelatnika, za koju se
usavršava.
Pored ugovora o radu zaključenog na određeno ili neodređeno
vrijeme, poslodavac i radnik – specijalizant zaključuju ugovor o
specijalizaciji.
Sadržaj ugovora o specijalizaciji propisan je Pravilnikom iz
stavka prvoga ovog članka.
Zaštita dostojanstva radnika
Članak 42.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo svog radnika za svo
vrijeme obavljanja poslova iz radnog odnosa tako, da radnik ne bude izložen
uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.
U cilju sprječavanja mogućnosti
nastanka posljedica takvog uznemiravanja, poslodavac provodi preventivne
aktivnosti, poduzimajući sljedeće mjere:
• zabraniti rad pod utjecajem
alkohola i drugih opijata, što bi, zbog pada kontrole i samokontrole pojedinca,
moglo rezultirati takvim ponašanjem prema drugom radniku,
• zabraniti unošenje i
raspačavanje svih slika ili časopisa ili video zapisa s erotskim ili porno
sadržajem, koji utječu na maštu, u negativnom smislu, pogotovo u kombinaciji s
osnovom iz prethodne alineje,
• propagirati decentno, ne izazovno
oblačenje,
•
propagirati uljudno, prijateljsko ponašanje radnika prema radniku,
a poglavito poslodavca prema radnicima, s određenom dozom
distance,
•
propagirati poštivanje osobnosti radnika,
• sprečavati i
disciplinskim mjerama sankcionirati svako izazovno i/ili provokativno ponašanje,
bilo usmenim govorom, »govorom« tijela, insinuacijama i
sl.,
•
disciplinski sankcionirati i sam pokušaj spolnog uznemiravanja i
dr.
Članak 43.
Svaki oblik povrede dostojanstva radnika, izvršen u sadržaju i prema opisu kako je navedeno u prethodnom članku, kao mjeru prevencije, poslodavac sankcionira provođenjem sustava odgovornosti za povredu obveza radnika iz radnog odnosa, na način i po postupku kako je propisano ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak 44.
Uznemiravanje i spolno uznemiravanje radnika predstavlja povredu iz radnog odnosa, kako je utvrđeno ovim Kolektivnim ugovorom.
Posebna obveza poslodavca koji zapošljava 21 i više radnika, glede zaštite dostojanstva radnika
Članak 45.
Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika dužan je imenovati
osobu, koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za
zaštitu dostojanstva radnika.
U zdravstvenoj ustanovi i trgovačkom društvu
koje obavlja zdravstvenu djelatnost i koja/e zapošljavaju 21 i više radnika,
dužnost poslodavca u smislu odredbi prethodnog stavka, obavlja ravnatelj
zdravstvene ustanove, odnosno direktor trgovačkog društva.
U grupnoj
privatnoj praksi, koja zapošljava 21 i više radnika, funkciju poslodavca, u
smislu odredbi stavka 1. ovog članka, obavlja voditelj grupne
prakse.
Subjekti iz stavka 2. i 3. ovog članka, pored osoba koje
obavljaju funkciju poslodavca, imenuju posebnu osobu, koja je/će biti
ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika.
Iznimka od pravila iz prethodnog članka
Članak 46.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će
poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, npr., ako je dostojanstvo radnika
ugroženo odnosom poslodavca prema radniku, radnik nije dužan dostaviti pritužbu
poslodavcu i ima pravo u takvim okolnostima prekinuti rad i zatražiti zaštitu
pred nadležnim sudom, o čemu mora obavijestiti poslodavca, u roku od 8 dana od
dana prekida rada.
Za vrijeme prekida rada u smislu odredbi prethodnog
stavka, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.
Članak 47.
Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, za što je odgovoran poslodavac.
Radno vrijeme
Puno radno vrijeme
Članak 48.
Puno radno vrijeme radnika na radu u privatnoj praksi iznosi 40
sati rada tjedno.
Poslodavac može ugovorom o radu s radnikom ili svojom
posebnom odlukom utvrditi za radnika kraće radno vrijeme, od vremena kako je
propisano u prethodnom stavku.
Ako poslodavac utvrdi kraće radno vrijeme od
40 sati tjedno, kako je navedeno u prethodnom stavku, tako utvrđeno radno
vrijeme smatra se punim radnim vremenom.
Nepuno radno vrijeme
Članak 49.
Ako poslodavac ocijeni, da prema uvjetima poslovanja, može
zadani volumen poslova obaviti svojim radom i radom članova svoje obitelji i to
prema njihovom znanju i sposobnostima u odnosu na registriranu djelatnost, i/ili
s radom radnika s punim ili s nepunim radnim vremenom, ili u kombinaciji u
odnosu na puno radno vrijeme iz članka 48. ovoga Kolektivnog ugovora, može
zasnovati radni odnos s radnikom i za nepuno radno vrijeme.
Neka prava iz
rada i po osnovi rada, koja su uvjetovana fondom sati rada radnika, radnik
ostvaruje srazmjerno vremenu rada u odnosu na procjenu za puno radno vrijeme,
ali ne manje od propisanog minimuma/osnove.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 50.
Ako radnik obavlja poslove na kojima se i uz primjenu mjera
zaštite na radu ne može zaštiti radnika od štetnih utjecaja, puno radno vrijeme
za takvog radnika poslodavac skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na
zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Radnicima koji rade na poslovima u sferi
ionizirajućeg zračenja skraćuje se svaki sat rada sa 60 na 45 minuta.
Ako
radnik iz prethodnog stavka ne obavlja poslove u sferi ionizirajućeg zračenja
puno radno vrijeme, već samo jedan njegov dio, u preostalom dijelu do punoga
radnog vremena radnik obavlja druge poslove po rasporedu i uputama poslodavca, a
najduže do za njega izvedenoga punoga radnog vremena, vodeći računa o
činjenicama iz prethodnog stavka.
Skraćeno radno vrijeme u smislu odredbi
stavka 3. ovog članka za radnika, izjednačeno je s punim radnim vremenom.
Članak 51.
Radnik koji obavlja poslove u sferi ionizirajućeg zračenja ne smije na takvim poslovima raditi prekovremeno, niti smije kod drugog poslodavca obavljati iste poslove po ugovoru o djelu.
Prekovremeni rad
Članak 52.
Poslodavac može u slučajevima iz članka 41. ZOR-a narediti
radniku rad duži od punoga radnog vremena (prekovremeni rad).
Trajanje
prekovremenog rada i oznaka kome je zabranjen, propisano je citiranim člankom
41. ZOR-a.
Raspored radnog vremena
Članak 53.
Tjedno radno vrijeme u privatnoj praksi Hrvatske u pravilu
traje šest dana u tjednu, tj. od ponedjeljka do subote.
Poslodavac može
odrediti drugačiji raspored broja radnih dana/tjedan i slijedom toga i broj sati
radnog vremena/dan.
Tjedni i dnevni raspored radnih dana/tjedan i broja sati
rada/dan utvrđuje poslodavac posebnom pisanom odlukom.
Poslodavac mora
obavijestiti radnike o rasporedu iz stavka 3. ovog članka ili promjeni takvoga
rasporeda najmanje tjedan dana unaprijed.
Članak 54.
Ako raspored radnog vremena za rad ordinacije ili drugog oblika rada privatne prakse ili zdravstvene ustanove koja je ugovorni partner Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) utvrdi ministar zdravstva RH svojim podzakonskim aktom, tada, poslodavac svoj opći akt o rasporedu radnog vremena prilagođava rasporedu iz takvoga podzakonskog akta.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 55.
Poslodavac može puno ili nepuno radno vrijeme iz članka 48.
odnosno 49. ovoga Kolektivnog ugovora preraspodijeliti tako, da tijekom jednog
razdoblja puno ili nepuno radno vrijeme radnika traje duže, a tijekom drugog
razdoblja kraće od punog, odnosno nepunoga radnog vremena, s tim, da prosječno
radno vrijeme tijekom kalendarske godine za radnika ne smije trajati duže, u
odnosu na propisano za puno odnosno nepuno radno vrijeme prema odredbama ovoga
Kolektivnog ugovora.
Ako je poslodavac preraspodijelio puno radno vrijeme u
smislu odredbi prethodnog stavka, tako preraspoređeno radno vrijeme za radnika
ne može u pravilu trajati duže od 52 sata rada/tjedan.
Kada u mjestu sjedišta
rada poslodavca npr. za vrijeme trajanja turističke sezone boravi više osoba u
odnosu na broj pučanstva koje ima prebivalište u tom mjestu, ili kada poslodavac
ima zahtjeve za intervencijama iz registrirane djelatnosti prosječno više u
odnosu na ustaljeni prosjek – ritam rada, npr. za vrijeme veće učestalosti
bolesti (epidemije, endemije i sl.), tada poslodavac može, za to vrijeme, puno
radno vrijeme iz stavka prvog i drugog ovog članka, preraspodijeliti tako, da
radno vrijeme traje duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati rada/tjedan,
ali uz uvjete iz st. 1. ovog članka.
Odluku o preraspodjeli radnog vremena u
smislu odredbi ovog članka donosi poslodavac u pisanom obliku.
Duže vrijeme
rada u okviru preraspoređenoga radnog vremena nema karakter prekovremenog
rada.
Odmori i dopusti
Odmor radnika u tijeku radnog dana
Članak 56.
Radnik, koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima pravo svakog
radnog dana na stanku od 30 minuta, a koristi je sukladno rasporedu koji odredi
poslodavac.
Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno
vrijeme i ne može se odrediti u prva dva sata nakon početka radnog vremena niti
u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena.
Odmor radnika između dva uzastopna radna dana
Članak 57.
Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Tjedni odmor radnika
Članak 58.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju 24 sata
neprekidno.
Dan tjednog odmora u pravilu je nedjelja, kao produkt naslijeđa,
učenja i tradicije kršćanstva.
Ako radnik iznimno radi na dan tjednog odmora,
poslodavac mu osigurava korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.
Godišnji odmor radnika
Članak 59.
Radnik ima pravo u svakoj kalendarskoj godini koristiti plaćeni
godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a više od toga prema
utvrđenim kriterijima i to kako slijedi:
a) prema dužini radnog staža za
istog poslodavca:
– od 5 do 10
godina 2 radna
dana
– od 10 do 15 godina 3
radna dana
– od 15 do 20
godina 4 radna dana
– od 20
do 25 godina 5 radnih dana
–
od 25 do 30 godina 6 radnih
dana
– od 30 do 35 godina 7
radnih dana
– preko 35
godina
8 radnih dana
b) prema zalaganju i odnosu prema radu, po ocjeni poslodavca od
1 do 5 radnih dana.
Poslodavac može radniku utvrditi pravo na godišnji odmor
i za druge osnove.
Godišnji odmor radnika može trajati najduže 30 radnih
dana.
Raspored korištenja godišnjeg odmora
Članak 60.
Raspored korištenja godišnjeg odmora za svoje radnike utvrđuje
poslodavac posebnom pismenom odlukom, u pravilu najmanje 15 dana prije početka
korištenja godišnjeg odmora.
Prethodno, poslodavac utvrđuje parametre za
izradu rasporeda korištenja, kako je navedeno u prethodnom stavku, i to:
1.
dužinu trajanja godišnjeg odmora/radnik, u smislu odredbi članka 59. ovoga
Kolektivnog ugovora, tako, da iskazuje pravo radnika na minimalni broj dana
godišnjeg odmora, koji mu pripadaju temeljem istog članka, stavak 1. Kolektivnog
ugovora,
2. eventualno, veći broj dana godišnjeg odmora od minimuma, temeljem
članka 59. stavak 3. Kolektivnog ugovora,
3. broj radnih dana godišnjeg
odmora na osnovi zalaganja i odnosa prema radu,
4. ukupan broj minimalnog
broja radnih dana godišnjeg odmora (zbir osnova pod 1 i 3),
5. ukupan broj
radnih dana godišnjeg odmora po odluci poslodavca (zbir osnova 1, 2 i 3)
6.
predvidivo vrijeme korištenja godišnjeg odmora,
7. te raspored korištenja
godišnjeg odmora u dijelovima – predvidivo vrijeme korištenja prvog dijela
godišnjeg odmora kao i drugog dijela.
Predvidivo vrijeme korištenja godišnjeg
odmora/radnik utvrđuje poslodavac planom, respektirajući planirani – očekivani
obim rada u vremenu korištenja godišnjeg odmora, prema rasporedu iz stavka 1.
ovog članka, eventualno usuglašene želje radnika i uvjete za korištenje
godišnjeg odmora u dva dijela.
Poslodavac koji je uključen u mrežu osnovne
zdravstvene djelatnosti, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora/godina i
rasporeda godišnjeg odmora, mora respektirati svoje obveze iz članka 148. Zakona
i obveze iz ugovora sa HZZO-om, o kontinuitetu i jednakom obimu pružanja
zdravstvene zaštite osiguranicima/godina, o kojima skrbi, te činjenice, da je
HZZO svojim aktima svojim poslovnim partnerima i za njihov rad osigurao opisano
pravo u trajanju od 30 kalendarskih dana/godina.
Članak 61.
Raspored korištenja godišnjeg odmora iz prethodnog članka izvršava poslodavac svojim rješenjem.
Ništavost sporazuma o odricanju prava radnika na godišnji odmor
Članak 62.
Ništav je sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade radniku umjesto korištenja godišnjeg odmora, pod prijetnjom primjene prekršajne sankcije za poslodavca.
Pravo na godišnji odmor za rad u sferi ionizirajućeg zračenja
Članak 63.
Radnik, koji za poslodavca obavlja poslove iz sfere ionizirajućeg zračenja iz članka 50. ovoga Kolektivnog ugovora, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana.
Dani koji se ne uračunavaju u godišnji odmor
Članak 64.
U dane godišnjeg odmora radnika iz članka 59. ovoga Kolektivnog
ugovora ne uračunavaju se: dan tjednog odmora iz članka 58. ovoga Kolektivnog
ugovora te blagdani i neradni dani određeni Zakonom.... (»Narodne novine«, br.
33/96.).
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koju je utvrdio izabrani
doktor medicine, odnosno stomatologije, ne uračunava se u trajanje godišnjeg
odmora.
U trajanje godišnjeg odmora, uračunava se i subota, kao da je dnevni
raspored rada radnika raspoređen na šest radnih dana, bez obzira na stvarni
raspored.
Pravo na godišnji odmor radnika koji se prvi put zapošljava
Članak 65.
Radnik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada
između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6
mjeseci neprekidnog rada za novog poslodavca.
Privremena nesposobnost za rad,
vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s rada,
ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovog članka.
Pravo na godišnji odmor radnika koji nije ispunio uvjet 6 mjeseci neprekidnog rada za poslodavca
Članak 66.
Radnik, koji nije ispunio uvjet radnog staža iz prethodnog članka u tekućoj godini za korištenje godišnjeg odmora iz članka 59. ovoga Kolektivnog ugovora, ima pravo na 1/12 pripadajućega godišnjeg odmora za svaki mjesec dana rada za poslodavca, određenog na način propisan istim člankom 59. ovoga Kolektivnog ugovora, kao i u slučaju da mu radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnog roka.
Pravo na godišnji odmor radniku poslodavca za tekuću godinu, kojemu je prestao ugovor o radu prije 1. 7. tekuće godine
Članak 67.
Radniku kojemu je prestao ugovor o radu, po bilo kojoj osnovi prije 1. 7. tekuće godine, ima pravo na godišnji odmor za tekuću godinu, prema broju radnih dana godišnjeg odmora, obračunati na identičan način, kako je propisano prethodnim člankom.
Korištenje godišnjeg odmora u dva dijela
Članak 68.
Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela.
Ako
radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje 12
radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju
ostvaruje pravo na godišnji odmor, a drugi dio godišnjeg odmora iskoristiti
najkasnije do 30. 6. iduće godine.
Pravo radnika koristiti 1 dan godišnjeg odmora, prema svojoj želji
Članak 69.
Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po vlastitoj želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti i to najmanje tri dana ranije.
Pravo radnika koristiti neiskorišteni godišnji odmor zbog mobilizacije ili radne obveze
Članak 70.
Radnici, koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku ili zbog izvršenja radne obveze nisu koristili godišnji odmor u tekućoj godini, imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor za prethodnu godinu nakon demobilizacije ili po prestanku radne obveze, najkasnije do 30. 6. tekuće godine, po rasporedu poslodavca.
Odgoda korištenja godišnjeg odmora radnika, prema rasporedu iz rješenja
Članak 71.
Poslodavac može radniku odgoditi izvršenje rješenja o
korištenju godišnjeg odmora, odnosno prekinuti započeto korištenje, samo radi
izvršenja osobito važnih i neodgodivih potreba procesa rada
poslodavca.
Odluku iz stavka prvog donosi poslodavac u pisanoj formi i
dostavlja je radniku.
Radniku kojem je poslodavac odgodio ili prekinuo
korištenje godišnjeg odmora, poslodavac mora omogućiti naknadno korištenje
odnosno nastavak neiskorištenog dijela godišnjeg odmora.
Radnik ima pravo na
naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom odnosno prekidom korištenja
godišnjeg odmora na teret poslodavca.
Troškovima iz stavka 4. ovoga članka
smatraju se npr. troškovi stvarno uplaćenog aranžmana u hotelu i sl., te putni i
drugi troškovi uvjetovani prekidom korištenja godišnjeg odmora.
Putnim
troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza za sredstva koja je radnik
koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio
godišnji odmor u trenutku prekida, kao i troškovi dnevnica povratka do mjesta
zaposlenja i to u visini određenoj ovim Kolektivnim ugovorom.
Drugim
troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode odnosno
prekida godišnjeg odmora, koja je radnik dokazao odgovarajućom
dokumentacijom.
Prekid kontinuiteta korištenja godišnjeg odmora radnika
Članak 72.
Radnik može prekinuti korištenje godišnjeg odmora zbog bolesti ili porodnog dopusta, a isti nastaviti koristiti i u sljedećoj godini najkasnije do 30. 6., pod uvjetom, da je u prethodnoj godini radio najmanje 6 mjeseci u odnosu na godinu u kojoj se vratio na rad.
Plaćeni dopust
Članak 73.
Radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske
godine do ukupno najviše 6 radnih dana ili pojedinačno za:
■ sklapanje
braka
6 radnih dana
■ rođenje
djeteta
2 radna dana
■ smrt supružnika, djeteta, roditelja i
unuka 3 radna dana
■ selidbe u istom
mjestu
stanovanja
1 radni dan
■ selidbe u drugo mjesto
stanovanja
2 radna dana
Iznimno, radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni
slučaj naveden u stavku 1. ovoga članka, nezavisno o ukupnom broju dana koje je
tijekom godine iskoristio po svim osnovama u odnosu na broj iz stavka 1. ovog
članka.
Poslodavac može radniku utvrditi pravo na plaćeni dopust i u dužem
trajanju, kako je utvrđeno u stavku 1. ovog članka.
Plaćeni dopust za stručno usavršavanje
Članak 74.
Za potrebe stručnog usavršavanja ili obrazovanja, poslodavac
može radniku odobriti plaćeni dopust za:
– |
polaganje državnog ili stručnog ispita do |
6 radnih dana |
– |
polaganje specijalističkog ispita do |
12 radnih dana |
– |
vrijeme praktičnog rada u specijalističkoj ordinaciji privatne prakse ili zdravstvenoj ustanovi sukladno izvršenju obveze iz ugovora sa HZZO-om do |
6 radnih dana/god. |
– |
sudjelovanje u radu stručnih skupova na kojem sudjelovanje daje određeni broj bodova za relicenciranje dozvole za samostalni rad prema propisima nadležne komore do |
2 radna dana/ god. |
– |
stručno usavršavanje 30 radnih dana u god. u inozemstvu. |
|
Duljinu plaćenog dopusta do broja radnih dana utvrđuje
poslodavac rješenjem.
Poslodavac može radniku utvrditi pravo na plaćeni
dopust i u dužem trajanju, u odnosu kako je utvrđeno u stavku 1. ovog
članka.
Naknada plaće za plaćeni dopust
Članak 75.
Plaćeni dopust i naknadu plaće za plaćeni dopust, radnik ostvaruje na osnovi rješenja poslodavca.
Neplaćeni dopust
Članak 76.
Radnik ima pravo na dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust)
do 30 radnih dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust za
njega opravdan i da tu opravdanost može dokazati, te uvjetom da njegovo odsustvo
neće izazvati teškoće u obavljanju poslova za poslodavca. Smatra se opravdanim
dopust ako je potreban radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana
radnika, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na
kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja,
osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije.
Iznimno, poslodavac može
odobriti radniku neplaćeni dopust i u duljem trajanju, s obvezom ponovnog
zasnivanja radnog odnosa za iste ili druge poslove.
Radnik ostvaruje pravo iz
stavka 1. ovog članka na osnovi posebnog rješenja poslodavca.
Naknada štete poslodavcu
Članak 77.
Radnik, koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog
krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je nadoknaditi poslodavcu
počinjenu štetu.
Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za
dio štete koju je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio
štete koju je on uzrokovao, smatra se, da su svi radnici podjednako odgovorni i
štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.
Ako je više radnika uzrokovalo štetu
kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.
Iznos naknade
štete iz stavka 1. ovog članka poslodavac će smanjiti radniku/cima, ako utvrdi
da štetu nije/su učinio/li namjerno, ako radnik do tada nije uzrokovao sličnu
štetu, te ako je radnik u konkretnom slučaju poduzeo sve potrebne radnje da se
šteta otkloni i ako utvrdi da:
– se šteta može u cijelosti ili djelomično
otkloniti radom radnika kod poslodavca i sredstvima rada poslodavca, ili
– je
radnik u teškoj materijalnoj situaciji ili da bi ga naknada štete teško
pogodila, ili
– se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju
ili skrbniku, ili ako se radi o manjoj šteti.
Smanjenje štete iz prethodnog
stavka ovoga članka može iznositi najmanje 20%, a najviše da se radnika oslobodi
od plaćanja naknade štete u cijelosti.
Naknada štete radniku
Članak 78.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom,
poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu po općim propisima o odgovornosti
prema Zakonu o obveznim odnosima.
Za osiguranje izvršenja obveze iz
prethodnog stavka, radnik ima pravo, a poslodavac obvezu osigurati izvršenje
prava radnika na naknadu štete osiguranjem nastupa tog rizika kod osiguravajućeg
društva uplatom premije za tzv. osiguranje od odgovornosti.
Odgovornost pravne osobe za kazneno djelo koje je učinila fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe
Članak 79.
Ako fizička osoba, sa statusom radnika ili bez tog statusa,
koja vodi poslovanje zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva (pravne osobe),
učini kazneno djelo, kojim je povrijeđena neka dužnost pravne osobe ili je
njime pravna osoba ostvarila ili je trebala ostvariti protupravnu imovinsku
korist za sebe ili za drugoga, kaznit će se pravna osoba za kazneno djelo
propisano za odgovornu osobu u Kaznenom zakonu i drugim zakonima.
Odgovorna
osoba iz prethodnog stavka je radnik – fizička osoba koja vodi poslovanje pravne
osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne
osobe, kao ravnatelj zdravstvene ustanove, privremeni ravnatelj zdravstvene
ustanove ili v.d. ravnatelj ili direktor trgovačkog društva koje obavlja
zdravstvenu djelatnost.
Članak 80.
Odgovornost pravne osobe iz prethodnog članka temelji se na krivnji odgovorne osobe.
Članak 81.
Za kaznena djela učinjena od strane fizičke osobe mogu se izreći kazne pravnim osobama iz članka 79. ovoga Kolektivnog ugovora u obliku novčane kazne, uvjetne osude i sigurnosne mjere ukidanja pravne osobe.
Visina novčane kazne za pravnu osobu
Članak 82.
Visina novčane kazne za pravnu osobu ovisi o visini trajanja kazne zatvora propisane za kazneno djelo koje je učinila odgovorna osoba pravne osobe, u rasponu kako je propisano posebnim zakonom.
Primjena posebnih propisa glede odgovornosti pravne osobe za rad fizičke – odgovorne osobe za rad pravne osobe
Članak 83.
Detaljnije odredbe glede odgovornosti pravne osobe u svezi s radom njenog radnika – fizičke, odgovorne osobe u pravnoj osobi, regulirane su Zakonom o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
PLAĆE I NAKNADE PLAĆE
Plaće i dodaci na plaću
Zajedničke odredbe
Članak 84.
Radnik ima pravo na plaću za svoj rad za
poslodavca.
Poslodavac utvrđuje plaću radniku množenjem iznosa osnovice i
koeficijenta koji je propisan za radno mjesto za koje je radnik zasnovao radni
odnos, a manje/više od toga, sukladno odredbama ovoga Kolektivnog
ugovora
Plaća radniku računa se u bruto iznosu.
Ako dvije osobe različitog
spola obavljaju jednaki rad i rad jednake vrijednosti za poslodavca, imaju pravo
na jednaku plaću, prema kriterijima iz ovoga Kolektivnog ugovora.
Osnovica za obračun plaće
Članak 85.
Osnovica za obračun plaće radnika u privatnoj praksi Hrvatske,
računajući od dana stupanja na snagu ovoga Kolektivnog ugovora iznosi 4.232,43
kn bruto i jednaka je za izračun plaće svih radnika, nezavisno od zanimanja i
stupnja njihove stručne spreme.
Novi iznos osnovice u odnosu na iznos iz
stavka 1. ovog članka potpisnici Kolektivnog ugovora utvrđuju posebnim aneksom
ovom Kolektivnom ugovoru.
Koeficijenti za izračun obračuna plaće radniku
Članak 86.
Koeficijenti za izračun obračuna plaće radniku, sa svojom
brojčanom oznakom, predstavljaju izraz relativne vrijednosti svakog radnog
mjesta i odnosa iste takve vrijednosti prema prethodnom ili sljedećem radnom
mjestu, zbog čega je svaki koeficijent/radno mjesto veći u odnosu na koeficijent
za prethodno radno mjesto.
Za radna mjesta u privatnoj praksi Hrvatske
utvrđuju se koeficijenti za izračun obračuna plaće radnika i to kako
slijedi:
1. |
VSS – zdravstveni radnik specijalist u bolnici i trgovačkom društvu koje obavlja poslove u stacionarnom dijelu djelatnosti |
2,09 |
2. |
VSS – zdravstveni radnik specijalist |
2,00 |
3. |
VSS – ugovorni zdravstveni radnik primarne zdravstvene zaštite |
1,85 |
4. |
VSS zdravstveni radnik |
1,61 |
5. |
VSS nezdravstveni radnik |
1,39 |
6. |
VŠS zdravstveni radnik u intenzivnoj skrbi, inž. med. radiologije u bolničkoj djelatnosti |
1,42 |
7. |
VŠS zdravstveni radnik u patronaži |
1,30 |
8. |
VŠS zdravstveni radnik u primjeni citostatika i otvorenim izvorima zračenja |
1,36 |
9. |
VŠS zdravstveni radnik u neurofiziološkom laboratoriju |
1,13 |
10. |
VŠS zdravstveni radnik na bolničkom odjelu |
1,21 |
11. |
VŠS zdravstveni radnik u hitnoj službi |
1,18 |
12. |
VŠS zdravstveni radnik u primarnoj zz, specijalističko konzilijarnoj djelatnosti (med. sestra, zdravstv. tehničar, ing. med. radiologije itd.) |
1,07 |
13. |
VŠS nezdravstveni radnik |
1,01 |
14. |
SSS zdravstveni radnik u bolničkoj djelatnosti: u jedinici intenzivne skrbi, na otvorenim izvorima zračenja, u primjeni citostatika, u operacijama (instrumentiranje i anestezija) |
1,32 |
15. |
SSS zdravstveni radnik u rađaoni, hitnoj službi i hemodijalizi |
1,21 |
16. |
SSS zdravstveni radnik na bolničkim odjelima, forenzičkoj psihijatriji |
1,08 |
17. |
SSS zdravstveni radnik u centralnoj sterilizaciji |
1,04 |
18. |
SSS zdravstveni radnik u
bolničkoj, u specijalističko- |
0,92 |
19. |
SSS nezdravstveni radnik |
0,88 |
20. |
VKV radnici |
0,92 |
21. |
KV radnici |
0,75 |
22. |
NSS zdravstveni radnici (bolničari, babice, dječje njegovateljice i laboranti) |
0,70 |
23. |
NSS i PKV radnici |
0,41. |
Članak 87.
Za radna mjesta s posebnim ovlaštenjima u procesu rada ili radna mjesta koja nisu navedena od 1 do 23 iz prethodnog članka, koeficijent ili druga mjerila za izračun plaće, utvrđuje sam poslodavac.
Kalkulativna plaća radnika
Članak 88.
Obračunata plaća primjenom osnovice iz članka 85. ovoga
Kolektivnog ugovora s koeficijentom iz prethodnog članka, za radnika je
kalkulativna plaća.
Kalkulativna plaća/radnik iz prethodnog stavka znači
plaća, koja je/ako je u obračunatom iznosu zastupljena u prihodu poslodavca,
prema njegovom financijskom planu/porezno razdoblje, prema načelu međuzavisnosti
troškova i prihoda (kalkulativni prihod).
Kalkulativni prihod, u smislu
odredbi prethodnog stavka, za poslodavce iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora,
utvrđen je odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Ako poslodavac realizira
manji iznos kalkulativnog prihoda u poreznom razdoblju, obračunatu kalkulativnu
plaću iz stavka 1. ovog članka smanjuje, srazmjerno ostvarenom prihodu, u odnosu
na pretpostavljeni – kalkulativni prihod, i obrnuto.
Obračunata plaća na
način kako je navedeno u prethodnom stavku za radnika dobiva karakter primjerene
plaće, tj. plaće koja se redovito plaća za jednaki rad.
Pravno značenje pojedinih izraza, koji se dovode u svezu s plaćom radnika
Članak 89.
Pojedini izrazi u svezi s plaćom/obračunom plaće radnika imaju
sljedeće pravno značenje:
(1) »Ekonomska snaga poslodavca« ima značenje
prihoda, koji se registrira naplatom njegovih usluga u poreznom razdoblju, ako
je obveznik plaćanja poreza iz dohotka.
(2) »Porezno razdoblje« je razdoblje
prema definiciji propisa o porezu na dohodak, tj. godina ili kraće vremensko
razdoblje.
(3) »Primjerena plaća« je plaća prema definiciji iz ZOR-a, tj.
plaća koja se redovito plaća za jednaki rad. Plaća u razradi navedenoga pravnog
pojma upućuje na obvezu poštivanja obračuna plaće radnicima poslodavca u
području njegove ingerencije, prema navedenom pojmu, ako obavljaju poslove na
istom radnom mjestu (npr. više izvršilaca na radnom mjestu medicinske sestre,
fizioterapeuta, lab. tehničara i sl., istog stupnja stručne spreme).
Ako
poslodavac iz prethodnog stavka ustroji obračun plaće svojih radnika prema
njihovom rezultatu rada, po unaprijed utvrđenim mjerilima i kriterijima za
mjerenje takvog rada, definicija pojma primjerene plaće, tj. plaće za jednaki
rad obvezuje poslodavca samo za primjenu prema kriterijima, kako je utvrđeno
ovim Kolektivnim ugovorom za ostale poslodavce iz iste zdravstvene
djelatnosti.
Mjerenje vrijednosti rada radnika u odnosu na načelo plaće za jednaki rad, kada poslodavac obavlja djelatnost samo s jednim radnikom ili s manjim brojem radnika/radno mjesto
Članak 90.
Za poslodavce koji obavljaju djelatnost s jednim radnikom ili s
manjim brojem izvršilaca/radno mjesto, pa u svom području ingerencije ne može,
ili teško može mjeriti rad radnika s drugim radnicima istoga radnog mjesta,
pojam primjerene plaće za svog radnika/e, tj. plaće za jednaki rad, poslodavac
utvrđuje u usporedbi s plaćama kolege iste struke i statusa – poslodavac iz
članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora.
Zbog primjene odredbi prethodnog stavka,
Udruga u časopisu »Privatna praksa u zdravstvu« objavljuje za radnika početnika
maksimalni iznos primjerene plaće, na osnovi podataka o udjelu troška plaće
radnika istoga radnog mjesta/poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora u
njihovom prihodu/mjesec/godina.
Udruga postupa u smislu rečenog u prethodnom
stavku i za poslodavce iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora koji obavljaju
djelatnost i s većim brojem radnika, tj. 21 i više i koji ne ulazi u kategoriju
tzv. malih poslodavaca.
Kada poslodavac iz stavka 1. i 3. ovog članka,
postupkom usklađenja plaće/prihod, dostigne razinu/visinu primjerene plaće iz
stavka 2. ovog članka, ispunio je uvjet obračuna primjerene plaće radniku prema
ovom Kolektivnom ugovoru.
Veći iznos plaće, u odnosu na iznos iz prethodnog
stavka, poslodavac obračunava/isplaćuje prema mogućnostima i vlastitoj
prosudbi/interesu, uz uvjete, sukladno ovom Kolektivnom ugovoru.
Primjena pojma »primjerene plaće«/radnik, u smislu odredbi prethodnog članka
Članak 91.
Obračun plaće radnika, da bi ista postigla razinu primjerene
plaće, do iznosa iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora,
pretpostavlja individualni obračun plaće za svakog radnika, za jednaku vrstu i
količinu rada, ali i za jednaku vrijednost obavljenog rada radnika čija se plaća
ocjenjuje, vrijednost, koja je sadržana u vrijednosti naplaćene usluge/program
poslodavca, odnosno prihoda poslodavca (=ekonomska snaga
poslodavca).
Međuzavisnost troškova i primitaka poslodavca u poreznom
razdoblju i njihov utjecaj na visinu plaće/radnik.
Obračun primjerene plaće za radnike/poslodavac iz članka 1.
Kolektivnog ugovora
Članak 92.
Radi obračuna primjerene plaće radniku, poslodavac uspoređuje
svoje primitke/mjesec/godina s baznim iznosom za usporedbu i ocjenu realnosti
visine njegovih primitaka u poreznom razdoblju mjesec/godina.
S dobivenim
koeficijentom razlike, koji je veći ili manji od 1,00, s 2 decimalna broja,
poslodavac množi kalkulativni iznos plaće iz članka 88. stavak 1. Kolektivnog
ugovora.
Obračunati iznos plaće, za radnika predstavlja iznos njegove
primjerene plaće, prema definiciji iz ovoga Kolektivnog ugovora i čini osnovicu
za obračun dodataka na plaću radniku.
Obračunati iznos plaće iz prethodnog
stavka može biti isti ili manji od iznosa kalkulativne plaće.
Ako je
obračunati iznos plaće veći od iznosa kalkulativne plaće, njegova visina/radnik
limitirana je visinom primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog
ugovora, a ako je manji, onda je njegova visina limitirana iznosom najniže
plaće, utvrđene prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Stimulacija kao oblik plaće radnika
Članak 93.
Poslodavac može stimulirati savjestan, discipliniran i marljiv
rad radnika.
Visinu stimulacije određuje poslodavac samostalno.
Poslodavac
isplaćuje stimualaciju ako i kada je dostigao razinu primjerene plaće radnika u
visini iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora.
Poslodavac odlučuje
o stimuliranju efikasnog i racionalnog rada, uz uvjete iz stavka 1. ovog članka,
kada je u financijskom planu, u poreznom razdoblju, osigurao sredstva za razvoj,
stručno usavršavanje radnika i sredstva za pokriće razlike troškova do punog
iznosa za naknade, pomoći i potpore radnicima, prema odredbama ovoga Kolektivnog
ugovora.
Plaća radnika predstavlja akontaciju njegove plaće – vrijednosti njegovog rada za poslodavca
Članak 94.
Elementi za izračun kalkulativne plaće radnika iz članka 86. i
87. ovoga Kolektivnog ugovora i bazni iznos za usporedbu i ocjenu realnosti
visine prihoda/poslodavac/porezno razdoblje, su fiksni.
Realizirani prihod u
poreznom razdoblju, prema definiciji ekonomske snage je promjenjiva veličina, pa
je slijedom toga i plaća radnika/radno mjesto, obračunata prema odredbama ovoga
Kolektivnog ugovora, do visine primjerene plaće iz članka 90. stavak 2.
istog Kolektivnog ugovora također promjenjiva – varijabilna
veličina.
Slijedom iznijetog, plaća radnika iz prethodnog stavka je za njega
akontacija plaće, u odnosu na plaću koju bi/je trebao ostvariti tijekom godine,
do maksimalnog iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog
ugovora, u odnosu na veličinu ostvarenog prihoda u istom razdoblju.
U časopisu »Privatna praksa u zdravstvu« Udruga objavljuje relevantne parametre za primjenu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora u domeni plaća
Članak 95.
Zbog primjene odredbi prethodnog članka, Udruga u časopisu
»Privatna praksa u zdravstvu« objavljuje maksimalni iznos primjerene
plaće/radnik/radno mjesto iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, na
osnovi podataka o udjelu troška plaće radnika na istom radnom mjestu, svih
profila/poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora u njihovom
prihodu/mjesec/godina.
U duhu i smislu rečenog u prethodnom stavku, Udruga
izrađuje kalkulacije financijskog plana za djelatnosti primarne i sekundarne
zdravstvene zaštite, prilagođavajući parametre HZZO-a i druge parametre
diktiranoj prodajnoj cijeni usluge/programa, bilo od strane HZZO-a, kao jedinog
ili pretežnog kupca usluga/poslodavac ili od tržišta.
Sloboda poslodavca u odlučivanju o plaći radnika
Članak 96.
Poslodavac može radniku odrediti plaću i izvan/mimo kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora, samo ako bi takva plaća za radnika bila povoljnija, u odnosu na plaću utvrđenu prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Elementi za izračun primjerene plaće radnika poslodavca dr. med./dr. stom., koji obavljaju djelatnost primarne zdravstvene zaštite
Članak 97.
Ekonomska »snaga« poslodavca koji je uključen u Osnovnu mrežu
zdravstvene djelatnosti, orijentacijski, ocjenjuje se iznosom naknade koju je
utvrdio HZZO 2003. g. svojim općim aktom za isplatu ugovornom zdravstvenom
radniku privatne prakse za broj osiguranika prema propisanom – optimalnom
standardu/godina = bazni iznos za ocjenu realnosti ekonomske »snage« (godišnja
vrijednost tima, svedeno na mjesec).
Bazni iznos iz prethodnog stavka, cca,
iznosi:
■ za poslodavca koji obavlja djelatnost izabranog doktora
opće/obiteljske medicine 21.838,00 kn bruto/mjesec;
■ koji obavlja istu
djelatnost, ali u statusu specijalista opće/obiteljske medicine 22.632,00 kn
bruto/mjesec;
■ koji obavlja djelatnost izabranog doktora za zdravstvenu
zaštitu predškolske djece 22.632,00 kn bruto/mjesec;
■ koji obavlja
djelatnost izabranog doktora za zdravstvenu zaštitu žena 22.632,00 kn
bruto/mjesec i
■ koji obavlja djelatnost obiteljskog doktora stomatologije za
polivalentnu stomatološku zdravstvenu zaštitu 28.910,00 kn bruto/mjesec.
Prihodi koji se izuzimaju iz prihoda iz članka 97. ovoga Kolektivnog ugovora
Članak 98.
Iz prihoda/porezno razdoblje, poslodavac, za ocjenu i
usporedbu s primicima iz članka 97. ovoga Kolektivnog ugovora, izuzima
primitke koje je realizirao za sebe – nositelja tima ili za svog radnika,
naplaćene za dežurstvo/pripravnost od doma zdravlja ili druge zdravstvene
ustanove, za koju je/su obavili dežurstvo/pripravnost po rasporedu.
Iz
prihoda u poreznom razdoblju, radi obračuna plaće radniku u smislu članka 92.
ovoga Kolektivnog ugovora, pored primitaka iz prethodnog stavka, poslodavac koji
obavlja stomatološku djelatnost, izuzima iznose koje je naplatio od korisnika
zdravstvene zaštite za usluge zubotehničkog laboratorija, koji je kao kooperant
poslodavca, u eksternoj realizaciji sudjelovao u ostvarenju ukupne stomatološke
zdravstvene zaštite korisnika usluga poslodavca i to za usluge iz mobilne i/ili
fiksne protetike, usluge RTG-a i sl.
Izračun primjerene plaće za radnika koji obavlja djelatnost primarne razine zz za poslodavca dipl. ing. med. biokemije u medicinsko-biokemijskom laboratoriju (MBL)
Članak 99.
Poslodavac koji obavlja djelatnost medicinsko-biokemijskog laboratorija (u daljnjem tekstu: MBL) utvrđuje plaću radniku primjenom mjerila i kriterija iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće), da bi istu u obračunu, radi utvrđivanja primjerene plaće iz članka 92. ovoga Kolektivnog ugovora, prilagodio svojoj ekonomskoj snazi.
Članak 100.
Ekonomska snaga poslodavca iz prethodnog članka mjeri se
odnosom izvedenog iznosa prosječne »glavarine« /osiguranik, koji realizira
poslodavac kao ukupan prihod u poreznom razdoblju, za ugovoreni broj osiguranika
i usporedbe dobivenoga prosječnog iznosa »glavarine« s baznim iznosom za ocjenu
realnosti njene visine.
Bazni iznos »glavarine« iznosi 30,00 kn
bruto/osiguranik/godina.
Članak 101.
Za izračun visine prosječnog iznosa »glavarine« poslodavac
MBL-a koristi podatak o visini ukupnog prihoda, koji je realizirao iz osnova
razmjene rada s HZZO-om u poreznom razdoblju (prihod od HZZO-a/osiguranik +
prihod od HZZO-a za djelatnost MBL-a glede zdravstvene zaštite žena).
Ukupan
iznos prihoda/obračunsko razdoblje iz prethodnog stavka poslodavac dijeli s
brojem osiguranika, prema ugovoru sa HZZO–om/godina, da bi dobio prosječni iznos
»glavarine« (ekonomska snaga poslodavca/porezno razdoblje).
Dobiveni
prosječni iznos »glavarine« iz prethodnog stavka poslodavac uspoređuje s baznim
iznosom iz članka 100. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora. S koeficijentom
razlike iz takve računske operacije, poslodavac množi iznos kalkulativne plaće
radnika iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora. Dobiveni iznos/i predstavlja/ju
iznos/e primjerene plaće za rad radnika, radi obračuna i isplate/radnik, a on se
mijenja/može mijenjati, sve do maksimalnog iznosa iz članka 90. stavak 2. ovoga
Kolektivnog ugovora, a više od toga samo po odluci poslodavca i uz propisane
uvjete.
Veći iznos plaće od najvišeg iznosa primjerene plaće poslodavac
obračunava radi isplate, tek ako je ispunio uvjete iz članka 93. ovoga
Kolektivnog ugovora.
Članak 102.
Ako poslodavac obavlja djelatnost MBL s većim brojem
zdravstvenih radnika i/ili povoljnijom kadrovskom strukturom, u odnosu na
kadrovski normativ, utvrđen općim aktom HZZO-a, poslodavac može srazmjerno
smanjiti plaće svim radnicima. Smanjenje plaće po tom osnovu, traje tako dugo
dok poslodavac ne izjednači broj zaposlenih zdravstvenih radnika i kadrovsku
strukturu s propisanim kadrovskim normativom/MBL.
Koeficijent kadrovske
strukture radnika MBL-a poslodavac utvrđuje prema broju bodova/zdravstveni
radnik/godina, iz tzv. »Plave knjige«4 i to: od 28.620 bodova VSS
radnik, specijalist, 19.080 bodova VSS radnik, 13.928 bodova VŠS radnik i 12.020
bodova SSS radnik.
Ako poslodavac utvrdi veći broj bodova/radnik/MBL, jer
obavlja djelatnost s većim brojem radnika više stručne spreme, u odnosu na
propisanu/profil zdravstvenog radnika iz Kadrovskog normativa/tim MBL-a/godina,
poslodavac može smanjiti plaće u obračunu/izračunu primjerene plaće za postotak
razlike bodova prema »Plavoj knjizi«/MBL i broja prema stvarnom stanju
zaposlenih.
Elementi za izračun primjerene plaće radnika na radu za poslodavca mr. ph., koja obavlja djelatnost primarne razine zz, u ljekarničkoj djelatnosti
Članak 103.
U ljekarničkoj djelatnosti poslodavac utvrđuje iznos
plaće/radnik primjenom mjerila i kriterija iz članka 88. Kolektivnog ugovora
(kalkulativni iznos plaće).
Plaću iz prethodnog stavka poslodavac utvrđuje –
planira za porezno razdoblje, polazeći od količine bodova koje mora izvršiti za
svoje zaposlene radnike, prema broju bodova tzv. »Plave knjige«/godina, kako je
navedeno u članku 102. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora i ostvarenog
prihoda/porezno razdoblje.
Prosječna vrijednost boda iz prethodnog stavka
utvrđuje se tako, da se od ukupnog prihoda/ljekarna, odbiju troškovi kupnje
lijekova i medicinskih proizvoda iz Pravilnika o ortopedskim pomagalima, po
nabavnim cijenama, sa svim zavisnim troškovima nabave, a potom dobiveni iznos
podijeli s planiranim brojem bodova/godina ili kraće razdoblje, iz stavka 2.
ovog članka i to za ukupan broj zdravstvenih radnika/poslodavac, prema odrađenim
satima rada.
Dobivenu prosječnu vrijednost boda poslodavac uspoređuje s
iznosom bazne vrijednosti boda za usporedbu, a to je iznos od 6,10 kn/bod.
Utvrđivanje iznosa primjerene plaće
Članak 104.
Kalkulativni iznos plaće radnika iz članka 88. ovoga
Kolektivnog ugovora, poslodavac, koji obavlja ljekarničku djelatnost, množi s
koeficijentom odnosa prosječne vrijednosti boda iz stavka 3. prethodnog članka i
baznog iznosa za usporedbu od 6,10 kn/bod. Dobiveni iznos plaće za obračun,
glede isplate, korigira iznos kalkulativne plaće/radnik na manje i/ili više, ali
najviše do iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog
ugovora.
Veći iznos plaće od najvišeg iznosa primjerene plaće, kako je
navedeno u prethodnom stavku određuje poslodavac prema svom nahođenju i
mogućnosti, vodeći računa da ne ugrozi djelatnost, razvoj i svoj drugi vlasnički
interes, uz uvjete iz članka 93. ovoga Kolektivnog ugovora.
Elementi za izračun primjerene plaće za radnika, koji obavlja poslove za poslodavca medicinsku sestru, u primarnoj razini zz, za poslove njege i rehabilitacije bolesnika u kući
Članak 105.
U djelatnosti njege i rehabilitacije bolesnika u kući za
poslodavca – fizičku osobu, odnosno i u stacionaru, za pravnu osobu, poslodavac
utvrđuje iznos plaće/radnik primjenom mjerila i kriterija iz članka 88.
Kolektivnog ugovora (kalkulativni iznos plaće).
Plaću iz prethodnog stavka
poslodavac utvrđuje – planira za porezno razdoblje, polazeći od sljedećih
parametara, da bi dobio prosječnu vrijednost boda:
■ broj bodova, koji mora
izvršiti poslodavac za svoje radnike, prema kadrovskom i vremenskom normativu
usluge iz tzv. »Plave knjige«/godina iz članka 102. stavak 2. ovoga Kolektivnog
ugovora,
■ broja radnika, prema odrađenim satima rada.
Prosječnu
vrijednost boda iz prethodnog stavka utvrđuje poslodavac tako, da ukupni prihod
iz ugovora s HZZO-om, utvrđen za porezno razdoblje ili drugo obračunsko
razdoblje unutar poreznog razdoblja, podijeli s planiranim brojem bodova/godina
ili kraće razdoblje, u smislu iz stavka 2. ovog članka, za ukupan broj
zdravstvenih radnika/poslodavac, prema odrađenim satima rada.
Dobivenu
prosječnu vrijednost boda poslodavac uspoređuje s iznosom bazne vrijednosti boda
za usporedbu, a to je iznos od 6,10 kn/bod.
Kalkulativni iznos plaće radnika,
poslodavac, množi s koeficijentom odnosa prosječnog iznosa boda iz stavka 3.
ovog članka i baznog iznosa za usporedbu, iz prethodnog stavka. Dobiveni iznos
plaće za obračun isplate korigira iznos kalkulativne plaće/radnik na manje ili
više, a najviše do iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga
Kolektivnog ugovora.
Veći iznos plaće od najvišeg iznosa primjerene
plaće/radnik, iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, poslodavac
obračunava radi isplate, tek ako je ispunio uvjete iz članka 93. ovoga
Kolektivnog ugovora, za obračun takve plaće.
Članak 106.
Izračun i obračun plaće, kako je navedeno u prethodnom članku, primjenjuje poslodavac za obračun plaće i u pravnoj osobi, koja obavlja istu djelatnost njege i rehabilitacije bolesnika u kući i u stacionaru.
Elementi za izračun primjerene plaće za radnika koji obavlja poslove za ostale poslodavce, koji su također uključeni u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti
Članak 107.
Za ostale poslodavce, doktore medicine/stomatologe, koji obavljaju djelatnost sekundarne – specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, glede obračuna plaće radnika primjenjuju se ista mjerila kako je propisano člankom 88. i 92. Kolektivnog ugovora, tj. za izračun kalkulativne plaće i izračun primjerene plaće za rad radnika/poslodavac, ako su uključeni u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti.
Članak 108.
Za izračun primjerene plaće poslodavac koristi podatak/e o
prihodu/ /primicima/porezno razdoblje.
Za izračun primitaka poslodavaca uzima
se u obzir broj ugovorenih/realiziranih bodova/godina iz ugovornog odnosa s
HZZO-om, za obavljanje zdravstvene zaštite osiguranicima, prema registriranoj
djelatnosti.
Za izračun baznog iznosa prihoda/porezno razdoblje utvrđuje se
vrijednost boda od 6,10 kn/bod.
Tijekom godine poslodavac utvrđuje stvarni
iznos prihoda. Za taj/takav prihod poslodavac utvrđuje prosječnu vrijednost
boda, tako, da veličinu prihoda dijeli s ugovorenim brojem
bodova.
Stavljajući u odnos podatak o izvedenoj vrijednosti boda s
baznim iznosom iz stavka 3. ovog članka, poslodavac utvrđuje koeficijent
razlike, prema metodologiji, kako je propisano člankom 92. ovoga Kolektivnog
ugovora.
Kalkulativni iznos plaće iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora
poslodavac množi s koeficijentom iz prethodnog stavka, da bi utvrdio za radnika
iznos njegove primjerene plaće.
Primjerena plaća iz prethodnog stavka
korigira iznos kalkulativne plaće na niže do iznosa najniže plaće ili više, a
najviše do iznosa primjerene plaće iz članka 90. stavak 2. ovoga Kolektivnog
ugovora.
Veći iznos plaće radniku od najvišeg iznosa primjerene plaće, ako
tako odluči, poslodavac obračunava radi isplate, tek ako je ispunio uvjete iz
članka 93. ovoga Kolektivnog ugovora.
Elementi za izračun plaće radnika na radu kod poslodavca koji nije uključen u Mrežu osnovne zdravstvene djelatnosti
Članak 109.
Poslodavac, koji nije uključen u Mrežu osnovne zdravstvene
djelatnosti tj. koji nije ugovorni zdravstveni radnik privatne prakse,
odnosno ugovorna ustanova/trgovačko društvo (pravna osoba) obračunava plaću
radniku prema mjerilima i kriterijima iz članka 88. i 92. ovoga Kolektivnog
ugovora, a njenu visinu za obračun u isplati prilagođava svojoj ekonomskoj
snazi, primjenom istih ili sličnih mjerila, kako je propisano ovim Kolektivnim
ugovorom, za zdravstvenog radnika privatne prakse, koji je uključen u Mrežu
osnovne zdravstvene djelatnosti/iste djelatnosti.
Kada utvrđuje kalkulativni
prihod = planirani prihod/godina, poslodavac iz prethodnog stavka, osim podatka
o planiranom prihodu uzima u obzir i planirani broj bodova za svoje zaposlene
radnike, prema odrađenim satima rada i broju bodova/zdravstveni radnik/godina iz
tzv. »Plave knjige«, kako je utvrđeno člankom 102. stavak 2. ovoga Kolektivnog
ugovora.
Planirani iznos boda = bazni iznos i iznosi 6,10 kn.
Bazni iznos
boda poslodavac uspoređuje sa iznosom ostvarene prosječne vrijednosti boda u
istom razdoblju.
Prosječnu vrijednost boda poslodavac utvrđuje tako:
■ da
ostvareni prihod/porezno razdoblje dijeli s brojem planiranih bodova/porezno
razdoblje, iz stavka 2. ovog članka, da bi dobio
■ prosječnu vrijednost
boda.
Poslodavac uspoređuje iznos prosječne vrijednosti boda i planske –
bazne vrijednosti boda.
S dobivenim koeficijentom razlike poslodavac množi
kalkulativni iznos plaće radnika iz članka 88. Kolektivnog ugovora, da bi dobio
primjereni iznos plaće/radnik iz članka 92. Kolektivnog ugovora.
Maksimalni
iznos primjerene plaće radnika jednak je iznosu, kako je utvrđeno člankom 90.
stavak 2. ovoga Kolektivnog ugovora, a minimalni, iznosu najniže plaće iz ovoga
Kolektivnog ugovora.
Veći iznos plaće radniku od najvišeg iznosa primjerene
plaće, ako tako odluči, poslodavac obračunava radi isplate, tek ako je ispunio
uvjete iz članka 93. ovoga Kolektivnog ugovora.
Izračun plaće radniku koji pored poslova radnog mjesta obavlja i poslove rukovođenja po ugovoru o službi
Članak 110.
Ravnatelj zdravstvene ustanove ili direktor trgovačkog društva ili drugi radnik zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koji pored poslova radnog mjesta koje obavlja po ugovoru o radu obnaša i posebne dužnosti (šef odjela, voditelj ljekarne, laboratorija itd.), ostvaruje plaću primjenom mjerila i kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora za radno mjesto iz ugovora o radu (npr. liječnik specijalist, farmaceut itd.), srazmjerno vremenu obavljanja tih poslova u okviru punoga radnog vremena (PRV) i plaću za obnašanje posebnih dužnosti, odnosno za posebna ovlaštenja u procesu rada (šef odsjeka, odjela, pomoćnik ravnatelja – direktora i sl.) sukladno dogovoru sa osnivačima, a legalizirano ugovorom o službi.
Obračun plaće radniku – vlasniku ustanove – trgovačkog društva
Članak 111.
Ako za poslodavca – pravnu osobu obavlja poslove radnika vlasnik ili suvlasnik pravne osobe, na radnom mjestu primjerenom njegovom zanimanju, te je po tom osnovu osiguran, poslodavac za njega utvrđuje plaću sam ili u dogovoru s drugim vlasnicima i to najmanje u iznosu koji je propisan posebnim zakonom, kao iznos osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, za poduzetničku plaću.
Plaće pripravnika i specijalizanata
Plaća pripravnika
Članak 112.
Radniku – pripravniku/stažistu koji se osposobljava za samostalni rad pripada naknada plaće, utvrđena prema mjerilima iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora, svedeno na 30% utvrđenog iznosa.
Plaća specijalizanta
Članak 113.
Radniku – specijalizantu, za vrijeme svladavanja programa
specijalizacije edukacijom u zdravstvenoj ustanovi /ustanovama i/ili trgovačkom
društvu u kojoj/ima provodi program specijalizacije, pripada naknada plaće
utvrđena primjenom mjerila i kriterija iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora,
svedeno na 30% utvrđenog iznosa.
Za vrijeme rada za poslodavca u tijeku
specijalizacije, specijalizant ostvaruje pravo na plaću prema mjerilima i
kriterijima iz članka 88. ovoga Kolektivnog ugovora svedeno na najmanje 50%
utvrđenog iznosa.
Prava pripravnika volontera
Članak 114.
Pripravnik volonter je zdravstveni radnik koji je zaključio
ugovor o volontiranju s poslodavcem.
Volonter ima pravo na mirovinsko i
zdravstveno osiguranje te osiguranje od ozljede na radu i profesionalne bolesti
na teret poslodavca, prema uvjetima kako je propisano posebnim zakonom o
obveznim osiguranjima.
Dodaci na plaću
Periodske povišice
Članak 115.
Primjerena plaća radnika utvrđena na način kako je propisano
člankom 92. ovoga Kolektivnog ugovora = osnovica, povećava se za 0,5% za svaku
navršenu godinu radnog staža radnika na radu kod istog poslodavca.
Periodsku
povišicu plaće radnik stječe od sljedećeg 1. u mjesecu u odnosu na dan/mjesec,
kada je navršio punu godinu radnog staža za prvu ili sljedeću periodsku
povišicu.
Poslodavac može odlučiti da radniku prizna pravo na periodsku
povišicu za njegov ukupni radni staž, kao pravo iz minulog rada, tj. za rad
radnika kod drugog/ih poslodavca/aca.
Dodatak za dugogodišnji rad (»vjernost« poslodavcu)
Članak 116.
Radnik, koji je proveo na radu kod istog poslodavca određeni
broj godina, ima pravo na uvećanje plaće iz članka 92. ovoga Kolektivnog
ugovora, prema %-tku i to kako slijedi:
od 20 – 29
godina 4 %
od 30 – 34
godine 8 %
od 35 i više
godina 10 %.
Radnik ostvaruje pravo
iz prethodnog stavka od 1. sljedećeg mjeseca, u odnosu na mjesec u kojem je
navršio propisani broj godina radnog staža/isti poslodavac.
Dežurstvo
Članak 117.
Ako poslodavac naredi radniku dežurstvo, kao poseban oblik
rada, obvezan je radniku utvrditi pravo na plaću za taj oblik rada.
Naknadu
za dežurstvo radnika poslodavac utvrđuje u paušalnom iznosu i to:
1) za
dežurstvo radnim danom:
2) radnim danom pred neradni dan (blagdani, po članku
3. Zakona.... »Narodne novine«, br. 33/96.) i nedjeljom
3) blagdanom (iz
članka 1. Zakona... »Narodne novine«, br. 33/96).
Paušalni iznos naknade
ovisi:
– o trajanju dežurstva,
– o procjeni rada/prema zanimanju/ radnik
koje se obavlja u dežurstvu, mjereno satima,
– procjeni obvezne prisutnosti u
dežurstvu u odnosu na ukupno trajanje dežurstva.
Paušalni iznos naknade iz
stavka 2. ovog članka povećava se za:
– 20 % za dežurstvo pod 2., a
– 30 %
za dežurstvo pod 3.
Nakon odrađenog dežurstva nedjeljom i blagdanom radnik
ima pravo na jedan plaćeni slobodan dan.
Raspored dežurstva utvrđuje
poslodavac svojim rješenjem za mjesec dana unaprijed, kako bi radnik mogao
planirati svoje osobne i obiteljske obveze, a iznimno za kraće razdoblje, ako je
poslodavac utjecajem drugih čimbenika, doveden u takvo stanje (obveza izvršenja
rasporeda dežurstva doma zdravlja, grada, općine i sl.).
Veći iznos dežurstva
Članak 117.
Ako poslodavac naređuje dežurstvo svom radniku po rasporedu doma zdravlja ili hitne pomoći ili jedinice lokalne samouprave, jer ga na to obvezuje primjena ugovora o provođenju primarne zdravstvene zaštite za djelatnost koju obavlja prema HZZO-u, pa realizira veće iznose naknade za obavljeno dežurstvo svog radnika, jer je isto obračunato primjenom drugih, povoljnijih mjerila za obračun, u odnosu na mjerila prema prethodnom članku ovoga Kolektivnog ugovora, radnik ostvaruje naknadu za dežurstvo u tom – većem iznosu.
Dežurstvo specijalizanta
Članak 118.
Ako zdravstvena ustanova, koja je odobrila da se
specijalizacija provodi u njenim kliničkim jedinicama, naredi specijalizantu
tzv. edukativno dežurstvo, ona obračunava naknadu specijalizantu za obavljeno
dežurstvo, prema mjerilima i kriterijima iz Kolektivnog ugovora za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja, »Narodne novine« 9/05.
U pravilu,
obračunati bruto iznos naknade za dežurstvo specijalizantu, s propisanim
doprinosima »na« obračunati iznos, zdravstvena ustanova – nastavna baza uplaćuje
na žiroračun poslodavca, koji je uputio svog radnika na specijalizaciju u tu
zdravstvenu ustanovu, na temelju njene prethodne suglasnosti.
O obračunatom i
uplaćenom iznosu naknade za dežurstvo, zdravstvena ustanova – nastavna baza
obavještava poslodavca radnika – specijalizanta, komu je uplatila iznos
naknade.
Poslodavac, radniku – specijalizantu povećava naknadu plaće/mjesec i
za iznos naknade za dežurstvo, za mjesec, prema obavijesti nastavne baze i to
posebnim rješenjem.
Radi isplate, obračun naknade plaće i naknade za
dežurstvo ne mora slijediti isti mjesec, za koji se isplata obavlja.
Pripravnost
Članak 119.
Ako poslodavac naredi radniku da u svoje slobodno vrijeme bude
na dispoziciji poslodavcu, tj. u stanju pripravnosti, prema obilježjima iz
Zakona, kako bi na poziv mogao intervenirati u obavljanju poslova svoga radnog
mjesta u prostorijama rada ili na drugom mjestu, radnik ima pravo na naknadu za
pripravnost koja mu je naređena kao poseban oblik rada.
Naknadu za
pripravnost obračunava poslodavac od iznosa nadoknade obračunate za dežurstvo,
ovisno o tome za koji dan je radnik po rasporedu u stanju pripravnosti i
to:
a) za standardnu
pripravnost
20% iznosa za dežurstvo
b) za pripravnost glede moguće
intervencije u stanu bolesnika
koji je udaljen od mjesta
stanovanja radnika više od 20 km
cestovne
udaljenosti
30% iznosa za dežurstvo
Članak 120.
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a nedjeljom i blagdanom
24 sata.
Raspored stanja pripravnosti radnika utvrđuje poslodavac svojim
rješenjem za mjesec dana unaprijed, a iznimno za kraće razdoblje.
Članak 121.
Ako poslodavac naredi radniku pripravnost po rasporedu doma zdravlja ili županije, grada, općine i sl., izvršavajući preuzetu obvezu iz ugovora, radnik ima pravo na naknadu plaće za pripravnost u iznosu koji je poslodavac obračunao naručitelju pripravnosti, ali ne u manjem iznosu u odnosu na obračunati iznos prema odredbama prethodnog članka ovoga Kolektivnog ugovora.
Rad po pozivu
Članak 122.
Rad po pozivu je poseban oblik rada kada radnik ne mora biti
nazočan u prostorijama poslodavca, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja
djelatnosti u tom prostoru.
Ako se ispune pretpostavke iz prethodnog stavka,
radnik ima pravo na naknadu za obavljeni rad, zavisno od:
– vremena
provedenog na radu za obavljanje usluga obavljenih po pozivu,
– dana, kada je
obavljen rad, u odnosu na dane u tjednu, prema podjeli iz članka 125. stavak 2.
ovoga Kolektivnog ugovora:
i to tako da se broj sati rada množi s prosječnom
vrijednosti sata rada radnika iz njegove prosječne plaće obračunate i isplaćene
u prethodnom mjesecu njegovog rada,
uvećane za isti % kako je navedeno u
članku 124. ovoga Kolektivnog ugovora, prema opisanim uvjetima rada.
Pravni status obračunate i isplaćene naknade za dežurstvo, pripravnost i rad po pozivu
Članak 123.
Obračunata naknada za dežurstvo, pripravnost i za rad po pozivu pribraja se obračunatoj plaći radnika/mjesec za isplatu i slijedi pravnu sudbinu plaće glede ostvarivanja prava radnika iz svih vrsta osiguranja.
Povećanje plaće radniku
Članak 124.
Plaća radnika iz članka 92. ovoga Kolektivnog ugovora, uvećana
za periodsku povišicu = osnovica 2., uvećat će se za najmanje:
– za rad
noću
15%
– za prekovremeni
rad
15%
– za rad
nedjeljom
10%
– za rad u smjenskom radu u
drugoj smjeni ili dvokratni
rad s prekidom dužim od 1 sat 5%
Noćnim radom smatra se rad u vremenu između 22 sata tekućeg i 6
sati idućeg dana.
Naknade iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne
isključuju.
Poslodavac može svojim rješenjem za kraće ili duže vremensko
razdoblje rada radnika utvrditi radniku povećanje plaće iz stavka 1. i u većem
postotku.
Članak 125.
Za rad u dane blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom....(»Narodne novine«, br. 33/96) te za rad na Uskrs, radnik ima pravo na naknadu plaće uvećanu za najmanje 120%.
Plaća za rad u drugom mjestu
Članak 126.
Radniku, koji je po rješenju ministra zdravstva upućen na rad u
zdravstvenu ustanovu izvan mjesta rada radnika koje je označeno u ugovoru o
radu, utvrdit će se plaća za takav rad prema rješenju ministra, a ne može biti
manja od plaće obračunate prema mjerilima iz ovoga Kolektivnog
ugovora.
Obračun i isplatu plaće radniku u smislu odredbi prethodnog stavka
obavlja poslodavac.
Za vrijeme rada u drugoj zdravstvenoj ustanovi, kako je
navedeno u stavku 1. ovog članka radnik ima pravo i na smještaj, prehranu,
troškove prijevoza i druge izdatke sukladno rješenju ministra zdravstva na teret
ustanove u kojoj obavlja rad po rasporedu.
Rokovi za isplatu plaće
Članak 127.
Plaća se isplaćuje u pravilu jednom mjesečno za prethodni
mjesec.
Kada se plaća isplaćuje jednom mjesečno, razmak između dvije isplate
u pravilu ne smije biti dulji od 30 dana, a iznimno najdulje do 40 dana, s tim
da se kod sljedeće isplate nadoknadi poremećena dinamika.
Kad se plaća
isplaćuje dva puta mjesečno, prvi dio ne može iznositi manje od 50% pripadajuće
mjesečne plaće radnika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za
koji se obavlja isplata. Drugi dio plaće isplaćuje poslodavac radniku u pravilu
do 15-og, a iznimno do 20-og dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac
koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ju ne
isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata
plaće, naknada plaće ili otpremnine, uručiti radniku obračun iznosa koji je bio
dužan isplatiti. Takav obračun ima snagu vjerodostojne isprave.
Uplata poslodavca članarine Sindikatu, na teret plaće radnika
Članak 128.
Na teret plaće radnika poslodavac obustavlja iznos članarine u korist Sindikata zaposlenika na radu kod poslodavaca u privatnoj praksi Hrvatske i uplaćuje na propisani žiroračun u roku od 3 dana, računajući od dana isplate plaće radniku.
Isplata najniže plaće
Članak 129.
Za vrijeme zastoja u poslu ili bilo kojih poremećaja, koji
utječu na obim poslovanja poslodavca, što se odražava na pad prometa poslodavca,
pa poslodavac ne može pokriti zavisne troškove poslovanja/mjesec ili dulje
razdoblje ili zbog velikog rasta troškova poslovanja, koje poslodavac nije
pokrio/mogao pokriti većim odgovarajućim prihodom, rasta troškova, koji su
uzrokovani drugim razlozima objektivne prirode ili subjektivnim razlozima bilo
poslodavca ili samog radnika, radnik ima pravo na plaću obračunatu primjenom
mjerila i kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora, koja može biti i manja od
plaće utvrđene za radnika prethodnim rješenjem i to samo za razdoblje zastoja u
poslu, te ne može biti manja od najniže plaće.
Najniža plaća, u smislu
odredbi prethodnog stavka je plaća, koja je jednaka iznosu najniže osnovice za
obračun doprinosa za obvezna osiguranja, prema posebnom zakonu i jednaka je za
sve radnike poslodavca.
Ako bi obračunata plaća radnika, primjenom mjerila i
kriterija iz ovoga Kolektivnog ugovora bila niža od iznosa iz prethodnog stavka,
poslodavac obračunava plaću radniku u visini najniže plaće.
Ako je radnik s
poslodavcem sklopio ugovor o radu za rad s nepunim radnim vremenom, poslodavac
obračunava plaću radniku primjenom mjerila i kriterija iz ovoga Kolektivnog
ugovora i istu svodi na srazmjernu visinu, prema postotku udjela vremena rada u
vremenu punoga radnog vremena. Tako obračunata plaća može biti niža od iznosa
najniže plaće. U tom slučaju, poslodavac obavlja obračun doprinosa za obvezna
osiguranja na iznos najniže osnovice, nezavisno od visine plaće koju bi radnik u
isplati ostvario. Ako pak radnik poslodavca, obavlja poslove za više
poslodavaca, sve u okviru punog radnog vremena/tjedan, pa zbir svih radnikovih
plaća daje plaću u iznosu najniže osnovice ili više od toga, osnovica za obračun
doprinosa za obvezna osiguranja može biti niža od iznosa najniže osnovice, tj.
plaće koju obračunava poslodavac.
Plaća = poslovna tajna
Članak 130.
Visina plaće/radnik u privatnoj praksi Hrvatske smatra se
poslovnom tajnom.
Zbog kršenja poslovne tajne iz prethodne stavke ovog
članka, poslodavac može s radnikom raskinuti ugovor o radu na njegovu štetu,
primjenjujući institut izvanrednog otkaza.
Naknada plaće
Članak 131.
Radnik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi zbog:
–
godišnjeg odmora
– plaćenog dopusta,
– državnih blagdana i neradnih dana
utvrđenih zakonom,
– obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja
na koje je upućen od strane poslodavca,
– obrazovanja za potrebe sindikalne
aktivnosti
– drugih slučajeva utvrđenih zakonom.
Za vrijeme kada radnik ne
radi, kako je navedeno u prethodnom stavku ovog članka, radnik ima pravo na
naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna
tri mjeseca, srazmjerno vremenu odsustvovanja s rada, prema posebnom
rješenju poslodavca.
Članak 132.
Za vrijeme obustave obavljanja djelatnosti poslodavca, kada se radnik nalazi na tzv. čekanju za nastavak rada, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu najniže plaće.
Naknada plaće zbog bolovanja
Članak 133.
Ako je radnik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana i
isplata naknade tereti sredstva poslodavca, pripada mu naknada plaće:
a) 70%
od osnovice ako bolovanje traje do 6 dana,
b) 75% ako bolovanje traje do 30
dana u kontinuitetu,
c) 80% ako bolovanje traje 42 dana u
kontinuitetu.
Osnovicu čini iznos prosječno isplaćene plaće po radniku/mjesec
ostvarene u prethodnih 6 mjeseci, računajući na dan nastupa bolovanja.
Pravo radnika na isplatu godišnje nagrade
Članak 134.
Poslodavac će isplatiti radnicima godišnju nagradu u visini
najniže plaće iz članka 129. ovoga Kolektivnog ugovora, uz uvjet da nije
poslovao s »gubitkom«.
Poslodavac, obveznik plaćanja poreza iz dohotka
posluje s »gubitkom« ako ostvareni neto dohodak za pokriće troškova svog života,
u iznosu koji je evidentirao u poreznoj prijavi (u grupnoj praksi zbir poreznih
prijava suvlasnika) nije ostvaren u visini, koja se dobije množenjem iznosa
prosječne neto isplaćene plaće radnika u djelatnosti zdravstva/godinu, za
prethodnu godinu, pomnožen s koeficijentom 2,5. Ako je vidljivo da je poslodavac
nakon izvedene računske operacije realizirao veći neto dohodak, koji je dovoljan
za isplatu godišnje nagrade radniku, tada ne posluje s »gubitkom« i u obvezi je
isplatiti 13. plaću radniku/radnicima iz stavka 1. ovog članka. Ako preostali
iznos ne dozvoljava isplatu punog iznosa 13. plaće, poslodavac isplaćuje 13.
plaću srazmjerno manje.
Poslodavac, obveznik plaćanja poreza iz dobiti
posluje/ne posluje s »gubitkom«, polazeći od:
godišnjeg iznosa bruto
plaće/radnik u djelatnosti zdravstva RH (objava: Izvješće Državnog zavoda za
statistiku), pa
dobiveni iznos pomnoži s koeficijentom 2,5 za sebe i za
svakog suvlasnika (za grupnu privatnu praksu, ako su radnici),
da bi dobio
izvedeni godišnji iznos bruto plaće za »obračun«vlasniku – suvlasniku (prvi
bruto).
Ako se i nakon takvog povećanja troškova plaća za
vlasnika/suvlasnike, s pridodanim troškovima za doprinose »na« plaću – II. bruto
iskaže razlika dobiti, radnici imaju pravo na 13. plaću u visini iz stavka 1.
ovog članka, ili srazmjerno manje.
Članak 135.
Pravo iz prethodnog članka radnik ostvaruje na osnovi posebnog
rješenja poslodavca.
Isplatu godišnje nagrade radnik ostvaruje do kraja
travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, nakon što poslodavac saldira ukupni
rezultat poslovanja, mjeren veličinama iz prethodnog članka ovoga Kolektivnog
ugovora.
OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA
Zajedničke odredbe za ostvarenje prava radnika na naknade za materijalna prava iz rada i po osnovi rada
Članak 136.
Riječi ili sklop riječi u razradi materije ove glave, imaju
sljedeće pojmovno pravno značenje:
■ osnovica je novčani iznos određen
Pravilnikom o porezu na dohodak/osnova na kojeg se u isplati, temeljem Zakona o
porezu na dohodak ne obračunavaju doprinosi i porez;
■ isti poslodavac
je poslodavac radniku, prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, tj. poslodavac
s kojim je radnik sklopio ugovor o radu, odnosno poslodavac na kojeg je posebnim
ugovorom prenijet ugovor o radu u smislu ZOR-a.
Otpremnina radniku prilikom odlaska u mirovinu
Članak 137.
Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu
prema uvjetima iz ovoga Kolektivnog ugovora u iznosu do visine
osnovice.
Iznos za isplatu otpremnine radniku iz prethodnog stavka uvjetovan
je njegovim brojem godina rada za istog poslodavca, računajući do dana odlaska u
mirovinu.
Radnik iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na otpremninu
najmanje u iznosu koji se dobije primjenom 2,85% na iznos osnovice, za svaku
godinu rada radnika za istog poslodavca, a najviše do iznosa osnovice.
Ako
poslodavac odluči radniku isplatiti otpremninu u većem iznosu od iznosa
osnovice, razlika za isplatu u obračunu slijedi pravnu sudbinu obračuna
plaće radnika.
Pomoć radniku ili njegovoj obitelji
Članak 138.
Radnik ili njegova obitelj ima/ju pravo na pomoć do visine
osnovice, na osnovi rješenja poslodavca u slučaju:
a) smrti radnika
b)
smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi
c) nastanka teške invalidnosti
radnika
d) bolovanja dužeg od 90 dana (jednom godišnje).
Za smrt radnika
Članak 139.
Obitelj umrlog radnika ima pravo na pomoć najmanje u visini osnovice.
Za smrt bračnog druga…
Članak 140.
Radnik u slučaju smrti bračnog druga ima pravo na pomoć u visini od najmanje 50% od osnovice.
…i djeteta i/ili roditelja radnika
Članak 141.
Radnik u slučaju smrti djeteta ili roditelja u skrbi ima pravo na pomoć u visini od najmanje 25% od osnovice.
Invalidnosti radnika
Članak 142.
Radnik, zbog svoje invalidnosti, ima pravo na pomoć u visini od
najmanje 30% od osnovice.
Smatra se da je kod radnika nastupila invalidnost,
ako mu je nadležno tijelo mirovinskog osiguranja utvrdilo stupanj njegove
tjelesne invalidnosti najmanje 70%, prema Zakonu o listi tjelesnih
oštećenja.
Bolovanja radnika
Članak 143.
Radnik u slučaju bolovanja koje traje duže od 90 dana ima pravo na pomoć jednom godišnje u visini od najmanje 10% od osnovice.
Troškovi službenog putovanja
Članak 144.
Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo
na nadoknadu prijevoznih troškova, troškova noćenja i dnevnica, sve u visini
iznosa osnovice/osnova.
Naknada troškova i dnevnica za službena putovanja u
inozemstvo utvrđuju se na način kako je to regulirano za tijela državne
vlasti.
Naknadu za službeno putovanje ostvaruje radnik na osnovi izdanoga
putnog naloga od strane poslodavca.
Terenski dodatak
Članak 145.
Za vrijeme rada izvan sjedišta rada poslodavca i izvan mjesta
stalnog boravka radnika, radnik ima pravo na terenski dodatak za pokrivanje
povećanih troškova zbog boravka na terenu, do visine osnovice.
Visina
terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj, prehrana i
drugi uvjeti boravka na terenu.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se
isključuju.
Terenski dodatak isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednji
radni dan u mjesecu za idući mjesec na osnovi rješenja poslodavca.
Naknada za odvojeni život
Članak 146.
Radnici na specijalizaciji, užoj specijalizaciji i radnici koje
je poslodavac uputio na poslijediplomski studij, a sve u kontinuiranom trajanju
od 30 dana i više izvan mjesta stalnog boravka, ostvaruju pravo na naknadu za
odvojeni život do visine osnovice.
Naknada za odvojeni život isključuje
terenski dodatak.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
Članak 147.
Ako radnik za dolazak na posao i povratak s posla koristi
sredstva prijevoza, ima pravo na naknadu troškova.
Radnik ima pravo na
naknadu troškova prijevoza na posao i s posla i to samo ako se koristi
sredstvima mjesnoga javnog prijevoza u visini osnovice.
Radnik ima pravo na
naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u
visini stvarnih izdataka, u visini osnovice.
Ako radnik mora sa stanice
međumjesnoga javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci
utvrđuju se u visini troškova mjesnoga i međumjesnoga javnog
prijevoza.
Naknada troškova prijevoza iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka
isplaćuje se radniku zajedno s plaćom.
Korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Članak 148.
Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u
službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini koju je utvrdio ministar
financija.
Izvješće radnika mora sadržavati podatke koji ukazuju da je
radnik stvarno obavljao poslove službenog karaktera, relacije vožnje i broj
stvarno prijeđenih km.
Isplatu naknade odobrava poslodavac na istom ili
posebnom aktu.
Isplata jubilarne nagrade
Članak 149.
Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za ukupno
navršenih 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža ostvaren kod istog
poslodavca i to najmanje 30 % iznosa osnovice/jubilarni broj
godina.
Rješenjem, kojim poslodavac odobrava isplatu, utvrđuje istovremeno i
broj ukupno navršenih godina radnog staža radnika na radu za istog poslodavca,
računajući do 31. 12. tekuće godine, nezavisno kada poslodavac obavlja isplatu
jubilarne nagrade.
Istim rješenjem poslodavac može utvrditi i veći postotak
za isplatu jubilarne nagrade u odnosu postotak iz stavka 1. ovog članka, a
najviše do 100 % iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos
nagrade od osnovice, razlika za isplatu slijedi pravnu sudbinu obračuna
plaće radnika.
Isplata pomoći za kupnju poklona djetetu
Članak 150.
Radniku, roditelju djeteta za koje je nositelj zdravstvenog
osiguranja, poslodavac će isplatiti jednom godišnje sredstva za poklon djetetu
mlađem od 15 godina starosti u visini najmanje od 6,66% od osnovice, za svaku
godinu života djeteta, najviše do iznosa osnovice.
Rješenjem, poslodavac
utvrđuje visinu iznosa za poklon djetetu. Istim rješenjem poslodavac može
odobriti isplatu za poklon djetetu koji nije nositelj zdravstvenog osiguranja
djeteta.
Pomoć radniku za štete izazvane elementarnim nepogodama
Članak 151.
Radnik koji je pretrpio štete na svojoj imovini zbog
elementarne nepogode može ostvariti pomoć za otklon šteta, prema mogućnosti
poslodavca u odnosu na visinu procijenjene štete.
Poslodavac posebnim
rješenjem odlučuje da li će ili ne participirati u otklonu štetnih posljedica na
imovini radnika.
Isplata »božićnice« ili regresa za godišnji odmor
Članak 152.
Radnik ima pravo na isplatu tzv. »božićnice« ili regres za
korištenje godišnjeg odmora u visini najmanje 2,85% od osnovice, obračunato za
svaku godinu rada za istog poslodavca, u svakoj kalendarskoj godini
rada.
Posebnim rješenjem poslodavac utvrđuje iznos »božićnice« ili regresa u
svakoj godini rada radnika, do iznosa kako je utvrđeno u prethodnom stavku ili
više od toga, do iznosa osnovice. Ako poslodavac odluči isplatiti veći iznos za
navedenu osnovu, razlika od iznosa osnovice do isplaćenog iznosa, u isplati
slijedi pravnu sudbinu obračuna plaće radnika.
Naknada za »uskrsnicu«
Članak 153.
Radnik ima pravo na dar u naravi/godina, čija je pojedinačna
vrijednost do 400,00 kn.
Ako radnik sam bira i kupuje dar, poslodavcu mora
prezentirati račun, najmanje do odobrenog iznosa.
Prava radnika izvršava poslodavac posebnim rješenjem
Članak 154.
Poslodavac posebnim rješenjem izvršava prava radnika utemeljena
ovom glavom Kolektivnog ugovora.
Ako poslodavac utvrdi isplatu za pojedino
pravo u većem iznosu od osnovice, razlika većeg iznosa za isplatu, slijedi u
obračunu za isplatu pravnu sudbinu plaće radnika.
PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 155.
Ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika prestaje na način kako je propisano ZOR-om.
Otkaz ugovora o radu
Za poslodavca koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika
Članak 156.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili
ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u
slučaju:
a) prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog
gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani
otkaz),
b) ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz
radnog odnosa, zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani
otkaz) ili
c) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan
skrivljenim ponašanjem radnika).
Članak 157.
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni
otkazni rok ne navodeći za to razlog.
Za poslodavca koji zapošljava 21 i više
od 21 radnika
Članak 158.
Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika može otkazati ugovor o radu iz istih razloga, kako je navedeno za poslodavca pod 1., uz posebne uvjete kako je propisano ZOR-om.
Zajedničke odredbe
Članak 159.
Odluku o otkazu ugovora o radu poslodavac dostavlja radniku u
pismenom obliku.
U odluci iz prethodnog stavka poslodavac mora navesti i
obrazložiti razloge otkaza.
Otkazni rok ugovora o radu, teče od dana dostave
odluke o otkazu radniku.
U sudskom postupku poslodavac mora dokazati
postojanje razloga za otkaz.
Pojam dostave smatra se dan kada je radnik
primio otkaz ugovora o radu.
Tijek otkaznog roka
Članak 160.
Otkazni rok ne teče, ako je na dan donošenja odluke o otkazu
radnica trudna, ili koristi porodni dopusti ili koristi dopust za njegu djeteta
s težim smetnjama u razvoju ili koristi pravo na rad sa skraćenim radnim
vremenom roditelja, odnosno posvojitelja ili je radnik na bolovanju i sl. sve
kako je propisano ZOR-om.
Ako poslodavac daje otkaz ugovora o radu radnici u
uvjerenju da nije trudna u vrijeme dostave odluke, radnica, da bi istakla
prigovor promašene pasivne legitimacije, mora u roku od 15 dana, od dana dostave
otkaza ugovora o radu, obavijestiti poslodavca o svojoj trudnoći uz prezentaciju
odgovarajuće potvrde ovlaštenog liječnika.
Nabrojene okolnosti u stavku 1.
ovog članka ne sprečavaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na određeno
vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen.
Neposredni način dostave
Članak 161.
U slučaju neposredne dostave odluke o otkazu, radnik svojim
potpisom potvrđuje na samoj odluci prijem odluke, uz naznaku dana, mjeseca i
godine prijema.
Ako radnik odbije dostavu odluke, na opisani način kako je
navedeno u prethodnom stavku, poslodavac tu činjenicu registrira zabilježbom na
samoj odluci. Ako su činu dostave odluke bile nazočne druge osobe, u zabilježbi
poslodavac navodi i njihova imena i prezimena, te njihov status i njihov odnos
prema poslodavcu. Dostava odluke o otkazu ugovora o radu na opisani način je
pravovaljana, ako je poslodavac javno obznanio predmet sadržaja odluke, koju
pokušava uručiti radniku (npr. navesti da mu uručuje otkaz ugovora o radu).
Posredni način dostave
Članak 162.
Ako se poslodavac odluči na posrednu dostavu odluke o otkazu
ugovora o radu, tada odluku dostavlja na adresu radnika preporučenom poštom s
povratnicom ili posebnom kurirskom dostavom.
Dan dostave odluke o otkazu
Ugovora o radu radniku, na opisani način u prethodnom stavku, smatra se danom
prijema pošiljke od strane radnika, kako je potvrđeno na povratnici ili knjizi –
dokumentu dostave i to s njegovim potpisom ili potpisom njegove ovlaštene
osobe.
Članak 163.
Kao mjeru prevencije od mogućnosti da radnik bojkotira prijem
pošiljke iz prethodnog članka, na način, da se ne odazove pozivu HP-a za
podizanje pošiljke, pa tako unedogled, poslodavac može posebnim sporazumom
ugovoriti s radnikom dostavu pismena preko određene osobe u RH.
Sporazum iz
prethodnog stavka radnik i poslodavac mogu sklopiti glede određenog spora koji
je već nastao ili glede budućih sporova, koji mogu nastati između radnika i
poslodavca iz radnog odnosa.
Sporazum iz stavka 1. ne mora biti ovjeren u
Uredu javnog bilježnika.
Članak 164.
Ugovoreni ili propisani otkazni rok otkaza ugovora o radu
radniku teče od dana dostave otkaza, kako je navedeno u prethodnom
članku.
Radniku, koji je u tijeku korištenja prava iz članka 160.
Kolektivnog ugovora i kojem je u tom vremenu dostavljen otkaz ugovora o
radu, na propisani način, otkazni rok teče od dana koji se nadovezuje na zadnji
dan korištenja navedenog prava.
Članak 165.
Radniku, kojem je uručen otkaz ugovora o radu, a on nije u tijeku korištenja jednog od prava navedenih u članka 160. Kolektivnog ugovora, prestaje ugovor o radu danom isteka otkaznog roka, s tim, da naknadno stečeno pravo prema opisu iz istog članka Kolektivnog ugovora, radnik ostvaruje prema propisima koji reguliraju ostvarenje tih/tog prava, bilo na teret poslodavca ili HZZO-a ili MO ili..... (na primjer prava iz zdravstvenog osiguranja i sl.).
Dokazivanje opravdanog otkaza
Članak 166.
Poslodavac koji otkazuje ugovor o radu, mora dokazati
postojanje opravdanog razloga za otkaz.
Poslodavac koji je zbog gospodarskih,
tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku – poslovno uvjetovani
otkaz, ne smije 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.
Otkaz ugovora poslodavcu
Članak 167.
Radnik može poslodavcu otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog/e.
Otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
Članak 168.
Poslodavac, koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika i
poslodavac koji zapošljava 21 i više od 21 radnika, može otkazati radniku ugovor
o radu za učinjene tzv. lakše povrede radnih obveza, ili tzv. otkaz uvjetovan
skrivljenim ponašanjem radnika (redoviti otkaz ugovora o radu), ako:
1.
radnik učestalo zakašnjava na posao,
2. radnik učestalo napušta sjedište rada
poslodavca prije isteka propisanoga radnog vremena,
3. radnik napušta radno
mjesto tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga,
4.
ako se neuljudno ponaša prema, kolegama radnicima, poslovnim partnerima
Poslodavca, kupcima i tome sl.,
5. radnik ne izvršava obvezne upute
poslodavca iz Zakona o radu, za rad radnika u skladu s naravi i vrstom
rada,
6. radnik ne održava čistoću i urednost radnog mjesta i sredstava
rada,
7. radnik neopravdano izostane s posla 1 dan,
8. radnik ne
obavijesti poslodavca ili ovlaštenu osobu poslodavca o spriječenosti dolaska na
posao u roku od 24 sata, računajući od dana nastanka osnova,
9. radnik ne
vodi ili neuredno vodi propisane evidencije, na način i po postupku kako mu je
naredio poslodavac u okviru poslova radnog mjesta,
10. radnik ne koristi
propisana zaštitna sredstva,
11. radnik ne obavi propisane preglede u roku
koji se nadovezuje na rok upisan u sanitarnoj iskaznici.
12. radnik ne obavi
cijepljenje, ako je isto propisano ili određeno od strane poslodavca (tetanus,
virusni hepatitis, itd.),
13. se radnik ne pridržava uputa proizvođača
sredstava rada za ispravno korištenje tih sredstava.
14. radnik, koji pokuša
spolno uznemiriti drugog radnika riječima, pokretom, gestom ili sl.
15.
radnik koji je došao u posjed intimnih fotografija drugog radnika, te slike, bez
njegovoga znanja ili ovlaštenja prezentira drugim radnicima.
Protupravno
ponašanje radnika i njegovu izjavu u odnosu na optužbu, u smislu odredbi
prethodnog stavka, poslodavac registrira u pismenoj formi (dokument), kao dokaz
da je saslušao radnika na okolnost presumpcije njegovog protupravnog
ponašanja.
Ako radnik odbije dati izjavu o njegovom navodnom
protupravnom ponašanju, tu činjenicu poslodavac evidentira na istom
dokumentu, kao svoju zabilježbu, uz naznaku vremena, kada je pokušao ishoditi od
zaposlenika njegovu izjavu. Ako je/su tom činu bila/bile nazočna/ne osoba ili
druge osobe, poslodavac navodi njihova imena, prezimena i njihov status u odnosu
na poslodavca i radnika.
Obveza poslodavca upozoriti radnika na posljedice njegovoga protupravnog ponašanja
Članak 169.
Ako je radnik učinio povredu radne dužnosti iz prethodnog
članka, bez obzira da li se je radnik izjasnio o razlozima činjenja/propuštanja
dužne pažnje, što je rezultiralo opisanom povredom radne dužnosti, poslodavac
može radniku uručiti pismenu opomenu.
Broj pismenih opomena/radnik, prije
nego se poslodavac odluči na otkaz ugovora o radu, zavisi od težine/opisa
povreda radne dužnosti.
U svakoj pismenoj opomeni ili zapisniku o saslušanju
radnika, na okolnost utvrđivanja ponovnog činjenja povrede radne dužnosti,
poslodavac je dužan upozoriti radnika na moguće posljedice takvog činjenja, tj.
na otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika.
U ugovoru o radu
ili u posebnoj pisanoj odluci, poslodavac obrnutim načinom, radniku prezentira
njegove obveze rada/ponašanja, u odnosu na propisani opis povrede radne
dužnosti. Na taj način, poslodavac još jednom, na neposredan i trajan način,
bona fide, skreće pozornost radniku na moguće posljedice, ako neće obavljati
poslove u duhu utvrđenih standarda.
Skraćenje otkaznog roka
Članak 170.
Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa, za osnove iz stavka 1. prethodnog članka, zakonski otkazni rok utvrđuje se u dužni pripadajućega otkaznog roka.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Članak 171.
Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o
radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja
propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako nastavak
radnog odnosa radnika za poslodavca nije moguć, zbog učinjene osobito teške
povrede obveze iz radnog odnosa, kao npr.:
1. neizvršavanje, nesavjesno,
nepravodobno ili nemarno izvršavanje radnih obveza,
2. nezakoniti rad ili
propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je radnik ovlašten radi
sprečavanja nezakonitosti,
3. nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca
(krađa novca ili potrošnog materijala ili sitnog inventara i sl.),
4.
nesvrsishodno i neodgovorno korištenje sredstava rada i nakon upozorenja koje je
imalo za posljedicu kvar, ubrzano habanje i tome sl.,
5. nepoduzimanje
radnji, koje je poslodavac dužan poduzeti u okviru svojih ovlaštenja s
negativnim reperkusijama na prava radnika,
6. neizvršavanje obveza radnika iz
domene zaštite na radu, zaštite od požara, sprečavanje eksplozija, štetnih
djelovanja otrovnih i drugih opasnih tvari, kao što su da radnik:
* ne radi s
dužnom pažnjom i na način kojim ne ugrožava svoj život ili zdravlje, kao
zdravlje i život i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja;
* ne
pristupi svim organiziranim mjerama i postupcima edukacije, organizirane sa
svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i opasnosti rada, na svakom radnom
mjestu;
* se ne pridržava propisanih i priznatih mjera zaštite na radu, kao
npr., kada odbije cijepljenje, koje je propisano kao obvezno za zdravstvenog
radnika;
* se ne pridržava uputa proizvođača sredstava rada za ispravno
korištenje tih sredstava;
* ne obustavi rad ili korištenje strojeva i
uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja opasnosti za rad na
siguran način;
* ne koristi osobna zaštitna sredstva, koja su mu povjerena na
uporabu i rukovanje;
* ne upozori neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i
nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim
sredstvima kao i neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu
oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika;
*
ne upozna poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog odnosa i u
tijeku rada, na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja
određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika ili njegov
okoliš;
* ne ovlada znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na
siguran način;
* se ne podvrgava provjeri da li obavlja rad i pod utjecajem
alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je bolestan, ako poslodavac to od
radnika zatraži;
* ne pristupi zdravstvenim, psihofizičkim i drugim
pregledima na koje je upućen od poslodavca;
* ne pristupi praktičnoj provjeri
stečenih znanja za rad na siguran način za svaku vrstu poslova na radilištu
(ordinaciji, laboratoriju, dijagnostičkoj jedinici, ljekarni, galenskom
laboratoriju, stanu pacijenta, podružnici i dr.) na način i po postupku, kako je
propisano zakonskim propisima;
* se ne pridržava pisanih uputa poslodavca
glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i
uređaja;
7. drsko i arogantno ponašanje prema poslodavcu i drugim osobama,
kao i poslodavca prema radniku,
8. zloporaba položaja i prekoračenja danog
ovlaštenja,
9. odbijanje izvršenja naloga izdanog od strane poslodavca ili
ovlaštene osobe, ako za to ne postoje opravdani razlozi na strani
radnika,
10. neovlaštena posluga sredstvima rada koja radnik koristi u
procesu rada za poslodavca, za svoje ili tuđe potrebe, a koja mu stoje na
raspolaganju pri izvršenju radnih zadaća za poslodavca,
11. iznošenje
poslovnih podataka iz dnevnih, mjesečnih ili godišnjih izvješća poslodavca, kao
npr. podataka o prometu, troškovima poslovanja, poslovnim partnerima, radnicima
i drugim osobama koje obavljaju poslove za poslodavca, rezultatima poslovanja i
slično, sve kao izraz odavanja poslovne tajne poslodavca;
12. iznošenje
podataka iz osobnog statusa pacijenta, korisnika usluga poslodavca ili podataka
iz anamneze i statusa pacijenta koje su svi zdravstveni djelatnici dužni čuvati
kao profesionalnu tajnu i koja je za odavanje sankcionirana kao kazneno djelo
temeljem članaka 132. Kaznenog zakona;
13. samovoljno korištenje nekih prava
iz rada i po osnovi rada od strane radnika, kršeći pri tome svjesno ili
nesvjesno propisani način, kao npr. pravo na godišnji odmor, stanku (dnevni
odmor) i sl.
14. dolazak na posao u pijanom stanju, pod utjecajem droge ili
drugih opojnih sredstava,
15. konzumiranje alkohola ili opijata na radnom
mjestu,
16. izazivanje tuče i nereda i svako drugo nedolično ponašanje, koje
šteti ugledu poslodavca,
17. zloporaba prava korištenja bolovanja (ako radnik
obavlja druge poslove umjesto da se liječi, miruje i tome sl., što je primjereno
naravi njegove bolesti),
18. svaki oblik seksualnog uznemiravanja drugog
radnika, kao npr. diranje, izazovno i vulgarno nagovaranje na seks,
19.
prisila ili ozbiljna prijetnja učinjena drugom radniku s namjerom pristanka na
seks, prema obilježjima prijetnje iz KZ-a,
20. spolni snošaj učinjen pod
pritiskom i zloporabom radnog mjesta/ovlaštenja radnika prema radniku,
21.
činjenje bludnih radnji prema radniku s namjerom da potakne njegovu maštu i da
ga navede na seks,
22. nije obavijestio poslodavca o privremenoj
nesposobnosti za rad u roku od 48 sati, računajući od dana nastanka osnova
nesposobnosti,
23. ne prezentira dokaz izabranog doktora opće medicine o
nesposobnosti za rad u roku kako je propisano Zakonom o radu,
24. neopravdano
izostane s posla 2 dana u kontinuitetu,
25. neopravdano izostane s posla do 2
dana u jednom mjesecu,
26. ponovi lakše povrede radnih obveza iz članka 168.
ovoga Kolektivnog ugovora 2 do 3 puta,
27. radi za drugog poslodavca suprotno
pravilima o zakonskoj zabrani utakmice iz ZOR-a
28. obavlja i druge slične
radnje ili propuste dužnih radnji.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati
samo u roku od 15 dana od dana kada je povreda učinjena ili od dana saznanja za
činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Naknada štete za izvanredni otkaz
Članak 172.
Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu ima pravo od druge stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
Članak 173.
Ako poslodavac iz ovoga Kolektivnog ugovora ponudi radniku
izmjenu uvjeta iz sklopljenog ugovora o radu, a radnik odbije njegovu ponudu,
poslodavac može realizirati svoju namjeru na način da radniku dade otkaz važećeg
ugovora o radu, ali s ponudom novog ugovora s izmijenjenim uvjetima.
O ponudi
za sklapanje ugovora iz prethodnog stavka, radnik se mora izjasniti u roku koji
odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 dana.
U slučaju otkaza
ugovora o radu prema odredbama stavka 1. ovog članka, otkazni rok iz ZOR-a teče
za radnika od dana kad je radnik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude za
sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili ako se radnik nije
izjasnio o primljenoj ponudi u istom roku, ili se radnik izjasnio nakon isteka
postavljenog mu roka.
Ako radnik odbije ponudu poslodavca i ne potpiše novi
ponuđeni ugovor u postavljenom roku, primjenjuju se prema radniku odredbe odluke
o otkazu ugovora o radu, sa svim pravnim posljedicama.
Ako radnik i prihvati
ponudu poslodavca iz stavka 1. ovog članka, on svejedno zadržava pravo da pred
nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora o radu.
Otkazni rok/rokovi
Članak 174.
Za otkaz ugovora o radu radniku u smislu odredbi ovoga
Kolektivnog ugovora poslodavac primjenjuje zakonski otkazni rok utvrđen u ZOR-u,
ako poslodavac i radnik nisu ugovorili otkazni rok, osim za izvanredni otkaz
ugovora o radu.
Kad ugovor o radu otkazuje radnik, otkazni rok, glede
trajanja je identičan roku iz prethodnog stavka, osim ako radnik otkazuje ugovor
o radu iz razloga zasnivanja radnog odnosa sa poslodavcem u drugom mjestu, koje
je udaljeno najmanje 50 km od mjesta sjedišta rada poslodavca, i tada iznosi 30
dana.
Otpremnina
Članak 175.
Svakom radniku, kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu, a
razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika ili izvanredni otkaz, pripada
otpremnina, ako je proveo na radu kod istog poslodavca najmanje 2
godine.
Radnik iz prethodnog stavka, za svaku navršenu godinu rada za istog
poslodavca stječe pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 1/3 prosječne
mjesečne plaće koju je ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za
svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, s tim, da ukupan iznos otpremnine
ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća radnika, koje je
ostvario* u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Odlukom
poslodavca ili ugovorom o radu, poslodavac i radnik mogu ugovoriti i veći ukupan
iznos otpremnine, u odnosu na iznos, kako je navedeno u prethodnom
stavku.
Otpremninu iz prethodne stavke ovog članka poslodavac isplaćuje
radniku u roku od 15 dana, računajući od dana konačnosti odluke o otkazu ugovora
o radu.
Članak 176.
Ako poslodavac otkazuje radniku ugovor o radu, koji ujedno obnaša i poslove s posebnim ovlaštenjima u procesu rada po ugovoru o službi, pa za i takav rad radnik ostvaruje plaću, u smislu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, osnovicu za utvrđivanje otpremnine čini samo plaća radnika prema ugovoru o radu svedena na iznos plaće za puno radno vrijeme.
ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 177.
Ako radnik, koji obavlja poslove po ugovoru o radu za
poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora smatra da mu je poslodavac
povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, pa tako i u slučaju otkaza ugovora o
radu, može u roku od 15 dana, računajući od dana dostave rješenja ili odluke
kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog
prava.
Ako poslodavac svojom odlukom potvrdi prvostupanjsko rješenje ili
odluku ili ne uzme u razmatranje zahtjev radnika u roku od 15 dana, računajući
od dana dostave zahtjeva (šutnja poslodavca), radnik ima pravo u sljedećem roku
od 15 dana tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu
povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji
prethodno nije poslodavcu podnio zahtjev za zaštitu svog prava.
Propust
radnika da zahtijeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog
odnosa u rokovima iz ovog članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na
potraživanje.
Mirenje
Članak 178.
Mirenje, prema odredbama ovoga Kolektivnog ugovora je svaki
postupak, u kojem poslodavac i radnik nastoje sporazumno riješiti svoj spor, uz
pomoć jednog ili više izmiritelja, koji strankama pomažu postići
nagodbu.
Izmiritelj je osoba ili više osoba, koja/e na temelju sporazuma
stranaka provode postupak mirenja.
Postupak mirenja obavlja se u Udruzi, kao
organizatoru mirenja.
Članak 179.
Za pokretanje mirenja nije potrebno prethodno sklapanje
sporazuma, već može početi i samim prihvatom prijedloga za pokretanje postupka
mirenja, koji u pismenom obliku, jedna stranka dostavlja drugoj stranci.
Rok
za izjašnjenje kontra stranke je 15 dana.
Članak 180.
Pravna pravila propisana za imenovanje izmiritelja, postupak mirenja, sve do faze sklapanja nagodbe, pravnu snagu nagodbe prema strankama, glede prava i obveza izmiritelja, prezentacije dokaza u postupku mirenja i druga pravna pravila iz Zakona o mirenju, primjenjuju se i glede mirenja između poslodavca i radnika, za sporove nastale iz izvršenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora.
Sudska zaštita radnika u slučaju otkaza ugovora o radu
Članak 181.
Ako sud utvrdi da otkaz ugovora o radu poslodavca nije
dopušten, utvrdit će da radni odnos nije ni prestao, pa će narediti vraćanje
radnika na posao.
Radnik može u tijeku postupka pred sudom tražiti da ga sud
privremeno, do okončanja spora vrati na posao (privremena mjera).
Ako sud
utvrdi, da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti
radni odnos, sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i
dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih
plaća tog radnika isplaćenih5 u prethodna 3 mjeseca, ovisno o
trajanju radnog odnosa, starosti radnika, te obvezama uzdržavanja koje terete
radnika, sve sukladno ZOR-u.
Zastupanje poslodavca i radnika u radnim sporovima
Članak 182.
Poslodavac može pisanom punomoći ovlastiti radnika Udruge, da
ga prema radniku s kojim je u sporu radi ostvarivanja njegovih prava i obveza iz
radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom izvansudski zastupa.
Isto pravo
ima i radnik poslodavca da ga u izvansudskom postupku zastupa radnik Sindikata
ili fizička osoba odgovarajućih kvalifikacija koja nema status radnika
Sindikata.
Članak 183.
Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika dužan je, glede
izvršenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora savjetovati se sa sindikalnim
povjerenikom o:
1. uvođenju nove tehnologije za rad poslodavca,
2.
promjeni u organizaciji i načinu rada,
3. planu godišnjih odmora radnika
poslodavca,
4. rasporedu radnog vremena,
Sindikalni povjerenik iz
prethodne stavke je radnik koji sam obavlja poslove za poslodavca ili radnik
koji je između više radnika istog poslodavca izabran za sindikalnog povjerenika.
Sindikalni povjerenik temeljem ZOR-a, zamjenjuje Radničko vijeće u njegovoj
nadležnosti.
Zabrana otkaza ugovora o radu
Članak 184.
Za vrijeme verificirane trudnoće, korištenja porodnog dopusta,
korištenja prava na rad sa skraćenim radnim vremenom radnika, ili drugog
roditelja, odnosno posvojitelja i dr. iz. ZOR-a, poslodavac ne može otkazati
ugovor o radu takvoj osobi.
Ugovor o radu poslodavac ne može otkazati ni
radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti
dok je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka.
Zabrana iz
prve i druge stavke ovog članka ne utječe na prestanak ugovora o radu
sklopljenog na određeno vrijeme.
Verificirana trudnoća je i trudnoća kada je
radnik u roku od 15 dana, računajući od dana dostave otkaza obavijestio
poslodavca o činjenici trudnoće s tim, da pridonese odgovarajuću potvrdu
ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenoga tijela.
Ako je poslodavac
radniku na radu uručio otkaz ugovora o radu, na način kako je propisano ovom
Kolektivnim ugovorom, pa su nakon toga na strani radnika nastupile okolnosti iz
stavke 1. ovog članka, otkaz ugovora o radu je pravovaljan.
Nakon prestanka
radnog odnosa, radnik iz prethodnog stavka ostvaruje prava osigurane osobe kojoj
je prestao radni odnos u sadržaju, roku, na način i po postupku sukladno
propisima iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te propisa o
zapošljavanju.
Prijenos ugovora o radu na novog – istog poslodavca
Članak 185.
Ako poslodavac promjeni statusni oblik svoje djelatnosti, na
primjer iz statusa bilo kojeg oblika privatne prakse u status zdravstvene
ustanove ili trgovačkog društva ili status ljekarničke ustanove, tj. iz statusa
fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost u djelatnost zdravstvene
ustanove ili trgovačkog društva – pravne osobe tako, da je pravna osoba sljednik
njegovoga prethodnog vlasništva i oblika registrirane djelatnosti, temeljem čega
zadržava prethodno i eventualno povećava svoje vlasništvo, poslodavac je pravni
sljednik prethodnog oblika vlasništva, pa se slijedom toga i svi ugovori o radu
njegovih radnika prenose na njega, za njih »novog« poslodavca.
Prava radnika
utemeljena ovim Kolektivnim ugovorom za koja se obim prava veže za rad za istog
poslodavca, u slučajevima kako ja opisano u prethodnom stavku, radnici
zadržavaju kontinuitet trajanja radnog staža bez prekida.
DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Poslodavac koji zapošljava 21 i više radnika
Članak 186.
Radnici na radu kod poslodavca koji zapošljava 21 i više
radnika imaju pravo tajnim glasanjem izabrati jednog ili više svojih
predstavnika u Radničko vijeće, koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i
promicanju njihovih prava i interesa.
Broj članova Radničkog vijeća prema
broju radnika poslodavca utvrđen je Zakonom o radu.
Radničko vijeće i sindikalni povjerenik
Članak 187.
Ako Radničko vijeće nije izabrano, sva njegova ovlaštenja i
prava preuzima jedan ili više sindikalnih povjerenika (sindikalno vijeće), o
čemu odlučuju članovi sindikata – radnici tog poslodavca.
Broj sindikalnih
povjerenika, s pravima iz prethodnog stavka, ne može biti veći od broja članova
Radničkog vijeća iz ZOR-a.
Sindikalnog povjerenika koji ima ovlasti Radničkog
vijeća temeljem ZOR-a, u dijelu tih ovlasti zamijenit će sindikalni predstavnik
koji nije zaposlen kod istog poslodavca pod uvjetom da je radnik – sindikalni
povjerenik obavijestio svog poslodavca o toj osobi.
Sindikalni predstavnik iz
prethodne stavke mora biti radnik poslodavca iz članka 1. ovoga Kolektivnog
ugovora.
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik, kada
obavljaju poslove iz nadležnosti Radničkog vijeća, imaju pravo na naknadu plaće
u skladu s odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak 188.
Kada sindikalni povjerenik odnosno sindikalno vijeće zamjenjuje Radničko vijeće ima pravo zatražiti mišljenje stručnjaka o poslovima iz djelokruga primjene ZOR-a i ovoga Kolektivnog ugovora.
Obveze poslodavca prema Radničkom vijeću
Članak 189.
Poslodavac se obvezuje da neće svojim djelovanjem onemogućiti sindikalni rad sindikalnog povjerenika, sindikalno organiziranje i pravo radnika da postane članom sindikata.
Članak 190.
Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku, odnosno
povjereniku omogućiti aktivnosti u razumnoj mjeri u svrhu obnašanja njegove
dužnosti, te uvida u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava
zaposlenika.
Poslodavac također treba sindikalnom predstavniku, odnosno
povjereniku osigurati informacije koje su bitne za gospodarski položaj
zaposlenika kao što su prijedlozi odluka o primjeni ZOR-a i ovog Ugovora kojima
se reguliraju prava i obveze iz radnog odnosa, te prijedlozi poslovnih i
razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i socijalni položaj
radnika.
Poslodavac je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika,
odnosno sindikalnog predstavnika, po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od
tri dana od podnijetog zahtjeva za prijem.
Poslodavac je dužan u pismenoj
formi odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno sindikalnog
predstavnika.
Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalni predstavnik ima i
druga prava određena ovim Ugovorom ili zakonom.
Prava iz prethodnih stavaka
ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnom
predstavniku uključujući i one koji nisu zaposleni kod tog
poslodavca.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne
dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra se ozljedom na radu kod
poslodavca.
Obveza Sindikata prema poslodavcu
Članak 191.
Sindikat se obvezuje da će svoje sudjelovanje provoditi sukladno Ustavu, konvencijama iz rada, zakonima i ovom Kolektivnim ugovorom.
Članak 192.
Čelnik sindikata koji je na tu funkciju izabran iz radnog
odnosa kod poslodavca, a koju obavlja profesionalno, ima se pravo nakon
prestanka te funkcije vratiti na iste poslove, a ako tih poslova više nema, onda
na odgovarajuće poslove u okviru njegove stručne spreme.
O namjeri povratka
na rad, osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju obavijestiti, poslodavca u roku
od 30 dana od prestanka funkcije.
ZAŠTITA RADNIKA NA RADU I U SVEZI S RADOM
Načela
Članak 193.
Poslodavci iz članka 1. Kolektivnog ugovora, prava i obveze
između poslodavca i radnika koja proizlaze iz domene zaštite na radu, prema
pozitivnim zakonskim propisima, reguliraju ovim Kolektivnim
ugovorom.
Poslodavac, fizička ili pravna osoba u djelatnosti zdravstva u
privatnoj praksi Hrvatske, dužan je pribaviti i održavati postrojenja, uređaje,
opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na način,
koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika u skladu s posebnim zakonima i
drugim propisima i naravi posla koji radnik obavlja.
Članak 194.
Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja.
Članak 195.
Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, te sprječava nastanak nesreća.
Članak 196.
Ako su ovim Kolektivnim ugovorom za rad radnika određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, poslodavac može sklopiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji ispunjava te posebne uvjete.
Broj radnika poslodavca uvjetuje njegovu organizaciju rada
Članak 197.
Poslodavci iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora razvrstavaju
se u četiri grupe poslodavaca glede primjene njihovih obveza iz domene zaštite
na radu i to:
1. poslodavac, koji zapošljava više od 250 radnika npr. mora:
ustrojiti službu za zaštitu na radu sukladno broju zaposlenih (uvjeti propisani
Pravilnikom… »Narodne novine«, br. 127/98.), te stupnju opasnosti koji je
utvrđen procjenom. Poslodavac ove grupe poslodavaca donosi procjenu opasnosti u
smislu članka 18. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu »Narodne novine« br.
59/96., 94/96 i 114/03. (u daljnjem tekstu: Zakon), na način, kako je propisano
Pravilnikom…… »Narodne novine«, br. 48/97. i drugo, kako je utvrđeno istim
Zakonom.
2. poslodavac, koji zapošljava više od 50 radnika, a manje od 250
radnika npr. mora: zaposliti jednog ili više stručnjaka za zaštitu na radu,
izraditi procjenu opasnosti, kao što je navedeno za prethodnu točku i drugo
utvrđeno posebnim zakonom.
3. poslodavac, koji zapošljava 21 i više radnika,
a manje od 50 radnika mora: u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe
zaštite na radu, pravila zaštite, te prava, obveze i odgovornosti njegovih
ovlaštenika i radnika, u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena posebnim zakonom
i propisima donesenim na temelju istog Zakona, te Kolektivnim ugovorom i
Ugovorom o radu;
4. poslodavac, koji zapošljava do 20 radnika – nije obvezan
postupiti, kako je navedeno u prethodnoj točki. Zaštitu na radu provodi prema
odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, posebnog zakona i svojih uputa.
Upute za rad na siguran način
Članak 198.
Poslodavac je dužan posebnim pisanim uputama osigurati provedbu
procesa rada u skladu s propisima zaštite na radu.
Upute poslodavca moraju
biti istaknute na mjestu rada, radi njihovog korištenja.
Razrada obveza za poslodavca koji zapošljava 20 i manje od 20 radnika
Članak 199.
Poslodavac, fizička osoba, koji zapošljava 20 i manje od 20
radnika, samostalno svojom posebnom odlukom utvrđuje svoj organizacijski ustroj,
organizacijske i radne dijelove, strukturu zanimanja i uvjete koje radnici
moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova, ako to zakonom ili drugim
propisom nije drugačije propisano, a poslodavac pravna osoba, posebnim
pravilnikom.
Poslodavac, pravna osoba fond sati rada i broj radnika za svako
radno mjesto utvrđuje Planom/godinu ili za dulje vremensko
razdoblje.
Pravilnikom iz stavka prvog, poslodavac – pravna osoba
utvrđuje uvjete koje mora ispunjavati radnik za radno mjesto, kao i uvjete za
ona radna mjesta koja su posebnim propisima utvrđena kao radna mjesta na kojima
je u procesu rada radnik eksponiran na moguće štete po zdravlje. Za takva radna
mjesta poslodavac može zaključiti ugovor o radu samo s onim radnikom, koji
ispunjava te posebne uvjete.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
Članak 200.
Ako je poslodavac postupio na opisani način u prethodnom članku
i utvrdio posebne uvjete za rad radnika na radnom mjestu, pored općih uvjeta,
tada on ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku/cima koji ne
ispunjava tako utvrđene posebne uvjete.
Posebni uvjeti za radna mjesta
zdravstvenih radnika utvrđeni su ovim Kolektivnim ugovorom.
Radnika/ke, koji
ne zadovoljavaju propisanu zdravstvenu sposobnost i koji prethodno nije/su
osposobljen/ni da obavlja/ju poslove s posebnim uvjetima rada, poslodavac ne
smije rasporediti na takvo radno mjesto, jer bi u protivnom ugrozio ili mogao
ugroziti život i zdravlje samog radnika, te život i zdravlje drugih radnika i
korisnika usluga poslodavca.
Radnicima, koji zadovoljavaju zdravstvene uvjete
za rad na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, ali koji još nisu
osposobljeni za rad na siguran način (tečaj zaštite na radu), poslodavac mora
osigurati rad pod nadzorom radnika, koji je osposobljen za takav rad, na
propisani način.
Provjeravanje zdravstvene sposobnosti tijekom rada
Članak 201.
Radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, obvezan
je i tijekom konzumacije radnog odnosa provjeravati svoju zdravstvenu sposobnost
za daljnji rad na tim poslovima, u propisanim rokovima.
Zbog naprijed
navedenih okolnosti, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za takva
radna mjesta je de facto zasnivanje s raskidnim uvjetom.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
Članak 202.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način je za
poslodavca kontinuirani proces, da bi izvršio obvezu iz zaštite na radu
propisane ovim Kolektivnim ugovorom i to prije:
* početka rada radnika na
radnom mjestu ili;
* promjene uvjeta mjesta rada radnika u odnosu na radno
mjesto u tijeku procesa rada ili;
* premještanja radnika na drugo radno
mjesto.
Članak 203.
Poslodavac donosi Program osposobljavanja za rad na siguran način zavisno od obilježja rada na radnom mjestu prema zanimanju radnika, ako zapošljava više od 10 radnika, na najmanje 2 radna mjesta.
Zaštita života i zdravlja radnika
Održavanje postrojenja, uređaja, opreme….
Članak 204.
Poslodavac je dužan održavati postrojenja, uređaje, opremu,
alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji
osigurava zaštitu života i zdravlja radnika.
Koja postrojenja, uređaje,
opremu i alate te mjesto rada iz prethodnog stavka je poslodavac dužan održavati
i na koji način i u kojim rokovima, propisano je ovim Kolektivnim ugovorom,
odlukama poslodavca – fizičke osobe, ili pravilima zaštite na radu poslodavca –
pravne osobe.
Poslodavac je dužan opskrbiti radnika s dovoljnom količinom i
odgovarajućom vrstom zaštitnih sredstava za rad na radnom mjestu.
Procjena opasnosti
Članak 205.
Poslodavac, koji zapošljava više od 20 radnika, dužan je izraditi Procjenu opasnosti na mjestima rada i u radnom okolišu za rad radnika pri obavljanju poslova radnog mjesta, kao sastavni dio ovoga Kolektivnog ugovora (zamjenjuje pravila o zaštiti na radu), prema posebnim propisima.
Uvjeti za zasnivanje radnog odnosa za radna mjesta s posebnim uvjetima rada
Članak 206.
Osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, radnici, koji
obavljaju ili bi trebali obavljati poslove s posebnim uvjetima rada za
poslodavca, moraju ispunjavati još i posebne uvjete u pogledu:
* dobi
života,
* spola;
* stručnih sposobnosti;
* zdravstvenog stanja;
*
tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje);
*
psihofizioloških i psihofizičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička
sposobnost).
Poslovi s posebnim uvjetima rada u djelatnosti privatnog zdravstva RH
Članak 207.
Poslovi s posebnim uvjetima rada taksativno su nabrojeni u
članku 3. točka 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (»Narodne
novine«, br. 5/84., koji je preuzet kao republički propis temeljem Zakona……
»Narodne novine«, br. 53/91.).
Za djelatnost zdravstva u privatnom i
mješovitom vlasništvu kapitala izdvojeni su poslovi iz citiranog članka 3.
Pravilnika, kao specifični poslovi za tu djelatnost sa uvjetima za njihovo
obavljanje, uvjetom zdravstvene sposobnosti radnika, kontraindikacijama koje ga
diskvalificiraju za daljnji rad i rokovima za provjeru njegove zdravstvene
sposobnosti i to za npr.:
1. rukovanje stanicama i posudama s komprimiranim
plinovima;
Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2.
stručna osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3.
zdravstveno stanje: – uredan vid na daljinu, – kontraindikacije: psihoze,
epilepsija, bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge
ovisnosti,
2. rukovanje uređajima za preradu lako zapaljivih tekućina i
plinova;
Posebni uvjeti radnika: 1. stariji od 18. godina života, 2. stručna
osposobljenost za rukovanje odnosno vrstom stroja ili uređaja, 3. zdravstveno
stanje: – uredan vid na daljinu, – kontraindikacije: psihoze, epilepsija,
bolesti sa sklonošću nesvjestici, alkoholizam i druge ovisnosti, uredno vidno
polje, uredan sluh, 4. psihička sposobnost: opća intelektualna razvijenost,
emocionalna stabilnost iznad donje granice prosjeka.
Rok za provjeru:
zdravstvenog i psihičkog stanja 48 mjeseci.
3. poslove, koji zahtijevaju
teško fizičko naprezanje; poslovi, koji zahtijevaju ručno dizanje ili nošenja
tereta težih od 25 kg za muškarce i težih od 15 kg za žene, poslovi koji se
obavljaju pretežno u nefiziološkim i u prisilnim položajima tijela (npr.
stomatologija),
4. kontraindikacije: kronične bolesti, kardiovaskularni i
respiratorni sustav i…
Rok za provjeru: 24 mjeseca.
5. rad pri kojem je
radnik izložen ionizirajućem zračenju:
Posebni uvjeti rada: 1. dob – radnik
stariji od 18 godina, 2. spol (kontraindikacije) žena za vrijeme trudnoće, 3.
stručna sposobnost (odgovarajuća stručna osposobljenost), 4. zdravstveno stanje
(kontraindikacije): bolesti krvotvornih organa, maligne bolesti, bolesti očne
leće, bolesti kože uzrokovane ionizirajućim zračenjem, teži duševni poremećaji,
teže bolesti centralnoga živčanog sustava, teži poremećaj endokrinih
žlijezda.
Rok za provjeru: zdravstveno stanje 12 mjeseci
6. poslove, pri
kojima je radnik izložen kiselinama i lužinama (npr. u
laboratorijima);
Posebni uvjeti rada: 1. dob – radnik stariji od 18 godina,
2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti respiratornog
sustava, kože i sluznica oka;
Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 12
mjeseci
7. poslove, pri kojima je radnik izložen plinovitim nadražljivcima;
(formaldehidu, amonijaku, kloru, sumpornom dioksidu, acetonu, dušikovim
oksidima, ozonu i dr.);
Posebni uvjeti rada: 1. dob – radnik stariji od 18
godina, 2. zdravstveno stanje (kontraindikacije), 3. kronične bolesti
respiratornog sustava kože i sluznica oka, a kod izloženosti formaldehidu, još i
sklonost alergiji).
Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24
mjeseca.
8. poslove, pri kojima je radnik izložen biološkim agensima – npr. u
mikrobiološkim i parazitološkim laboratorijima (npr. poslovi, kojima su radnici
izloženi uzročnicima zarazne žutice, tuberkuloze humanog ili bovinog tipa,
salmonelama, brucelama i drugim uzročnicima, poslovi u operativnim traktovima,
dijagnostičkim laboratorijima i dr.),
Posebni uvjeti rada: 1. radnik stariji
od 18 godina, 2. zdravstveno stanje kontraindikacije: kronične bolesti i stanja
koja smanjuju obrambene sposobnosti organizma, dekompenzirana šećerna bolest;
kronične bolesti dišnih organa, kronične bolesti jetre i bubrega.
Rok za
ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca.
Poslodavac posebnim općim
aktom identificira radna mjesta iz svoje registrirane djelatnosti prema opisu od
1 do 8. iz prethodnog stavka.
Nakon identifikacije radnih mjesta, pa zatim i
identifikacije broja i strukture zaposlenih radnika/radno mjesto, poslodavac
poduzima aktivnosti glede njihove zaštite zdravlja radi rada na siguran način,
kako je propisano odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Opći poslovi – specifični za djelatnost zdravstva
Članak 208.
Pored poslova iz prethodnog članka, poslovi s posebnim uvjetima
rada u djelatnosti zdravstva identificirani su i poslovi iz članka 6. Pravilnika
o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom
(»Narodne novine«, br. 23/94.) i to:
a) poslovi pregleda, liječenja i njege
bolesnika te poslovi koji dovode radnika u neposredan dodir s lijekovima;
b)
poslovi opremanja i izdavanja lijekova, te rada koji dovode radnika u neposredan
dodir s lijekovima;
Na okolnosti iz prethodnog stavka, zdravstveni radnici
podliježu obvezi:
* liječničkog pregleda na TBC pluća,
* RTG snimanje
pluća, ako se na temelju liječničkog pregleda ili epidemiološke indikacije
posumnja na TBC pluća.
Zdravstveni pregled iz prethodnog stavka obavlja
zdravstveni radnik/zdravstveni suradnik prije stupanja u radni odnos i jedanput
godišnje (1 x/god.) tijekom zaposlenja.
….. i za rad u sferi ionizirajućeg zračenja
Članak 209.
Zdravstvenom nadzoru podliježu prema odredbama članka 7.
Pravilnika o zdravstvenim uvjetima za rad s izvorima ionizirajućih zračenja, te
mjerilima, sadržaju, načinu i rokovima čuvanja podataka o zdravstvenim
pregledima osoba, koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine«,
br. 76/2000.) i zdravstveni radnici koji:
– rade na poslovima s izvorima
ionizirajućeg značenja.
Zdravstveni radnici iz prethodnog stavka obvezni su
obaviti preglede:
* prethodni zdravstveni pregled,
* redovni zdravstveni
pregled,
* nadzorni zdravstveni pregled,
*izvanredni nadzorni zdravstveni
pregled.
Sadržaj pregleda objavljen je Pravilnikom iz stavka 1. ovog
članka.
Prethodni zdravstveni pregled obavlja se prije početka rada s
izvorima ionizirajućeg zračenja.
Redovni zdravstveni pregled obavlja se
svakih 12 mjeseci nakon prethodnog pregleda.
Prošireni nadzorni zdravstveni
pregled obavlja se svakih 5 godina nakon prethodnog pregleda.
Izvanredni
nadzorni zdravstveni pregled obavlja se u slučajevima propisanim
Pravilnikom.
Osobna zaštitna sredstva radnika
Članak 210.
U tijeku procesa rada, radnik je dužan koristiti osobna
zaštitna sredstva.
Osobna zaštitna sredstva iz prethodnog stavka poslodavac
utvrđuje svojim općim aktom (odluka ili pravilnik), primjereno vrsti poslova i
riziku ugroženosti koji proizlazi iz sadržaja rada radnika.
Općim aktom
poslodavac utvrđuje ne samo vrstu osobnog zaštitnog sredstva, već i dinamiku
njihove promjene u tijeku dnevnog ili tjednog rasporeda rada.
Radnik je dužan
pod prijetnjom primjene sankcija koristiti osobna zaštitna sredstva, koja su za
njega propisana u procesu rada.
Obveze poslodavca glede osiguranja kvalitete radnih prostorija, opreme i instalacija u poslovnom prostoru, koje koristi radnik u procesu rada
Članak 211.
Radi rada na siguran način svojih radnika, poslodavac je dužan
objekte namijenjene za rad radnika, kao njihovo mjesto rada, održavati u stanju
koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je dužan održavati
instalacije u objektu iz prethodnog stavka u ispranom stanju i kontrolirati
njihovu ispravnost u rokovima utvrđenim tehničkim propisima za svaku vrstu
instalacija.
Uporaba opreme poslodavca
Članak 212.
Poslodavac ne smije staviti u uporabu strojeve i uređaje i
osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu
i ako nisu ispravna.
Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe strojeve i
uređaje i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji
opasnost za sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je dužan obavljati
ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u propisanim
rokovima.
Ispitivanje ispravnosti opreme
Članak 213.
Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanje
strojeva i uređaja s povećanim opasnostima:
* prije njihovog stavljanja u
uporabu;
* najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe;
* poslije
rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja;
* prije početka
korištenja na novom mjestu uporabe.
Pod strojevima i uređajima s povećanom
opasnosti u djelatnosti zdravstva smatraju se kompresori, centrifuge, RTG
uređaji, te uređaji koji sadrže posude pod tlakom i drugi uređaji i strojevi sa
sličnim opasnostima.
Popis strojeva i uređaja s povećanom opasnosti u smislu
odredbi prethodnog stavka svaki poslodavac identificira kao izvadak iz
Popisa svoje trajne imovine i istakne na vidnom mjestu u radnom prostoru u kojem
je smješten takav stroj ili uređaj.
Obvezne evidencije iz domene zaštite na radu
Članak 214.
Poslodavac vodi propisane evidencije o kontroli ispravnosti
sredstava i uvjeta rada, te kontrole zdravstvenog stanja radnika u odnosu na
propisane kontraindikacije za poslove radnog mjesta koje obavlja u smislu članka
207., 208. i 209. ovoga Kolektivnog ugovora i koje bi ga eventualno
diskvalificirale za daljnji rad.
Na okolnosti navedene u prethodnom stavku
poslodavca kontrolira državni inspektor zaštite na radu.
Upute za korištenje sredstava rada
Članak 215.
Poslodavac je dužan davati radnicima odgovarajuće obavijesti i
pisane upute, koje se odnose na opasnosti i štetnosti po sigurnost i zdravlje u
svezi djelatnosti koju obavlja.
Obavijesti iz prethodnog stavka poslodavac
može dati i usmeno u iznimnim situacijama, kada prijeti iznenadna i neposredna
opasnost po život i zdravlje.
Snagu obavijesti u smislu odredbi stavka 1.
ovog članka imaju i znakovi sigurnosti i znakovi općih obavijesti u skladu s
propisima zaštite na radu.
Poslodavac izrađuje pisane upute iz stavka 1. ovog
članka prema uvjetima rada. Pisane upute moraju biti istaknute na vidnim
mjestima, u okrugu obavljanja poslova radnika.
Upute, bez obzira na formu, za
radnika su obvezne u izvršenju, nezavisno što nisu ugrađene u ugovor o radu, pod
prijetnjom primjene sankcija, u smislu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora.
Odnos prema infekcioznom otpadu – obveza donošenja općeg akta
Članak 216.
Poslodavac je dužan selekcionirati otpad koji reproducira radom
u obavljanju registrirane djelatnosti prema potencijalnim izvorima (komunalni i
infektivni otpad).
Posebnim općim aktom poslodavac utvrđuje vrstu i
klasifikaciju otpada iz obavljanja svoje djelatnosti, način njegovog
razvrstavanja, puteve i način odlaganja, rokove i način skladištenja, način
uništavanja, zaduženje radnika za obavljanje navedenih poslova i dr.
Obveza čuvanja dokumenata–isprava
Članak 217.
Poslodavac je dužan čuvati:
* tehničku dokumentaciju u svezi
objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije;
* upute o načinu
korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje
koristi;
* isprave o obavljenim ispitivanjima;
* dokaze o ispravnosti
instalacija;
* evidencije o radnicima osposobljenim za rad na siguran
način;
* radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada;
*
ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti.
Mjere prevencije zaštite na radu
Članak 218.
U organizaciji rada glede zaštite na radu radnika, poslodavac
će se pridržavati načela prevencije, a sastoje se:
– u procjenjivanju i
izbjegavanju opasnosti koje se mogu izbjeći,
– u prilagođavanju rada
pojedinih radnika u pogledu prilagodbe rada sredstvima rada i mjestu rada,
korištenju instrumenata i pomagala, te načina rada radi otklanjanja štetnih
utjecaja,
– u prilagođavanju tehnologije i organizacije rada potrebi zaštite
radnika i zaštite radne okoline,
– u davanju prednosti kolektivnim mjerama
zaštite nad individualnim,
– u davanju odgovarajućih uputa radnicima za
izbjegavanje opasnosti,
– u zabrani samostalnog rada radniku, koji prethodno
nije osposobljen za rad na siguran način, a priroda posla je takva, da postoje
opasnosti i štetnosti po život i zdravlje radnika,
– zabraniti rad radniku s
umanjenom radnom sposobnosti da obavlja poslove na kojima postoji opasnost od
daljnjeg umanjenja njegove radne sposobnosti,
– obustaviti rad u radnim
prostorijama u kojima postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika,
–
zabraniti rad radniku, koji ne koristi osobna zaštitna sredstva pri radu i
udaljiti ga s radnog mjesta,
– zabraniti rad radniku, ako uoči, da su
sredstva i uređaji koje radnik koristi u procesu rada neispravni,
–
odstraniti radnika s radnog mjesta, ako primijeti da isti nije pri radu s
opasnim radnim tvarima primijenio propisana pravila zaštite na radu,
–
spriječiti uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i
njihovo unošenje u radne prostorije,
– udaljiti s mjesta rada radnika koji je
pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti,
– označiti uočljivo
opasne radne tvari i njihovo propisno skladištenje,
– provoditi kontinuirano
inventuru lijekova, kako bi izdvojio lijekove kojima je istekao rok valjanosti,
sukladno posebnom općem aktu,
– redovito obavljati preglede svih strojeva i
uređaja i osobnih zaštitnih sredstava,
– utvrditi plan evakuacije i
spašavanja radnika,
– osigurati zabranu pušenja u radnim prostorijama,
–
osigurati pružanje prve pomoći i medicinske pomoći,
– starati se, da svaki
radnik obavlja poslove svog radnog mjesta s dužnom pozornošću, sukladno
pravilima zaštite na radu,
– insistirati, da svaki radnik odmah izvijesti
poslodavca o neposrednoj opasnosti za njegovu sigurnost i zdravlje,
–
insistirati kod radnika, da odmah obustavi rad na radnom mjestu, ako smatra da
mu je zdravlje ugroženo,
– i drugo, što je Zakonom o zaštiti na radu
propisano kao obveza poslodavca i radnika.
Prilikom planiranja i uvođenja
novih tehnologija, poslodavac ako zapošljava propisani broj radnika, dužan je
savjetovati se s odborom za zaštitu na radu u svezi s izborom opreme, uvjetima
rada i radne okoline koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika.
Osposobljavanje radnika za rad na »siguran način«
Članak 219.
Glede primjene načela prevencije u praksi, poslodavac mora
svakog radnika osposobiti za rad na siguran način za poslove koji su utvrđeni
kao poslovi s posebnim uvjetima rada iz članka 207., 208. i 209. ovoga
Kolektivnog ugovora.
Primjena načela iz prethodnog stavka
pretpostavlja:
1. prethodne provjere njegove zdravstvene sposobnosti za rad
za ona radna mjesta, koja su označena s posebnim uvjetima rada;
2. prethodno
osposobljavanje radnika kroz sustav svladavanja programa tečaja iz zaštite na
radu;
3. provjera praktične osposobljenosti radnika za svaku vrstu posla na
svakom za njega novom radilištu.
Sadržaj osposobljavanja utvrđuje poslodavac
za svako radno mjesto, bez obzira na broj zaposlenih radnika/radno
mjesto.
Prije uvođenja u rad, poslodavac sam zapisnikom provjerava praktičnu
osposobljenost radnika ili organizira da provjeru obavi drugi radnik istog
zanimanja, iste ili više stručne naobrazbe, koji je također prošao navedenu
provjeru i koji je utemeljio stečena znanja za rad na siguran način obavljanjem
istih poslova i u istim uvjetima duži niz godina u prethodnom vremenu
rada.
Zapisnik iz prethodnog stavka čini sastavni dio dosjea
radnika.
Svako radilište poslodavca, u propisanoj dokumentaciji radilišta
(npr. podružnice ustanove), obvezno mora imati i zapisnik o provjeri stečenih
znanja radnika za rad na siguran način u duhu ovog članka.
Ako jedan te isti
radnik obavlja poslove različite vrste, u dokumentaciji iz prethodnog stavka
poslodavac mora osigurati zapisnik/e o provjeri njegovog znanja za svaku vrstu
poslova koje radnik obavlja, radi njegovog rada na siguran način na svim
poslovima.
Obveze poslodavca iz zaštite na radu
Članak 220.
Obveze poslodavca iz zaštite na radu su:
1. izraditi
procjenu opasnosti od nastupa rizika za sigurnost i zdravlje radnika na radu,
uključujući i one kojima su izvrgnute skupine radnika, ako sukladno članku 18.
stavak 1. Zakona o zaštiti na radu;
2. utvrditi u pisanom obliku provedbu
organizacije zaštite na radu odredbama ovoga Kolektivnog ugovora ili drugoga
općeg akta, ako zapošljava više od 20 radnika;
3. zadužiti jednog ili više
ovlaštenika u statusu radnika za provođenje mjera zaštite na radu, ako
zapošljava više od 50 radnika;
4. osigurati provedbu procesa rada iz
djelatnosti poslodavca u skladu s propisima zaštite na radu posebnim pisanim
uputama;
5. osigurati, da se upute iz prethodne točke istaknu na mjestu rada
radnika na svakom radilištu radi njihovog korištenja od strane radnika;
6.
osigurati, da svaki radnik, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, za
radno mjesto za koje je to propisano položi ispit iz zaštite na radu;
7.
osigurati, da onaj radnik, koji nije položio ispit iz prethodne alineje obavlja
poslove svog radnog mjesta, koji su klasificirani kao poslovi s posebnim
uvjetima rada pod nadzorom drugog radnika koji posjeduje takav ispit;
8.
osigurati, da svaki radnik iz točke 5. koji ispunjava uvjet za rad na siguran
način prije početka rada na novom radnom mjestu s istim uvjetima rada, pristupi
provjeri stečenih znanja za takav način rada i to za svaku vrstu poslova, koje
će obavljati na tom radnom mjestu, kako je propisano ovim Kolektivnim
ugovorom;
9. osigurati, da svaki radnik koji bi trebao, odnosno, koji obavlja
poslove s posebnim uvjetima rada iz (općeg akta odluke poslodavca ili
pravilnika) i procjene opasnosti treba imati položen ispit iz zaštite na
radu;
10. osigurati, da radnik koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada
pristupi provjeri svoje zdravstvene sposobnosti u roku, kako je to propisano
posebnim propisima;
11. osigurati da radnik iz točke 6. koristi osobna
zaštitna sredstva na radu, primjereno vrsti poslova koje radnik obavlja;
12.
osigurati zaštitu mjesta rada radnika na radilištu, primjereno vrsti poslova
svakog radilišta;
13. osigurati tehničku ispravnost strojeva, uređaja i
osobnih zaštitnih sredstva koja radnik koristi u procesu rada;
14. osigurati
provjeru tehničke ispravnosti sredstava rada iz prethodne točke prije njihovog
stavljanja u eksploataciju, ali i za vrijeme eksploatacije, u rokovima i na
način kako je propisano procjenom opasnosti;
15. zabraniti rad svakom radniku
koji je u stanju utjecaja alkohola ili drugih sredstava ovisnosti;
16.
privremeno udaljiti svakog radnika s radilišta ako njegov ovlaštenik prema
vanjskim znacima postavi sumnju, da radnik radi pod utjecajem alkohola ili
drugih sredstava ovisnosti;
17. privremeno udaljiti svakog radnika s rada na
isti način kako je navedeno u prethodnoj alineji, za kojeg ovlaštena osoba
utvrdi, da u procesu rada radnik ne koristi propisana zaštitna sredstva;
18.
osigurati provođenje mjera prema kojima bi spriječio uzimanje alkoholnih pića i
drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i
prostore radilišta;
19. obustaviti rad strojeva na mehanički ili električni
pogon za koje ovlaštena osoba utvrdi, da su tehnički neispravni ili da ne
posjeduju propisani atest tehničke ispravnosti, ili je atestu istekao rok
valjanosti;
20. osigurati sve radnike za slučaj nastupa rizika ozljede na
radu i profesionalne bolesti;
21. osigurati djelatnost poslodavca od
odgovornosti od nastupa mogućih rizika bez obzira na poduzete mjere zaštite na
radu u skladu s Zakonom o zaštiti na radu, ovim Kolektivnim ugovorom;
22.
nadoknaditi radniku štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću
ili bolešću i svezi s radom, prema načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti),
a prema općim propisima obveznog prava;
23. prijaviti svako
radilište-podružnicu nadležnoj inspekciji zaštite na radu;
24. postaviti
znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti na mjestima rada, na sredstvima
rada i pripadajućim instalacijama;
25. izvijestiti povjerenike radnika o
mjerama koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja najmanje
svaka tri mjeseca direktno ili posredno preko odbora za zaštitu na radu, za one
poslodavce, koji zapošljavaju odgovarajući broj radnika;
26. utvrditi plan
evakuacije i spašavanja radnika za slučaj iznenadnog događaja;
Ovlaštena
osoba prema odredbama ovog članka je poslodavac ili njegov ovlaštenik.
Radna
mjesta za koja se traže posebni uvjeti rada prema odredbama ovog članka su radna
mjesta utvrđena u općem aktu poslodavca (odluka ili pravilnik) i procjeni
opasnosti.
Radilište, prema odredbama ovog članka je svako radilište sa
statusom stalnog radilišta za pravne osobe-ustanove-tj. za podružnice, gdje
poslodavac obavlja radove iz svoje registrirane djelatnosti, ali u dislociranom
mjestu.
Članak 221.
Poslodavac mora primijeniti odgovarajuće mjere da radnici i njihovi predstavnici (povjerenik radnika za zaštitu na radu) budu obaviješteni o opasnostima za sigurnost zdravlja, o zaštitnim mjerama općenito i na radnom mjestu i o mjerama koje poslodavac poduzima da bi radnici bili pravodobno obaviješteni o ozbiljnim i neizbježivim opasnostima i potrebi hitnog napuštanja radnog mjesta u takvim slučajevima.
Zaštita nepušača
Članak 222.
Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu
nepušača od djelovanja duhanskog dima.
Zabranjeno je pušenje u radnim
prostorijama i prostorima, osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je
pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknuti znak mjesta
za pušenje.
Zabrana konzumacije alkohola i…..
Članak 223.
Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava
ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i
prostore.
Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada radnika, koji
je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti.
Utvrđivanje, da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti, obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom ili
aparatom.
Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod
utjecajem alkohola.
Obveze radnika iz zaštite na radu
Članak 224.
Obveze radnika iz zaštite na radu su:
1. raditi s dužnom
pažnjom, sposoban za rasuđivanje, bez utjecaja alkohola i opijata, tj. na način
da postiže očekivane poslovne efekte na radnom mjestu i da ne ugrožava svoj
život ili svoje zdravlje, kao i zdravlje i živote drugih radnika, te korisnika
usluga poslodavca;
2. pristupiti svim organiziranim mjerama i postupcima
edukacije, organizirane sa svrhom da bi radnik što bolje upoznao uvjete i
opasnosti rada, na svakom radnom mjestu;
3. pridržavati se propisanih i
priznatih mjera zaštite na radu;
4. pridržavati se svih pisanih uputa
proizvođača glede korištenja sredstava rada, alata i pomagala, mjesta rada,
instalacija i dr., sve radi rada na siguran način;
5. obustaviti rad ili
korištenje strojeva i uređaja, ako utvrdi bilo kakvu sumnju glede postojanja
opasnosti za rad radnika na siguran način;
6. koristiti osobna zaštitna
sredstva, koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
7. upozoriti
neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima opremi,
sigurnosnim uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima kao i neredovite pojave
pri radu i postupke drugih osoba koje mogu eskalirati u činidbe, koje će
oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje
radnika,
8. upoznati poslodavca ili nadležnog liječnika kod zasnivanja radnog
odnosa i u tijeku rada, na svoje tjelesne nedostatke ili bolesti, koje mogu kod
obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život ili zdravlje radnika
ili njegovu okolinu,
9. ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri
primjereno radnom mjestu za rad na siguran način,
10. podvrgnuti se provjeri
da li obavlja rad pod utjecajem alkohola, drugih sredstava ovisnosti ili je
bolestan, ako poslodavac to od radnika zatraži;
11. pristupiti zdravstvenim,
psihofizičkim i drugim propisanim pregledima na koje je upućen od poslodavca,
radi zaštite na radu, u smislu članka 11. do 15. ovoga Kolektivnog
ugovora;
12. pristupiti praktičnoj provjeri stečenih znanja za rad na siguran
način za svaku vrstu poslova, na način i po postupku kako je propisano ovim
Kolektivnim ugovorom;
13. pridržavati se pisanih i usmenih uputa poslodavca
glede obavljanja pojedinih vrsta poslova ili korištenja strojeva i uređaja,
alata, potrošnog materijala, sitnog inventara i instalacija;
14. odnositi se
prema kolegama i pretpostavljenima s dužnom pažnjom, poštujući pri tome ličnost
i dostojanstvo svake osobe prema pravilima građanskog morala.
Usluge medicine rada
Članak 225.
Poslodavac je dužan osigurati radnicima usluge službe medicine
rada, kako bi osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i štetnostima za
zdravlje i sigurnost kojima su radnici izloženi.
Usluge iz prethodnog stavka
poslodavac ugovara sa zdravstvenim ustanovama za medicinu rada ili sa
specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Ovlaštenja službe medicine
rada, te obveze poslodavca prema njoj i obrnuto, utvrđene su odredbama Zakona o
zaštiti na radu.
MIRNO RJEŠAVANJE SPORA NA RELACIJI POSLODAVAC – SINDIKAT
Mirovno vijeće
Članak 226.
Ako nastane spor između više radnika na radu kod poslodavca ili
više poslodavaca u svezi ostvarenja nekog prava iz ovoga Kolektivnog ugovora,
koji bi mogao dovesti do štrajka, stranke Sindikat i Udruga će provesti postupak
mirenja.
Mirenje provodi Mirovno vijeće sastavljeno od tri člana od kojih
jednog imenuje Udruga, jednog Sindikat, a trećeg sporazumno obje stranke.
Ako
se oko imenovanja trećeg člana obje stranke ne mogu usuglasiti, Udruga će u ime
stranaka zatražiti da ga imenuje ministar rada i socijalne skrbi Republike
Hrvatske i to u roku od 24 sata, računajući od dana zadnjeg razgovora o istom
predmetu, koji je rezultirao saznanjem o nemogućnosti dogovora.
Članak 227.
Prvi sastanak Mirovnog vijeća saziva predsjednik imenovan na
način kako je navedeno u prethodnom članku.
Mirovno vijeće zasjeda u punom
sastavu i utvrđuje prijedlog za mirenje.
Članak 228.
Ugovorne stranke mogu prihvatiti i odobriti prijedlog Mirovnog
vijeća o čemu se moraju izjasniti prvoga idućeg dana nakon primitka
prijedloga.
Ako se neka stranka ne izjasni o prijedlogu Mirovnog vijeća u
roku iz prethodnog stavka ovog članka, smatra se da ga nije
prihvatila.
Prijedlog kojega prihvate obje ugovorne stranke ima pravnu snagu
i učinke Kolektivnog ugovora.
Arbitraža
Članak 229.
Ako se postupkom mirenja na opisani način u prethodnom članku
nije mogao riješiti nastali spor, stranke mogu rješenje povjeriti
arbitraži.
Sastav, način rada i odlučivanja, te rokove za donošenje odluke
arbitraže, stranke će posebno ugovoriti.
Članak 230.
Troškove mirenja snosi poslodavac/i sudionik/ci postupka mirenja.
Rješavanje spora posredstvom trećih osoba
Članak 231.
Ugovorne stranke mogu dogovoriti da spor pokušaju riješiti i posredovanjem trećih osoba.
ŠTRAJK
Članak 232.
Poslodavci iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora neće sprječavati ili ometati štrajk radnika kao izraz njihovog nezadovoljstva glede ostvarenja svojih prava, koji organizira Sindikat u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak 233.
Zabranjen je štrajk u zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost u službama – za djelatnosti, kako je propisano člankom 160. Zakona.
Članak 234.
Pri organiziranju i vođenju štrajka Sindikat preuzima obvezu
poštivanja Ustavom zajamčenih sloboda i prava drugih.
Sindikat preuzima
obvezu da štrajk neće ugroziti pravo na život i zdravlje građana korisnika
usluga poslodavaca te osobnu sigurnost svih sudionika štrajka.
Način
donošenja odluke/a o štrajku, te druga pitanja u svezi štrajka koja nisu
riješena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivat će se pravila Sindikata.
Članak 235.
Štrajk se mora najaviti poslodavcu.
U pismu kojim se štrajk
najavljuje, Sindikat mora naznačiti razloge štrajka, mjesto, dan i vrijeme
štrajka te podatke o štrajkaškom odboru i osobama koje rukovode
štrajkom.
Štrajk ne smije započeti prije završenog postupka mirenja.
Članak 236.
Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor Sindikata.
Za poslodavce
čiji su radnici uključeni u štrajk, mora se osnovati zajednički štrajkaški odbor
ili imenovati osobu koja će obavljati funkciju štrajkaškog odbora.
Štrajkaški
odbor prema odredbama ovog članka može se osnovati za iste namjene i za iste
svrhe na nivou podružnice ili više podružnica Sindikata.
Odluku o imenovanju
članova štrajkaškog odbora u smislu odredbi stavka 3. ovog članka donosi Izvršni
odbor Sindikata.
Članak 237.
Štrajkaški odbor Sindikata rukovodi cjelokupnim štrajkom, prati
da li se štrajk odvija u redu i na zakonit način, upozorava nadležna tijela na
pokušaje sprečavanja i ometanja štrajka, kontaktira s nadležnim tijelima te
obavlja druge poslove.
Štrajkaški odbor dužan je razmotriti svaku inicijativu
za mirno rješenje spora koju mu uputi poslodavac s kojim je u sporu te na nju
odgovoriti u onom obliku u kojem mu je upućena.
Članak 238.
Na prijedlog bilo koje stranke, Sindikat i Udruga sporazumno
izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme
štrajka.
Pri određivanju poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme
štrajka, stranke obavezno vode računa da najavljeni štrajk obuhvati najmanji
mogući broj radnika, kako bi se poslovi zdravstvene zaštite obavljali bez
prekida u kontinuitetu.
Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati sadrže
i minimalni broj radnika za svakog poslodavca koji moraju raditi u vrijeme
štrajka.
Štrajk ne smije započeti dok se ne utvrde poslovi koji se ne smiju
prekidati i broj radnika koji moraju raditi.
U slučaju da stranka koja
inicira štrajk ne dostavi prijedlog iz stavka 1. ovog članka do najave štrajka,
inicijator-organizator štrajka mora samostalno izraditi pravila o tim poslovima
uz neposredno sudjelovanje stručnjaka iz privatne prakse ili javnog
zdravstva.
O pravilima iz prethodnog stavka ovoga članka Sindikat će
obavijestiti Udrugu najkasnije tri dana prije početka štrajka.
Članak 239.
Zbog sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno ovom Kolektivnom ugovoru radnici ne smiju od svojih poslodavaca biti stavljeni u nepovoljniji položaj, u odnosu na zatečeno stanje, ili se na radnika/e ne smiju primijeniti bilo kakve duge mjere represije (šikaniranje i tome sl.).
TUMAČENJE UGOVORA
Članak 240.
Ugovorne stranke osnivaju zajedničku komisiju za tumačenje
ovoga Kolektivnog ugovora u koju svaka imenuje po dva predstavnika i njegovog
zamjenika, a zajednički predsjednika komisije.
Zajednička komisija iz stavka
1. ovoga članka osnovat će se u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Kolektivnog ugovora.
Komisija za tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora:
–
daje tumačenje odredaba ovoga Kolektivnog ugovora,
– prati izvršenje ovoga
Kolektivnog ugovora i izvještava obje strane o njegovom kršenju,
– obavlja
druge poslove određene ovim Kolektivnim ugovorom.
Članak 241.
Komisija donosi odluke većinom glasova svih članova.
Ako se
komisija ne može složiti oko tumačenja odredbi ovoga Kolektivnog ugovora,
povjerit će tumačenje neutralnom stručnjaku.
Pri izboru neutralnog stručnjaka
i određivanju rokova u kojim se treba donijeti odluka, stranke će primijeniti
odredbe ovoga Kolektivnog ugovora.
Neutralni stručnjak ima pravo na naknadu
koju zajednički snose obje strane.
Tumačenje neutralnog stručnjaka komisija
je dužna prihvatiti kao svoje tumačenje i tako ga prezentirati.
Tumačenje
komisije obavezno je i dostavlja se Udruzi i Sindikatu.
O tumačenju iz
prethodnog stavka Udruga i Sindikat informiraju svoje članove na stranicama
časopisa »Privatna praksa u zdravstvu«.
Članak 242.
Radnik član Sindikata ili poslodavac član Udruge može tražiti
tumačenje ovoga Kolektivnog ugovora od Odbora za kolektivno pregovaranje
Sindikata odnosno Udruge. Ako predlagatelj nije zadovoljan tumačenjem Odbora za
kolektivno pregovaranje, može ponoviti zahtjev za tumačenje koji Sindikat ili
Udruga prosljeđuju Komisiji za tumačenje iz ovoga Kolektivnog ugovora.
Na
zahtjev Sindikata ili Udruge, komisija za tumačenje dužna je dati tumačenje
ovoga Kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana primitka
zahtjeva.
Neutralni stručnjak dužan je dati svoje tumačenje u roku od 15
dana.
IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA KOLEKTIVNOG UGOVORA
Članak 243.
Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene i dopune ovoga
Kolektivnog ugovora.
U ime Sindikata i Udruge prijedlog izmjena i dopuna
ovoga Kolektivnog ugovora podnose Odbori za kolektivno pregovaranje.
Stranka
kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Kolektivnog ugovora mora
se pisano izjasniti u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora
pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od
dana primitka prijedloga.
U protivnom, ako stranka kojoj je podnesen
prijedlog ne postupi na opisani način, stranka koja je podnijela prijedlog ima
pravo inicirati postupak mirenja na način kako je propisano ovim
Kolektivnim ugovorom.
Članak 244.
Ovaj Kolektivni ugovor stranke mogu pismeno otkazati jedna drugoj/drugima s otkaznim rokom od 3 mjeseca.
PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 245.
Sva prava iz rada i po osnovi rada utemeljena ovim Kolektivnim
ugovorom radnik ostvaruje na osnovi posebnog rješenja ili odluke poslodavca ili
ugovora ili…
Jedan primjerak pravnog akta iz prethodnog stavka poslodavac
dostavlja radniku, a po jedan knjigovođi i u dosje radnika.
Dostavu pravnog
akta iz stavka 1. ovog članka poslodavac obavlja na način kako je propisano
odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.
Članak 246.
Poslodavac iz članka 1. ovoga Kolektivnog ugovora, koji je
stekao i koji će steći status zdravstvenog radnika privatne prakse poslije 6. 8.
2003. g.6 i koji koristi/će koristiti ordinaciju/ljekarnu u zakupu u
domu zdravlja/ljekarni i koji je ugovorom o zakupu preuzeo obvezu zasnovati
radni odnos s radnikom s kojim je radio u jedinici zakupa do dana, koji prethodi
danu početka obavljanja djelatnosti privatne prakse, na tog istog radnika, glede
njegovih prava iz rada i po osnovi rada, do pristupa u članstvo Udruge,
primjenjuje odredbe iz Zakona o radu o prijenosu ugovora o radu.
To konkretno
znači, da su se/će se na tog/te radnike glede njihovih prava iz rada i po osnovi
rada primjenjivale/primjenjivati odredbe Kolektivnog ugovora za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja, sve do vremena kada je/će poslodavac
ispunio/iti uvjet za primjenu odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, a to je pristup
u članstvo Udruge, no, najduže godinu dana7.
Sukladno tome, radnik
iz prethodnog stavka, u naznačenom vremenu, ostvaruje/ostvarivao je prava iz
rada i po osnovi rada iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i
zdravstvenog osiguranja, pa i prava koja se mjere duljinom radnog staža za svoj
ukupni radni staž (periodske povišice, otkazni rokovi, godišnji odmor, jubilarne
nagrade, otpremnina i…), a nakon stjecanja uvjeta za primjenu ovoga Kolektivnog
ugovora, npr. za radni staž ostvaren kod istog poslodavca, odnosno za ukupni
radni staž, ako poslodavac tako odluči.
Članak 247.
Nacrt ovoga Kolektivnog ugovora priprema osoba pravne
struke.
Prijedlog nacrta Kolektivnog ugovora za tijela Udruge/Sindikata,
izrađuje Odbor za kolektivno pregovaranje Udruge i Sindikata.
Izrađeni
prijedlog nacrta ovoga Kolektivnog ugovora, Odbori iz prethodnog stavka
dostavljaju na mišljenje Predsjedništvu Skupštine Udruge, odnosno Izvršnom
odboru Sindikata.
Odbori za kolektivno pregovaranje razmatraju primjedbe i
prijedloge svojih kolektivnih izvršnih tijela na tekst prijedloga nacrta i
utvrđuju novi nacrt prijedloga ovoga Kolektivnog ugovora istim tijelima za
donošenje.
Ovaj Kolektivni ugovor donose Predsjedništvo Skupštine Udruge i
Izvršni odbor Sindikata na osnovi prijedloga iz prethodnog stavka.
Ovaj
Kolektivni ugovor postaje pravno perfektan za registraciju i objavu, kada ga
potpišu tajnici Udruge i Sindikata.
Članak 248.
Ovaj Kolektivni ugovor dostavlja se Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske kao nadležnom tijelu za upis u Knjigu evidencija kolektivnih ugovora sukladno članku 3. Pravilnika o vođenju evidencije i objavi kolektivnih ugovora.
Članak 249.
Izmjene i dopune ovoga Kolektivnog ugovora obavljaju se na identičan način, kako je propisano za njegovo donošenje.
Članak 250.
Kolektivni ugovor stupa na snagu osmog dana, računajući od dana
objave u »Narodnim novinama«.
Stupanjem na snagu ovoga Kolektivnog ugovora
prestaje važiti Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi
Hrvatske urbroj: 0235/2003., objavljen u »Narodnim novinama«, br. 185 od 21. 11.
2003. g.
Urbroj: 0143/2006.
Tajnik
Sindikata
Tajnik
Udruge
Sibel Latin, v.
r.
Ivan Gabrilo, dipl. iur., v. r.
______
1djelokrug u
kojem se kreću čije odluke, mjerodavnost, utjecaj – iz Hrvatskoga
enciklopedijskog rječnika, izdanje Liber, Zagreb, 2002. g.
2presuda Županijskog suda u Zagrebu, od 19. 11. 2002. g., posl.
br. XXI-Gž-11214/01-2, kojom je potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskog suda,
da je Kolektivni ugovor od 10. 10. 1997. godine, koji su sklopili isti subjekti
zakonit, jer je donijet za drugo vlasničko područje u odnosu na područje koje
»pokriva« tužitelj – Sindikat medicinskih sestara i tehničara subjekata
zdravstva, službenika i namještenika na radu u zdravstvenim ustanovama u
vlasništvu Države/županija, pozivom na odredbe članka 192. ZOR-a. Time je ujedno
potvrdio da subjekt sklapanja Kolektivnog ugovora u jednom vlasničkom području
ne može biti subjekt u drugom vlasničkom području, području drugačijeg
interesa/ingerencije.
3pravo odlučivanja ustanove/osobe ili
mjerodavnost, nadležnost, koji je ovlašten – također iz Hrvatskoga
enciklopedijskog rječnika, izdanje Liber, Zagreb, 2002. g.
4odluka Upravnog
vijeća HZZO-a o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u
zdravstvenim djelatnostima – vremenski i kadrovski normativi, »Narodne novine«,
15/92., 29/93., 65/93., 31/95. i…
* Za razliku od prethodnoga
pravnog rješenja, koje je apostrofiralo »isplatu«, što je Vrhovni sud nagnalo da
donese presudu, kojom je presudio da se otpremnina isplaćuje u neto iznosu
plaće, sadašnje rješenje, koje apostrofira da je radnik »ostvario« plaću,
upućuje na bruto iznos plaće, što je i u suglasju s člankom 90. stavak 5.
ZOR-a.
5Naknada štete određena je u iznosu prema isplaćenoj plaći
radnika, to znači neto iznosu prema presudi Vrhovnog suda RH, da se radniku
isplaćuje neto iznos plaće, za razliku od otpremnina.
6Dan
stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, »Narodne novine«, 121/03., koji
je u članku 73. propisao odredbu za primjenu članka 136. ZOR-a, prema sadržaju
iz članka 246. Kolektivnog ugovora.
7Odredbom članka 207. ZOR-a
propisano je, što se dešava na strani radnika/poslodavac u slučajevima iz članka
136. ZOR-a, kod promjene poslodavca, pa je propisano da se do sklapanja novoga
Kolektivnog ugovora, a najduže do godinu dana nastavlja primjenjivati Kolektivni
ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene
poslodavca.